Skrivena opasnost sjedenja: Evo što vas stvarno košta

Sve je više "sjedilačkih" poslova, a naročito kod zaposlenika tehnološkog sektora. Možda nam to nekad odgovara, posebno za vrijeme hladnih i kišnih dana, ali pitanje je koliko to odgovara našem tijelu? Hipokrat je rekao da je hodanje najbolji ljudski lijek, a čovječanstvo sve više pribjegava poslovima na kojima se jako malo, ili skoro nikako, hoda. U nastavku pročitajte što se događa u našem tijelu ako hodamo svaki dan barem pola sata.



Foto: Icons8 tim, Unsplash

Možda bi netko pomislio da otkrivamo toplu vodu i da je opće poznato da je hodanje zdravo. Istina je da to znamo od malih nogu, ali da li znamo zašto je hodanje zdravo i što se točno događa u našem tijelu ako svaki dan hodamo, a koje opasnosti se skrivaju ako po cijele dane sjedimo, i ako se općenito malo krećemo. Cilj je da vas ovaj članak inspirira, i da se nakon što ga pročitate uputite u šetnju barem na pet minuta. Znamo da će mnogi pomisliti da je lako onima koji imaju takav posao gdje mogu izaći svako malo i hodati, ali hodanje ne mora nužno biti vani, možete hodati i po stanu a i po uredu. Možda će se neki kolege smijati vašem hodanju po uredu, ali nemojte da vas to obeshrabri jer će oni jednoga dana biti ljubomorni kada vide vaše rezultate, a i možda vam se uskoro i pridruže u uredskoj šetnji. Preporuka stručnjaka je dnevno napraviti barem 6.000 koraka, a idealno bi bilo dnevno napraviti 10,000 koraka, pa i više.

Što se to točno događa u našem tijelu ako svaki dan hodamo?

Idemo sada objasniti čemu sav taj trud i što točno svakodnevnim hodanjem dobivamo.

1. Poboljšavamo svoj vid 

Sada će neki pomisliti kakve veže ima micanje nogama s poboljšavanjem vida. Evo stručnjaci su dokazali da ima. Hodanjem snižavamo očni tlak i tako se borimo protiv pojave glaukoma ili pomažemo smanjenu simptoma. Glaukom se razvija kada se u oku zadržava previše tekućine i time se povećava očni tlak, koji pak djeluje na očni živac što na kraju rezultira oštećenjem vida. Uz to, hodanjem općenito pomažemo vidu jer stimuliramo i jačamo vidni korteks, dio mozga koji procesuira slike koje dolaze iz očiju. Zato, krenite hodati što više kako biste poboljšali vid i zaštitili svoje oči od potencijalnih problema.

2. Pomažemo u prevenciji srčanih bolesti

Prema informacijama stručnjaka iz Američke udruge za srčane bolesti, hodanje nije ništa manje učinkovito od trčanja kada je u pitanju prevencija srčanih bolesti i moždanog udara. Prema njihovim istraživanjima dnevna polusatna šetnja pomaže u izbjegavanju ozbiljnih bolesti poput koronarnih bolesti srca snižavajući krvni tlak i kolesterol, i općenito poboljšavajući cirkulaciju krvi u tijelu..

3. Sprječavamo ranu pojavu demencije

Stručnjaci predviđaju da osobe koje se cijeli život bave fizičkim aktivnostima u kojima posebno ističu hodanje, puno više imaju šanse u sprječavanju rane pojave demencije i smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti od osoba koje vode "sjedilački" život, poboljšavajući cjelokupno psihičko zdravlje kroz smanjenje stresa i otpuštanje endorfina. To je zato što se hodanjem povećava volumen hipokampusa, dijela mozga zaduženog za verbalno pamćenje i učenje. Uz poboljšanje mentalnog zdravlja hodanje pomaže rastu i održavanju nervnih krvnih žila i stanica.

4. Hodanjem hranimo i podmazujemo zglobove i jačamo kosti

Jeste li nekad osjetili "krckanje" u vašim zglobovima i potrebu da ih nečim "podmažete"? Hodanje može omogućiti veću pokretljivost zglobova, spriječiti gubitak gustoće kostiju, pa čak i smanjiti rizik od prijeloma. Udruga za prevenciju Artritisa  preporučuje barem 30 minuta dnevnog hodanja kako bi spriječili bolove, ukočenost i upale zglobova. Značajnu pomoć koju tijelo dobiva hodanjem je i sprječavanje bolova u leđima. Ovo je posebno značajno za ljude koje leđa počnu boljeti tijekom tjelovježbe, jer hodanjem se značajno povećava cirkulacija krvi unutar kralježnice čime se unose značajni nutrijenti  koji hrane kralježnicu, a i mišiće koji drže kralježnicu, rezultirajući poboljšanju držanja i fleksibilnosti.

5. Pomažemo svojim plućima

Hodanje je aerobna vježba, što znači da povećava protok kisika u krvotoku i pomaže u eliminaciji toksina, što je odlično za vaša pluća.

6. Smirujemo um i tijelo

Ako su um i tijelo povezani, kao što stručnjaci kažu, onda je hodanje na prvom mjestu. Prema izjavama  Journal of  Psychiatrics Research medija koji su napravili istraživanje nad 50 osoba koje su patile od depresije, dnevno hodanje od 30-45 minuta pet dana u tjednu je značajno popravilo njihovo stanje. Zamislite samo kako nam onda hodanje lako može pomoći da se nosimo samo s osjećajem potištenosti ili iscrpljenosti?! Također, studije pokazuju da hodanje poboljšava kvalitetu i duljinu sna.

7. Hodanje pomaže u sprječavanju dijabetesa, čak učinkovitije od trčanja 

Hodanje u svrhu vježbanja iznenađujuće je učinkovitiji način sprječavanja dijabetesa od trčanja. Duke univerzitet je proveo šestomjesečno istraživanje kod grupe "hodača" što je rezultiralo šest puta većoj toleranciji na glukozu ili apsorpciju šećera u krvi od grupe "trkaća". Učinkovitija apsorpcija šećera u krvi pomaže pankreasu da proizvede manje inzulina, što rezultira manjem naporu da tijelo dobije veću snagu.

8. Pomaže radu naših crijeva i probave

Samo pola sata hodanja svaki dan, ne samo da smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva, već i poboljšava probavu i regulira rad crijeva. Stručnjaci kažu da se sve vrste probavnih zastoja i problema mogu ublažiti ako ne i izliječiti svakodnevnim hodanjem.

9. Smanjuje pretilost

Hodanje je izvrstan način za sagorjevanje viška kalorija i u borbi protiv pretilosti. O borbi s pretilosti sam već pisala ovdje. Znanstveno je dokazano da su pretile osobe izloženije kroničnim bolestima uključujući bolesti srca, astme pa čak i određenih karcinoma. Isto tako, istraživanja pokazuju da pretile osobe hodaju manje od ostalih, i da njihova aktivnost opada proporcionalno debljanju.

Želim hodati ali mi posao to ne dozvoljava, kako onda?

Vjerujem da je nakon ovih devet faktora koji pomažu našem tijelu barem pola čitatelja poželjelo odmah prošetati. To je potpuno u redu, i svi koji žele zdrav život će ove savjete shvatiti ozbiljno. Ali što ako zaista imamo takav posao koji nam ne dozvoljava da se maknemo od radnoga stola? Možda će neki reći, lako je to nabrajati ali kako to izvesti u praksu, i kako ostvariti tih minimalnih 6.000 koraka dnevno? Nije lako, ali evo za ideju pogledajte ovaj video, čovjeka koji je odlučio mjesec dana hodati dnevno 10.000 koraka.

I on se u početku borio s brojem od 10.000 koraka dnevno ali s vremenom je shvatio na koje načine ih se može ostvariti. Neki od načina su sljedeći:

1. Usputno hodanje

To su male šetnje koje osoba obavlja na mjestima normalnih dnevnih aktivnosti, gdje je trebala sjediti ili stajati. Na primjer, na mjestima gdje inače idete liftom idite stepenicama. Ili na kraćim lokacijama kojima inače idete autom uputite se bržim hodom, možda do dućana ili ljekarne. Ili ako imate bocu vode iz koje pijete tijekom dana, zamijenite ju s manjom bočicom tako da više puta morate ustati i otići do slavine da ju napunite. Tako ćete skupljati sto koraka ovdje, ili tisuću ondje.

2. Obavite manje formalne sastanke ili telefonske pozive dok hodate

Vjerujem da vam kolege ili klijenti neće zamjeriti, a neki neće ni osjetiti, da telefonirate dok hodate. Možda ćete sklopiti nova prijateljstva s istomišljenicima, ili nekima dati ideju da i oni to probaju.

3. Obiteljski razgovori u predvečerju

U vrijeme kada inače sjedite s djecom i razgovarate o školskim zadacima ili obvezama, povedite ih u šetnju po kvartu i usput razgovarajte o potrebnim temama. Isto tako možete i s prijateljima ili rodbinom.

4. Ležanje na kauču zamijenite šetnjom u prirodi

Vjerujem da puno toga niste otkrili u vašem susjedstvu ili malo dalje od njega. Istražite kvart u kojem živite možda naiđete na neko lijepo jezerce, šumicu ili proplanak. Ako volite glazbu, možete ponijeti i slušalice i uživati u šetnji pri lijepom zalasku sunca.

5. Nabavite traku za hodanje/trčanje u stanu

U principu, za one koji mogu naći kutak za tu traku, svakako bih preporučila. Istina je da za djecu to ipak predstavlja određenu opasnost, pa ako ju možete nesmetano koristiti od djece iskoristite tu mogućnost. 

Ako vam se svidi ideja hodanja i u praksi, sve ćete više i sami smišljati načine uz koje ćete zamijeniti sjedenje s hodanjem. Ja sam u uredu imala mogućnost pomičnog stalka za monitor i povišeni stolac, pa sam znala par sati dnevno stajati dok tipkam na računalu, jer mi je to jednostavno više pasalo u odnosu da sjedim većinu radnog dana, tako da je i to dobra ideja ako ne možete hodati.


Foto: NEOM, Unsplash

U čemu je razlika ako hodate dnevno pet, trideset ili šezdeset minuta?

Naše tijelo stvara kemijske promjene u količinama i razmjerno duljini hodanja. Ovaj video je to odlično prikazao. Nakon što shvatite ove dobrobiti, bit ćete nadahnuti što više hodati.

Video nam je detaljno opisao kako hodanje od 5, 30 ili čak 60 minuta može promijeniti zdravlje i pomoći nam da se osjećamo sjajno. 

Što se događa kada hodate 1 do 5 minuta

U trenutku kada izađete iz kuće kako biste napravili prve korake, vaše će tijelo proizvesti kemikalije koje daju tijelu energiju i pokrenuti vas za šetnju. Kad počnete hodati, vaš će se broj otkucaja srca povećati s približno 70 na 100 otkucaja u minuti, što nam zagrijava mišiće i potiče protok krvi. Također ćete otkriti da se ukočenost tijela smanjuje, a sve to zahvaljujući tekućini za podmazivanje koju proizvode vaši zglobovi, osjetit ćete lakoću kretanja. U tom trenutku vaše tijelo počinje sagorijevati do pet kalorija u minuti, masti i ugljikohidrati će se koristiti kao gorivo za sagorijevanje energije.

6 do 10 minuta

U tom razdoblju otkucaji vašeg srca će se kretati približno od 100 do 140 otkucaja u minuti. I počet ćete sagorijevati do šest kalorija u minuti. Trenutačno će vaš krvni tlak malo porasti, ali će se i dalje suprotstavljati oslobađanju kemikalija koje šire krvne žile. To onda opskrbljuje mišiće s više krvi i kisika. Što dulje hodate to vaše tijelo, srce i kardiovaskularni sustav ima sve više onoga što je potrebno za održavanje otpornosti, a vaš krvni tlak dugoročnije pada.

11 do 20 minuta

Tjelesna temperatura raste i to je dobra stvar. Zašto? Pa, prvenstveno zato što se počinjete znojiti i krvne žile u blizini kože šire se oslobađajući toplinu. Kako vaše hodanje postaje intenzivnije, sagorjet ćete do sedam kalorija u minuti i disati dublje nego prije. U ovom trenutku, dva hormona, epinefrin i glukagon rastu kako bi potaknuli vaše mišiće. Uglavnom, epinefrin je adrenalinski hormon koji ublažava napadaje astme i alergijske reakcije. On se prodaje u ljekarnama, a vi ga možete dobiti besplatno nakon 20 minuta hoda!

21 do 45 minuta

Ovo je točka u kojoj vaše tijelo oslobađa više napetosti i dodatno se opušta. To se obično događa kao rezultat otpuštanja endorfina u vašem mozgu. Dobra stvar je što ćete u ovoj fazi sagorjeti više masti i razina inzulina će značajno pasti. To je sjajno za ljude koji žele skinuti višak kilograma, pa budite u korak ako ste jedan od njih! 

45 do 60 minuta

U ovom trenutku premašujete sve prethodne prednosti na dulje vrijeme. Znači pojačavate protok krvi kroz tijelo, sagorijevate više kalorija, a i više ćete oksigenirati svoje tijelo. Jačajući srce gubite i nezdravu masnoću, jačate svoj imunološki sustav pa bi se doista trebali osjećati dobro.

Zaključak

Ako cijeli dan moramo sjediti, radi vrste posla koji obavljamo, onda nam nije lako naći vremena za hodanje i tjelesne aktivnosti. Ipak, ako smo uporni i ako zaista želimo hodati i kretati se koristit ćemo se usputnim i ostalim metodama koje sam gore u tekstu navela. Kao što smo vidjeli, jako puno gubimo ako se po cijele dane vučemo s kreveta na stolac i obratno. 

Samo 6.000 koraka dnevno može za nas puno značiti, a 10.000 koraka dnevno može biti jednako učinkovito kao i potpuni trening u teretani. Pogotovo ako dodate neke manje vježbe dok hodate, na primjer da idete po stepenicama tamo gdje ne morate, ili kad dio puta izaberete hodati uzbrdo.

Kod hodanja stručnjaci naglašavaju važnost FIT formule (FIT engl. frequency, intensity, time). FIT označava učestalost (koliko često hodamo), intenzitet (koliko brzo hodamo) i vrijeme (koliko dugo). Ne postoji pravilo te formule nego ga mi sami stvaramo na osnovu naših mogućnosti i potreba.

Ako ste odlučni preuzeti zdravlje u svoje ruke, i makar probati izbjeći što više posjeta liječniku u budućnosti, onda nemojte čekati. Već odmah krenite u akciju i napravite plan promjena svojih navika i aktivnosti. Nabavite neki od pametnih pomagala, jer ćete uz njega lakše pratiti vaše napravljene korake i vrijeme provedeno u aktivnosti. Nećete požaliti, jer kako naši stari kažu "zdravlje se prodaje na kile, a kupuje na grame!




Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Vještine komunikacijskog menadžmenta - četiri ključna područja za virtualnu komunikaciju

10 ključnih strategija za izgradnju povjerenja na radnom mjestu - savjeti za šefove, lidere, rukovoditelje, menadžere...

Trendovi vođenja i upravljanja