Pozitivna psihologija u sektoru tehnologije: Da li vas usrećuje posao koji radite?

Volite li svoj posao i da li se na njemu osjećate sretno? Nova grana psihologije nazvana "pozitivna psihologija" pojavila se kao odgovor na ograničenja tradicionalne psihologije, usredotočuje se na razumijevanje i promicanje pozitivnih aspekata ljudskog iskustva kao što su sreća, blagostanje i procvat. Bavi se i pitanjima radne sreće zaposlenika i takozvanih "sretnih poduzeća" 

Pozitivna psihologija se razvila pod ključnom ulogom Martina E.P. Seligmana i utjecajem nekoliko čimbenika i motiva koji uključuju: kritiku postojećih teorija, napredak u znanju i tehnologiji, kulturne promjene, inovativne teorije  te društvenim potrebama i praktičnim primjenama. Istraživanja su obuhvatila i zaposlenike tehnološkog sektora čiji rad je dosta vezan za boravak uz računalo i koji se vremenom mogu osjećati izolirano, demotivirano i nesretno. Cilj joj je pomaknuti tradicionalni fokus psihologije s isključivog bavljenja psihološkim poremećajima i problemima na istraživanje i jačanje snaga i vrlina koje pojedincima i zajednicama omogućuju napredak. 

Izvor: Word stock image library

Biti sretan na poslu ne znači isto za svakoga, pa svakoj osobi treba pristupiti na njoj/njemu svojstven način. Na poslu nas usrećuje sve što gradi odnose i sve što donosi rezultate. Kada volimo posao koji radimo, lakše i bolje preuzimamo odgovornost, spremni smo za poslovne izazove jer vjerujemo u sebe i tako stvaramo pozitivna radna iskustva, koja još više hrane naš odnos sreće i blagostanja. Začetnik ove grane psihologije Martin E.P. Seligman, definirao je 5 elemenata blagostanja po kojima se mjeri radna sreća a koje naziva PERMA - (P) pozitivne emocije, (E) angažman, (R) odnosi, (M) značenje i (A) postignuća.

Zašto nam je važna radna sreća? 

Radna sreća koju osjećaju zaposlenici može stvoriti značajnu promjenu poduzeća. Takvi zaposlenici su uspješniji, kreativniji  i produktivniji, rade s više entuzijazma i motivacije, pozitivnoga su raspoloženja i spremni za prilagodbe i promjene, bolji su voditelji, rješavaju i donose bolje odluke,  općenito su boljega zdravlja i donose dodatnu vrijednost poslodavcu. Kada osjećamo da je naš rad važan, kada u njemu pronalazimo smisao i kada smo na svoje poslovne rezultate ponosni naš osjećaj blagostanja se znatno povećava što onda i  povećava našu radnu motiviranost. Nema boljeg radnika od motiviranog i sretnog radnika koji tada stvara inovativne ideje i poboljšanja za poduzeće. Kada radnici osjete da ih na poslu cijene i poštuju kao ljudska bića, da ih trebaju i vole, i da su ti osjećaji obostrani, tada su usredotočeni na poslovne rezultate, prodaju i profit. Nekada smo toliko fokusirani na što veće poslovne rezultate da zaboravimo na radne odnose, što nije dobro. Radni odnosi su ključni za osjećaj sreće i blagostanja na radnom mjestu. Često vjerujemo da se odnosi njeguju sami od sebe i da se ne treba raditi na odnosima s radnim kolegama. Ponekad zaista pozitivni odnosi dođu sami od sebe ali se ipak mora uložiti svakodnevni dodatni napor za kvalitetnim i dugotrajnijim odnosima. Nedavno smo obrađivali temu 10 ključnih strategija za izgradnju povjerenja na radnom mjestu gdje smo vidjeli da među komentarima čitatelja ima onih koji smatraju da bi rad na izgradnji povjerenja šefa sa zaposlenicima zahtijevao "full time job" i da poslodavci imaju važnijega posla od toga. Ova nova grana psihologije dokazuje i govori upravo suprotno. 

Što poduzeća dobivaju sa sretnim zaposlenicima?

Uložite napor u brigu o sebi i drugim na poslu i vratit će vam se višestruko jer prema riječima  Petre Božič Blagajac iz Palete znanja "sretna poduzeća" imaju zaposlenike koji su: usredotočeni na cilj, lojalni su poduzeću i ne napuštaju ga bez većeg razloga pa time je stvoreno okruženje koje ima i dugoročne i sretne klijente. Takva poduzeća imaju zaposlenike s niskom stopom apsentizma (odsutnosti s posla  radi bolovanja) pa mogu biti fleksibilni i pouzdani klijentima kod ugovaranja novih projekata i poslova s kratkim rokovima. Time poduzeća postižu više prihode, višu tržišnu vrijednost jer im je kvaliteta proizvoda i usluga na visokom nivou. Kao takvi imaju i dobru reputaciju pa mogu birati među najboljim i najtalentiranijim radnicima.

Da li je jednako važno imati sretne zaposlenike kao i zadovoljne zaposlenike?

Treba razlikovati zadovoljstvo na poslu i osjećaj sreće i blagostanja. Poznato je da su zaposlenici zadovoljni na poslu s većim plaćama i pogodnostima i to pomaže u trenutnom zadovoljavanju njihovih potreba ali to ima kratkoročni učinak, a od poslodavca iziskuje dodatne troškove. Radna sreća ima dugotrajni učinak u odnos na radno zadovoljstvo. Izgraditi sreću na radnome mjestu je jeftinije od poticanja zadovoljstva nagradama ali zahtjeva puno više angažmana, osobne posvećenosti, kako menadžera tako i svih zaposlenika. Znači gradnja sreće zaposlenika ne košta puno a ima dugotrajne rezultate.  Najučinkovitiji su radnici koji uživaju na svome poslu, imaju dobre odnose, koji vide smisao u onome što rade i imaju dobar tim s kojima surađuju. 

Ako vodstvo poduzeća kaže: "mi želimo da radnici budu sretni i da budu predani i angažirani" to može izgledati kao kritika zaposlenicima da nisu u biti takvi i da se moraju truditi više.  To može imati demotivirajući učinak. Najbolje je kada zaposlenik ne osjeća pritisak i kritiku nego je angažiran i predan zato što se tako osjeća i želi i jer je za njega na poslu stvoreno takvo radno okruženje.

Ovo se ne odnosi sam na zaposlenike nego i na šefove i voditelje. Kada je šef sretan bolje donosi odluke i širi pozitivnu energiju među zaposlenicima, bolje postavlja prioritete, empatičan je, optimističan, bolje postiže uspjeh. Sretni vođe stvaraju održive organizacije ne samo ekonomski nego i psihološki.

Što nam kažu statistike  o razinama sreće i raspoloženja zaposlenika u tehnološkom sektoru?

Zadovoljstvo poslom: Tehnološki sektor obično ima relativno visoke razine zadovoljstva poslom. To se često pripisuje čimbenicima kao što su konkurentne plaće, prilike za rast i dinamična priroda industrije.

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: Održavanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života može biti izazov u tehnološkom sektoru zbog zahtjevne prirode posla. Međutim, neke tvrtke u industriji prepoznale su važnost ravnoteže između poslovnog i privatnog života i implementirale politiku podrške svojim zaposlenicima u tom pogledu.

Razine stresa: Tehnološki stručnjaci mogu iskusiti visoku razinu stresa zbog kratkih rokova, zahtjevnih projekata i potrebe za stalnim unapređenjem svojih vještina kako bi išli u korak s tehnološkim napretkom. Međutim, specifične razine stresa mogu varirati ovisno o kulturi tvrtke, radnom okruženju i individualnim čimbenicima.

Izgaranje: Izgaranje je problem u tehnološkom sektoru, posebno među zaposlenicima koji dugo rade ili se suočavaju sa situacijama visokog pritiska. Sagorijevanje može biti posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu i može dovesti do smanjene produktivnosti, povećanog izostanka s posla i negativnih učinaka na mentalno zdravlje.

Angažman zaposlenika: Angažman zaposlenika odnosi se na razinu entuzijazma, predanosti i zadovoljstva koje zaposlenici imaju prema svom poslu. Vjerojatnije je da će angažirani zaposlenici biti motivirani, produktivni i lojalni svojim organizacijama. U tehnološkom sektoru na angažman zaposlenika mogu utjecati čimbenici kao što su izazovni projekti, prilike za profesionalni razvoj i podržavajuće upravljanje.

Kako ostvariti radnu sreću?

Do sada smo pisali o tome što nam donosi radna sreća a sada moramo odgovoriti na pitanje kako do nje doći. Sreća je zarazna i kada usrećujemo druge usrećujemo i sebe. I sami znamo da jedna osoba može usrećiti tisuće ljudi. Pozitivna psihologija je uz dosta istraživanja ponudila rješenja. 

Zaposlenici su najvažniji kapital poduzeća. Rukovodstvo bi trebalo gledati na zaposlenike kao na najvažniji kapital i strateški stup poduzeća kroz fokusiranje na zaposlenike i sreću na poslu. To bi trebali jasno deklarirati i integrirati u svoju viziju i misiju poduzeća.  Isto tako i zaposlenici trebaju sudjelovati u tome. Prvenstveno svaka osoba treba poteći od samoga sebe, raditi na sebi da bi mogla ostvariti radnu sreću i zračiti njome. Ne može se očekivati da će poslodavac usrećiti zaposlenike ako i oni sami ne rade na tome da budu sretni. Znači recept leži u rukovodstvu, pojedincu i  u svima nama da bi stvorili pozitivno okružje tamo gdje radimo. Krenimo od jednostavnih stvari koje ništa ne koštaju, puno vrijede a često su zaboravljene.

Pohvala: Ne zaboravite na pohvalu. Ako ste zaposlenik pohvalite kolege i šefa, ako ste šef ne zaboravite pohvaliti zaposlenike. Kada nekoga pohvalite odašiljete poruku da brinete za te osobe. Za to vam ne treba ni novac a neće uzeti ni puno vašega vremena ali se ipak morate potruditi. Jer za pohvalu morate imati dobar "tajming" u momentu kada se za to ukaže konkretan razlog. Iz pohvale svaka osoba zaključuje: "Znači radim dobro i drugi vide moje dobro djelo, kvalitetu kada im je stalo da mi to kažu". Pohvala stvara povjerenje. 

Osmjeh: Često se osmjehnite drugima a i sami sebi. Osmjeh izaziva osmjeh kod drugih. Ako i niste raspoloženi osmjehnite se. Možda će to sada nekima zvučati glupo i možda izazovem osmjeh kod nekih ovime. Dokazano je da se smijanjem oslobađaju hormoni sreće u našem tijelu samom gestikulacijom lica razvučenom u osmjeh. Probajte to kada se ne osjećate sretni i vidjet ćete kako ćete oraspoložiti i sebe i druge. Nitko ne voli namrštena lica pa ni vi sami ne volite sebe vidjeti namrštene. Kada vam je najteže osmjehnite se barem na 10 sekundi.

Postignuća i pogreške: Ako slavite postignuća onda proslavite i vaše pogreške. Jer svi znamo reći da "onaj tko radi taj i griješi". Stari mudraci su govorili da "oni koji ne griješe nisu motivirani za inovacije". Neka vas svaka greška motivira da iz nje naučite i da stvarate i kreirate dalje. Jedan moj bivši šef, koji je inače jako uspješan poslovni čovjek, mi je rekao "Da nikada nisam pogriješio danas nebi bio ovako uspješan". Vremenom je shvatio da ga je svaka pogreška, pa i propast poduzeća,  pogurala na nešto bolje i zanimljivije od toga što je prije radio. Naši stari su rekli da je "svako loše za neko dobro" i vjerujete u to, i budite sretni i kada griješite.

Zahvala: Zahvaliti se nekome i reći "hvala" isto ne košta ništa a puno vrijedi. Nemojte zaboraviti se zahvaliti za sve što osjećate da je kod drugih iziskivalo napor, angažman i brigu za vas.

Radite na sebi: Nemojte zaboraviti da sreće kreće od vas samih i ako ste nenaspavani, gladni, iscrpljeni i pod stresom ne možete ni biti sretni. Ako ćete odašiljati negativnost i prema drugima u vašem radnom okruženju. Vaš govor tijela izražava vašu sreću. Kada ste umorni i iscrpljeni to se vidi. Ako radite s klijentima i oni to osjete.

