Kada ste zadnji put "nasjeli" na fake news?

Lažne vijesti, u svijetu poznate kao fake news, odnose se na lažne ili obmanjujuće informacije predstavljene kao činjenične vijesti, koje se obično šire putem tradicionalnih medijskih platformi, društvenih medija, web stranica ili drugih internetskih kanala. Širenje lažnih vijesti je značajan problem digitalnog doba zbog mogućnosti zavaravanja korisnika, manipuliranja javnim mnijenjem i potkopavanja povjerenja u pouzdane izvore informacija. Ovdje ćemo dati par savjeta o tome kako ih prepoznati i kako se protiv njih boriti.

Izvor: Markus Winkler - unsplash.com

Koje su ključne karakteristike i motivi lažnih vijesti i kako ih prepoznati?

Nedostatak provjerljivih izvora: Lažnim vijestima često nedostaju vjerodostojni izvori ili se navode neprovjerljivi ili anonimni pojedinci, što otežava provjeru točnosti informacija. Ako bih vam sada prenijela vijest da je prošle godine pola stanovnika svijeta nešto kupilo online da li bi mi povjerovali, ili bi rekli da je to fake news? Ovaj put je to istina. Tu vijest sam potkrijepila provjerenim izvorima u nedavnom članku o online kupnji. Ali što ako vas netko zaista prevari?

Senzacionalizam: Lažne vijesti obično su senzacionalne i emocionalno nabijene kako bi privukle pozornost i angažirale čitatelje ili gledatelje.

Mamac za klikove: Kreatori lažnih vijesti koriste naslove ili slike kao "mamce za klikove" kako bi naveli korisnike da kliknu na njihov sadržaj, generirajući više prometa i prihoda putem oglasa.

Manipulativni sadržaj: Lažne vijesti mogu se koristiti za propagandu ili za postizanje specifičnih ciljeva, bilo političkih, komercijalnih ili društvenih.

Brzo širenje: Zbog viralne prirode društvenih medija i interneta, lažne vijesti mogu se brzo proširiti, dosežući veliku publiku u kratkom roku.

Potvrda pristranosti: lažne vijesti često plijene već postojeća uvjerenja ili predrasude ljudi, potvrđujući njihova mišljenja i potencijalno stvarajući komore odjeka.

Koje su posljedice lažnih vijesti?

Dezinformacija: Lažne vijesti šire netočne informacije navodeći ljude da povjeruju u stvari koje nisu istinite, što može imati značajne posljedice na javnu percepciju i odluke.

Društvena polarizacija: Lažne vijesti mogu produbiti podjele unutar društva jačanjem postojećih uvjerenja i promicanjem dezinformacija koje su u skladu s određenim ideološkim stajalištima.

Podrivanje povjerenja: Prevladavanje lažnih vijesti nagriza povjerenje u javne medije, zbog čega je ljudima teško napraviti razliku između legitimnih i lažnih izvora informacija.

Politička manipulacija: Lažne vijesti mogu se koristiti kao alat za političko uplitanje, utjecaj na izbore i destabilizaciju demokratskih procesa. Mislim da smo svi to već vidjeli.

Ekonomski učinak: Širenje lažnih vijesti može utjecati na poduzeća, tržišta dionica i ulaganja stvaranjem lažnih predodžbi o tvrtkama ili industrijama. Koliko puta se proširila lažna vijest o padu nekih dionica i onda su ljudi izgubili značajna financijska sredstva prodavajući svoje dionice.

Kako se boriti protiv takvih lažnih vijesti?

Rješavanje problema lažnih vijesti zahtijeva zajednički napor svih nas počevši od pojedinaca, vlada, tehnoloških tvrtki i medijskih organizacija. Neke strategije za borbu protiv lažnih vijesti uključuju:

Medijska pismenost: Promicanje medijske pismenosti i vještina kritičkog razmišljanja kako bi se pojedincima pomoglo u prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija.

Provjera činjenica: Ovo je jako važno. Poticanje organizacija i platformi za provjeru činjenica koje provjeravaju točnost vijesti prije širenja.

Algoritamske promjene: Platforme društvenih medija mogu implementirati algoritme za davanje prioriteta vjerodostojnim izvorima i smanjenje vidljivosti obmanjujućeg sadržaja.

Odgovorno dijeljenje: Ovo se tiče svih nas. Nemojte sudjelovati u širenju takvih vijesti. Poticanje korisnika da provjere informacije prije dijeljenja i izbjegavanje širenja neprovjerenog ili obmanjujućeg sadržaja.

Suradnja: Suradnja između tehnoloških tvrtki, vlada i medijskih organizacija za rješavanje problema lažnih vijesti na široj razini.

Poznati fact-check web portali

Postoji nekoliko web-mjesta i portala za provjeru činjenica koji pomažu provjeriti autentičnost vijesti i razotkriti lažne ili pogrešne informacije. Ove organizacije za provjeru činjenica zapošljavaju novinare i istraživače koji istražuju tvrdnje, izjave i novinske članke kako bi utvrdili njihovu točnost. Neki poznati portali za provjeru činjenica uključuju:

BBC Reality Check: BBC-jeva jedinica za provjeru činjenica koja ispituje tvrdnje i izjave u vijestima.

Snopes: Jedna od najstarijih web stranica za provjeru činjenica, Snopes istražuje širok raspon glasina, mitova i urbanih legendi.

FactCheck.org: Nestranačka, neprofitna organizacija koja prati točnost političkih izjava i tvrdnji političara, zagovaračkih skupina i medijskih kuća.

PolitiFact: Kojim upravlja Institut Poynter, PolitiFact se fokusira na provjeru činjenica političkih izjava i tvrdnji.

Fact-Checking Organisations International: Globalna mreža organizacija za provjeru činjenica iz cijelog svijeta.

AFP Fact Check: Jedinica za provjeru činjenica agencije France-Presse (AFP) koja provjerava virusne priče i slike.

Zaključak

Kod lažnih vijesti je važno da pojedinci budu oprezni potrošači informacija i da se oslanjaju na ugledne izvore vijesti kako bi bili dobro informirani o aktualnim događajima i problemima. Kada provjeravate autentičnost vijesti, dobra je praksa unakrsno upućivati na informacije iz više uglednih izvora i koristiti web stranice za provjeru činjenica kako biste potvrdili tvrdnje. Međutim, imajte na umu da niti jedna organizacija za provjeru činjenica nije nepogrešiva, a mnoge su politički ili financijski ovisne, stoga samo etablirani i neovisni provjerivači činjenica mogu vam pomoći u donošenju utemeljenijih vlastitih prosudbi o informacijama na koje naiđete.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić