Koliko nam umjetna inteligencija (AI) pomaže u redukciji sve veće pretilosti stanovništva?
Starenje stanovništva povezano je s porastom nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, ishijalgije i sl., stoga je neophodno prebaciti fokus s konvencionalne skupe medicine i kirurgije na tehnološku prevenciju i liječenje. Jedan od uzroka spomenutih bolesti je i pretilost. Prema The World Obesity Atlas 2023. studiji, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do kraja 2035. godine. Poražavajući je i podatak Eurostata da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i 35 posto djece, što nas stavlja na vrh ljestvice zemalja Europske Unije. Stručnjaci s Cambridge Judge smatraju da nam digitalne tehnologije uključujući umjetnu inteligenciju mogu pomoći da promijenimo ponašanje i smanjimo zdravstvene troškove u borbi protiv pretilosti i dijabetesa.
Eksperimentalna studija s Cambridge Judge usredotočila se na Japan, jer je Japan društvo koje ubrzano stari s eskalirajućim troškovima zdravstvene skrbi povezanim s nezaraznim bolestima, pa zemlja nastoji implementirati preventivna rješenja vođena digitalnim zdravstvenim i terapeutskim (DH/DTx - eng. Digital Health/Digital Therapy) inovacijama. Istraživanje unutar studije je obuhvatilo sustavni pregled prethodnih studija povezanih s potencijalom digitalnog zdravlja i terapije (DH/DTx), posebice kroz primjenu bihevioralne ekonomije i IT-a u upravljanju kroničnim bolestima, kao što su pretilost i dijabetes tipa 2.
Što je studija pokazala?
„Studija je pokazale da su IT rješenja, uključujući nosive uređaje, aplikacije za pametne telefone i slanje tekstualnih poruka u samoliječenju bolesti znatno pripomogli pri mršavljenju sudionika istraživanja. Tradicionalni medicinski tretmani uključujući operaciju imaju svoju ulogu u raznim situacijama, ali postoje mnoge bolesti i stanja, a pretilost je jedna od njih, u kojima su način života i ponašanje presudni čimbenici. U tim situacijama digitalna rješenja i umjetna inteligencija zauzeti će važnu ulogu u budućnosti, a ujedno će ta rješenja pomoći u smanjenju medicinskih troškova posebno u društvima koja stare" poručio je prof. Vincent Mak s Cambridge Judge-a koji je i jedan od osnivača ove studije.
Kao i u svim sferama zakonodavstva i u ovoj sferi je bilo potrebno detaljno razraditi procedure s kojima su se tehnološka poduzeća služila pri ulasku na Japansko tržište. Kako bi se potaknuo razvoj programa koji katalizira promjenu ponašanja, kao što je DH/DTx, kroz primjenu uvida u biheviorističku ekonomiju, japansko Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije (METI) i Japanska agencija za medicinska istraživanja i razvoj (AMED) predstavili su glavni dokument pod naslovom "Smjernice za razvoj programa medicinskih uređaja za promicanje promjene ponašanja u medicinskim i zdravstvenim područjima,2023". Taj dokument služi kao temeljni vodič za subjekte koji se upuštaju u domenu DH/DTx, posebno one nove sudionike koji se kreću složenim terenom povezanim s medicinskim zakonodavstvom i propisima.
Koje su popularne AI inovacije za borbu protiv pretilosti trenutno na tržištu?
Tehnologija umjetne inteligencije (AI) trenutno već ima brojne inovacije koje pomažu ljudima da bolje upravljaju prehranom, tjelovježbom i općim zdravljem. Navesti ćemo neka od poznatijih AI postignuća usmjerena na smanjenje pretilosti kako bi čitateljima dali ideju što se trenutno nudi na tom tržištu:
1. Personalizirani planovi prehrane i vježbanja
AI algoritmi koriste se za izradu personaliziranih planova prehrane i vježbanja na temelju podataka o korisniku, poput tjelesne težine, zdravstvenog stanja, razine tjelesne aktivnosti, metabolizma i ciljeva. AI aplikacije analiziraju podatke o navikama i ponašanjima korisnika kako bi generirale preporuke prilagođene njihovim potrebama.
Noom je popularna AI aplikacija koja koristi psihološki pristup kako bi pomogla ljudima razumjeti njihove prehrambene navike i razviti zdraviji način života.
2. Aplikacije za prepoznavanje hrane
Tehnologija prepoznavanja slike s pomoću AI omogućuje korisnicima da fotografiraju svoj obrok, a aplikacija potom analizira sastojke, kalorije i nutritivne vrijednosti hrane. To olakšava praćenje unosa kalorija i donošenje zdravijih odluka.
Lose It! Snap It koristi AI za analizu fotografija hrane i trebala bi automatski prepoznati sadržaj obroka, pomažući korisnicima u praćenju kalorijskog unosa.
Bitesnap radi na sličan način, omogućujući korisnicima procjenu kalorijske i nutritivne vrijednosti hrane.
3. Nosiva tehnologija i fitness brojači
AI se koristi u nosivim uređajima (poput pametnih satova i fitness narukvica) za praćenje tjelesnih parametara i fizičke aktivnosti, što pomaže korisnicima da ostanu aktivni i postignu ciljeve vezane uz mršavljenje.
Apple Watch i Fitbit koriste AI algoritme za analizu podataka o broju otkucaja srca, potrošnji kalorija, kvaliteti sna i ukupnom fizičkom naporu. Ovi uređaji pružaju personalizirane preporuke kako bi korisnici ostali na dobrom putu prema svojim zdravstvenim ciljevima.
4. AI asistenti za mentalno zdravlje
S obzirom na to da mentalno zdravlje može značajno utjecati na prehrambene navike, AI alati poput chatbota i virtualnih terapeuta koriste se za pružanje podrške korisnicima u suočavanju s emocionalnim jedenjem ili stresom koji može dovesti do prejedanja.
Wysa i Woebot koriste AI za pružanje podrške u upravljanju stresom, anksioznošću i lošim navikama, uključujući i prejedanje.
5. Algoritmi za praćenje metabolizma
AI tehnologije pomažu u analizi podataka o metabolizmu korisnika, uključujući tjelesnu temperaturu, razine šećera u krvi i inzulina. Ovi podaci omogućuju izradu detaljnih planova prehrane i tjelovježbe koji su prilagođeni specifičnom metabolizmu korisnika.
Lumen je uređaj koji koristi senzore i AI za analizu disanja kako bi odredio sagorijeva li tijelo ugljikohidrate ili masti, te na temelju tih podataka daje preporuke o prehrani i vježbanju.
6. Virtualni nutricionisti i treneri
AI može poslužiti kao virtualni nutricionist i trener, pružajući korisnicima personalizirane savjete na dnevnoj bazi, temeljene na njihovim ciljevima, napretku i preferencijama. Ovi sustavi se kontinuirano prilagođavaju novim podacima, osiguravajući optimalne preporuke u stvarnom vremenu.
Vida Health je primjer aplikacije koja koristi AI za pružanje personaliziranih savjeta licenciranih nutricionista i trenera, uključujući prilagodbu prehrane i vježbanja.
7. AI u medicinskom nadzoru
AI tehnologije mogu pomoći liječnicima i medicinskim stručnjacima u nadzoru pacijenata s pretilošću, analizirajući velike količine podataka iz medicinskih zapisa, genetskih informacija i podataka o načinu života kako bi ponudili precizne dijagnostičke i terapijske preporuke.
IBM Watson Health koristi AI za obradu medicinskih podataka i otkrivanje obrazaca koji mogu sugerirati optimalne tretmane za pretilost.
8. AI analitika u prevenciji pretilosti
AI se također koristi za analizu trendova na društvenim mrežama, praćenje promjena u ponašanju potrošača, te proučavanje ekonomskih i kulturnih čimbenika koji pridonose pretilosti, pomažući tako javnozdravstvenim stručnjacima prepoznati rizične skupine i razviti strategije za prevenciju pretilosti.
Što nam govori statistika?
Studije su također pokazale da su se od 1975. globalne stope pretilosti gotovo utrostručile. Do 2016. više od 1,9 milijardi odraslih osoba u dobi od 18 i više godina klasificirano je kao pretilo, a više od 650 milijuna pati od pretilosti. Ova statistika pokazuje da oko 39 posto odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je 13 posto pretilo. Čak i da pretilost ostane na razini iz 2016. (s prevalencijom od 5 posto), procijenjeni medicinski izdaci u sljedeća 2 desetljeća bili bi gotovo 550 milijardi dolara. "Ovi statistički podaci naglašavaju hitnu potrebu za globalnim inicijativama za rješavanje problema širenja pretilosti kroz poboljšanja u medicinskim politikama, kampanjama podizanja svijesti i intervencijama u načinu života", kaže prof. Mak.
Zabrinjavajući je podatak Eurostata iz 2019. da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i čak 35 posto djece, gdje ispada da smo najdeblja nacija Europske Unije. Kako je to moguće? Iskreno se nadam da smo se popravili u međuvremenu, jer svježije podatke ne nalazim.
Stručnjaci smatraju da pretilost "nije bolest s jednim uzrokom", već je uzrokovana s više čimbenika koji dovode do pretilosti, uključujući prekomjerni unos hrane, problemi s metabolizmom i nedostatak tjelesne aktivnosti, zbog sve više sjedilačkog urbanog načina života. Prema The World Obesity Atlas 2023, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do 2035. godine. Je li vama ovo zvuči zastrašujuće?
Interdisciplinarni pristup digitalnim rješenjima za sprječavanje pretilosti među vladinim, poslovnim i akademskim krugovima trebao bi se poticati uz snažnu podršku vlade za promociju povezanih aktivnosti u cijelome ekosustavu, zaključuje istraživanje. Po uzoru na Japan, svaka država, prilagođena svome stanovništvu, bi trebala donijeti detaljne upute i zakonske smjernice pri uvođenju i korištenju tehnologije u svrhu zdravstvene pomoći stanovništvu.
Što država može učiniti da bi pomogla pri smanjenju pretilosti stanovništva?
Države mogu poduzeti niz mjera za smanjenje pretilosti među stanovništvom, fokusirajući se na unapređenje javnog zdravlja kroz prevenciju i obrazovanje, kao i stvaranje poticajnog okruženja za zdrav način života. Neke od mjera koje su se pokazale učinkovitima uključuju:
1. Obrazovne kampanje o prehrani i zdravlju
Jedna od najvažnijih strategija za smanjenje pretilosti je edukacija stanovništva o zdravim prehrambenim navikama i važnosti tjelesne aktivnosti. Državne institucije mogu provoditi informativne kampanje putem medija, društvenih mreža, škola i javnih ustanova, kako bi podigle svijest o pravilnoj prehrani, kontroli porcija, važnosti unosa voća i povrća te štetnosti prekomjernog unosa šećera i masnoća.
Primjer učinkovitosti: U Velikoj Britaniji, kampanja "Change4Life" nudi savjete o zdravoj prehrani i vježbanju za obitelji, a slične kampanje provode se i u drugim zemljama poput Australije i Kanade, gdje su podigle svijest i potaknule pozitivne promjene u ponašanju stanovništva.
2. Regulacija oglašavanja nezdravih proizvoda
Države mogu ograničiti ili zabraniti oglašavanje nezdravih prehrambenih proizvoda, osobito onih koji su usmjereni na djecu. Ograničavanje reklama za proizvode bogate šećerom, mastima i soli tijekom dječjih TV programa i na društvenim mrežama može smanjiti potrošnju takvih proizvoda.
Primjer učinkovitosti: Čile je uveo stroga pravila za oglašavanje hrane s visokim udjelom šećera, soli i zasićenih masnoća. Uvedene su i zabrane maskota i promotivnih igračaka na nezdravim proizvodima, što je rezultiralo smanjenjem prodaje takvih proizvoda, posebno među djecom.
3. Oporezivanje nezdravih proizvoda ("porez na šećer")
Jedna od najizravnijih mjera je uvođenje poreza na visokokalorične, niskonutritivne proizvode, poput gaziranih pića s visokim udjelom šećera. Ovakve mjere ne samo da povećavaju cijenu tih proizvoda i destimuliraju kupce, već i potiču proizvođače da smanje udio šećera u svojim proizvodima.
Primjer učinkovitosti: Meksiko je 2014. uveo porez na zaslađena pića, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje tih proizvoda, posebno među nižim socioekonomskim skupinama. Slične mjere su uvedene i u Velikoj Britaniji i Francuskoj, gdje su zabilježeni pozitivni rezultati u smanjenju potrošnje slatkih pića.
4. Poboljšanje kvalitete školske prehrane
Države mogu propisati stroge nutritivne standarde za školsku prehranu kako bi osigurale da djeca imaju pristup zdravim obrocima. Promicanje voća, povrća i integralnih žitarica u školama, sa smanjenjem ponude nezdrave hrane, može pomoći djeci da usvoje zdrave prehrambene navike od rane dobi.
Primjer učinkovitosti: U Sjedinjenim Državama, program "Healthy, Hunger-Free Kids Act" postavio je nove standarde za školske obroke, koji su doveli do povećanja konzumacije voća i povrća među djecom. U Francuskoj i Finskoj također se promiče zdrava prehrana u školama, a učenici se aktivno potiču na konzumaciju nutritivno bogatih obroka.
5. Poticaji za fizičku aktivnost
Države mogu poticati tjelesnu aktivnost kroz ulaganja u infrastrukturu, poput biciklističkih staza, parkova, sportskih terena i rekreacijskih centara. Također, mogu se provoditi kampanje i programi za poticanje tjelesne aktivnosti, poput besplatnih sportskih programa u školama i zajednicama.
Primjer učinkovitosti: Nizozemska i Danska su razvile odličnu infrastrukturu za bicikliste, što je dovelo do visoke razine tjelesne aktivnosti među stanovništvom. Skandinavske zemlje općenito imaju visoke stope sudjelovanja u sportovima i tjelesnim aktivnostima, dijelom zahvaljujući državnim poticajima i dostupnoj infrastrukturi.
6. Označavanje nutritivnih vrijednosti na proizvodima
Provođenje jasnog i jednostavnog označavanja nutritivnih vrijednosti na prehrambenim proizvodima pomaže potrošačima da donesu informirane odluke o tome što kupuju. Jednostavni sustavi označavanja, poput "zelenih" i "crvenih" oznaka, mogu olakšati prepoznavanje zdravijih proizvoda u trgovinama.
Primjer učinkovitosti: Francuska je uvela sustav označavanja "Nutri-Score", koji koristi boje i ocjene kako bi informirao potrošače o nutritivnoj vrijednosti proizvoda. Ovaj sustav je postao popularan i u drugim europskim zemljama te je pridonio povećanju kupovine zdravijih proizvoda.
7. Podrška za gubitak težine kroz zdravstvene usluge
Država može pružiti podršku za programe mršavljenja kroz zdravstvene ustanove. Ovo uključuje osiguravanje dostupnosti savjetovanja o prehrani, fizičkoj aktivnosti i mentalnom zdravlju kao dio zdravstvene skrbi. Uključivanje liječnika, nutricionista i psihologa može pomoći pacijentima da postignu dugoročne promjene.
Primjer učinkovitosti: Ujedinjeno Kraljevstvo nudi programe za mršavljenje i upravljanje težinom, posebno za pacijente s visokim rizikom od pretilosti. Ovi programi uključuju multidisciplinarne pristupe, kombinirajući prehranu, tjelovježbu i mentalno zdravlje.
8. Subvencije za zdrave namirnice
Država može poticati konzumaciju zdravih namirnica kroz subvencioniranje voća i povrća, kao i smanjenje poreza na nutritivno bogate proizvode. Poticaji mogu uključivati i vaučere ili bonove za ugrožene skupine stanovništva kako bi si mogli priuštiti zdravu hranu.
Primjer učinkovitosti: SAD ima program SNAP (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji pruža vaučere za kupovinu hrane, a nedavno je proširen kako bi potaknuo kupovinu voća i povrća.
Zaključak
Tehnološka dostignuća utemeljena na umjetnoj inteligenciji imaju golem potencijal u stvaranju detaljnih uvida u podatke povezane sa zdravljem pojedinaca kao i u podatke iz svjetske populacije. Time omogućuju preciznije, personaliziranije i učinkovitije metode za smanjenje pretilosti, čime postaju ključni alati u suvremenoj borbi protiv ovog globalnog zdravstvenog problema. Ta dostignuća pružaju i mogućnosti pri poboljšanju kliničkih intervencija kako bi se ponašanje ljudi usmjerilo u zdravijem pravcu.
Ipak, jedno je imati mogućnosti a drugo je znati ih i moći ih iskoristiti u pozitivnom pravcu. Kako se čini, svijet će se sve više prebacivati s problema s glađu na probleme s pretilošću. Vlade pojedinih država, a vjerujem i naša, moraju hitno početi poduzimati veće mjere. Učinkovite mjere u borbi protiv pretilosti uključuju sveobuhvatan pristup koji kombinira obrazovanje, poticanje zdravog izbora hrane, regulaciju nezdravih proizvoda i stvaranje poticajnog okruženja za tjelesnu aktivnost. Državne motivirajuće intervencije mogu biti ključne u smanjenju stope pretilosti i promoviranju zdravijih stilova života.
S obzirom na sve ove nabrojane tehnološke inovacije ne možemo reći da nemamo mogućnosti i sami početi brinuti o svome zdravlju, bez da nam to država naredi nekim mjerama. Smatram da država treba imati motivirajuću politiku, nagrađujuću, ali nikako naređivačku ili kažnjalačku. Upitne su mjere određenih država koje žele poskupiti zdravstvene usluge pretilima. Ljude treba znati motivirati na pravi način, da zaista požele paziti na svoju prehranu i svoje zdravlje. To doista nije lako, ali vjerujem da je moguće. Još jedna od motivirajućih politika države, uz one gore nabrojane, može biti besplatni pristup nekim od provjerenih spomenutih AI aplikacija/inovacija za svoje građane ili subvencije pri kupnji nekih od zdravstvenih nosivih uređaja. Znamo i sami da nije svima moguće izdvojiti određeni iznos za neke inovativne uređaje ili aplikacije, pa je svaki doprinos tome dobrodošao.
Primjedbe
Objavi komentar