-ne zaboravite na relaksaciju, vježbu i kraći odmor. To znači da morate voditi brigu da ako imate puno posla napravite svako malo kraće pauze za relaksaciju, šetnju, tjelovježbu ili što god kod za vas znači opuštanje i odmor.

-dovoljno spavajte. Svi kažu 7-8 sati svaki dan sna je nužan našem tijelu. Nemojte to zanemariti. Probajte održavati ritam spavanja i pazite na svoj dnevni cirkadijani ritam.

-tehnike disanja. Nekada kada smo u stresu zaboravimo pravilno disati i naše tijelo ne opskrbljujemo dovoljno energijom. Kada god osjetite neki stres ili pritisak na vas zbog rokova na poslu ili iznenadnih situacija dovoljno je da 10-15 puta lagano udahnete što više zraka i da ga onda isto tako lagano izbacite iz sebe. Neću puno o tome pisati jer je o tehnikama disanja postoji puno teorija a ja mislim da je najbolja ona koja vama odgovara da li ćete imati tehniku 5-4-5 ili samo 3-3-3 to je na vama. Važno je da udahnete malo više zraka, da se energizirate i opustite. Zaista pomaže za sve oblike smirivanja. Neka vam to bude dnevni ritual kod ustajanja ili usnivanja. Ne može vam naštetiti da udahnete par puta malo zraka više nego bi inače disanjem udahnuli.

-pazite što jedete. Ne kaže se bez razloga da treba svaki dan unositi vitamine i minerale.  Osobno sam osjetila manjak energije kada sam imala smanjenu razinu vitamina D ili C. Znači najbolje je da vitamine unosite kroz zdravu prehranu, ali ako to nije dovoljno možete ih uzimati kroz suplemente. Ako osjećate manjak energije ili slabost testirajte krv da saznate koji vam vitamini fale jer nije dobro niti piti ih samo zato jer drugi kažu da su dobri, pa onda pretjerati. Nego nadomjestite ono što vama treba i fali. Na taj način ćete i sami sebi dokazati da brinete za svoje zdravlje što vam samima daje osjećaj sreće i motiviranosti.

-imajte neki hobi. Jako je važno da imate neki hobi koji radite kao relaksaciju i koji vas ispunjava. Pa čak i da svaki dan pogledate neku epizodu svoje omiljene serije i to se ubraja u to. Ako ste kreativni možete šivati, izrađivati nakit ili pak slagati makete aviona, automobila i sl. Neka to vrijeme bude samo za vas. 

-pišite i bilježite zahvalnost. Ako volite pisati kao ja možete se i time dnevno par sati okupirati. Svaki dan napišite nešto što vas zanima, savjetujte druge ili pak napišite na čemu ste taj dan zahvali. Naš DNK je napravljen tako da pamtimo negativno pa zapisivanjem stvari koje su pozitivne i na kojima smo zahvalni se tome možemo usprotiviti. Sve to ispunjava i puni nas energijom koja nam je potrebna da budemo sretni i nasmijani. Nije to lako ali se može ako radite na sebi.

Mjerenje radne sreće: Još jedan važan faktor poslodavcima je mjerenje radne sreće svojih zaposlenika. To je jedini način da saznaju trenutno stanje sreće i morala zaposlenika u poduzeću. Postoje razni načini za mjerenje, a i na tržištu ima dosta aplikacije od kojih je meni najpoznatija "Moodboard"od Heartcount-a.  Za savjete zašto i kako mjeriti radnu sreću pročitajte članak od 20 savjeta.

Zaključujem da pozitivna psihologija uvodi novi trend u odnosima sa zaposlenicima i podiže poslovnu kulturu na viši nivo u poduzeću. U ovom novom trendu su posebno zastupljena poduzeća iz tehnološkog sektora jer su to većinom "mnogoljudna" poduzeća a informatičari i sve srodne struke su u ovo moderno doba deficitarna zanimanja pa da bi poduzeće dovelo i zadržalo stručno osoblje moraju razmišljati o novim oblicima odnosa sa zaposlenicima praćenju i uvođenju novih trendova vođenja i upravljanja.

Nalazite li vi sebe u ovom novom trendu pozitivne psihologije, jeste li sretni na poslu i koliko smatrate da je radna sreća važna vama i vašem poduzeću?

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić