Koja je budućnost Europske autoindustrije?

Prema izvješću Europske komisije autoindustrija predstavlja kamen temeljac europskog gospodarstva, zapošljava preko 13 milijuna ljudi i doprinosi približno 7 posto BDP-u Europske unije. Ipak, ova industrija se suočava s razdobljem značajne transformacije, potaknute digitalizacijom, dekarbonizacijom, povećanom konkurencijom i geopolitičkom nestabilnosti. Ovi čimbenici su prilično uzdrmali utvrđene prednosti europskih proizvođača automobila. Kako bi osigurala buduću konkurentnost ove industrije danas, 30. siječnja, 2025. godine, Europska komisija je započela skup pod nazivom "Strateški dijalog" s europskom automobilskom industrijom, partnerima i svim drugim ključnim dionicima autoindustrije. Cilj ove inicijative je zajedničko razumijevanje izazova i izrada akcijskog plana radi poduzimanje konkretnih radnji za održavanje globalnog položaja ove važne industrije. Što se točno raspravljalo i koji su daljnji planovi?

Europska unija je na mukama jer će se uskoro morati opredijeliti u kojem pravcu voditi autoindustriju. U jednom pravcu je odluka kojom Europska unija pokušava utjecati na smanjenje emisija ugljičnog dioksida kojima se žele ublažiti klimatske promjene pa razmišlja da od 2035. godine građanima uvede zabranu kupnje automobila s unutarnjim izgaranjem, što bi praktički s tržišta uklonilo i hibride i plugin hibride. Prema njihovim planovima to se neće dogoditi preko noći nego će se smanjenje odvijati u fazama. Što znači da bi ove godine udio prodaje električnih automobila morao biti 20 posto, do 2030. godine 80 posto, a do 2035. godine 100 posto. U drugom pravcu EU pokušava usporiti konkurenciju iz Kine uvođenjem carina, što bi moglo usporiti prodaju električnih vozila i time stati na put svojim ciljevima dekarbonizacije. Pa će zato morati odlučiti koji joj je pravac važniji da li klimatske promjene ili europska autoindustrija s milijunima radnih mjesta i dobro plaćenim poslovima.

Koje su se glavne teme raspravljale na Strateškom dijalogu?

Prvi sastanak Strateškog dijaloga uskladio je i strukturirao glavne teme u vezi s kojima je potrebno hitno djelovati, kako bi se autoindustriji osigurala solidna budućnost u Europi, i probat će identificirati potencijalna rješenja.

"Rezultat ovog dijaloga bit će sveobuhvatan akcijski plan, koji ćemo predstaviti 5. ožujka i koji će našoj industriji zajamčiti uspjeh u Europi i konkurentnost na globalnoj razini”, izjavila je Von der Leyen.

Prema javno dostupnoj informaciji Europske komisije glavne teme ovog Strateškog dijaloga će uključivati:

1. Inovacije i vodstvo u budućim tehnologijama uz razmatranje mogućih ograničenja vezanih za softver, autonomnu vožnju i baterije sljedeće generacije

Budući da automobilske tvrtke u EU-u zaostaju u pogledu ključnih tehnologija EK zaključuje kako je potrebna značajna promjena da bi se postigla buduća konkurentnost ove industrije i njezinih brojnih malih i srednjih poduzeća kao i novoosnovanih poduzeća. Plan je da se tijekom ovog Dijaloga procjeni "stanje na terenu" u važnim tehnološkim područjima, identificiraju ključni prioriteti kako bi se razvile djelotvorne preporuke koje će biti u realnim i izvedivim okvirima. Cilj ove teme je i razmotriti sva moguća rješenja za privlačenje i zadržavanje vrhunskih talenata, suradnja s privatnim sektorom kao i pojačana potpora javnog sektora na područjima istraživanja i razvoja

2. "Čisti" prijelaz i budućnost plana dekarbonizacije

Jedan od najkritičnijih kratkoročnih i srednjoročnih izazova za industriju je prijelaz na "čistu" mobilnost. Ova tranzicija prilika je za sektor da razvije nova tržišta, uvede inovacije i pomogne u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. EU je postavila ambiciozne klimatske ciljeve, ali potrošači su suočeni s još većim početnim troškovima vozila i manjom brzinom uvođenja infrastrukture za njihovo punjenje. Nekoliko sudionika u industriji zatražilo je reviziju trenutnog regulatornog okvira, što bi moglo rezultirati kaznama za neke proizvođače originalne opreme.

U isto vrijeme, analitičari tvrde da se ključna međunarodna tržišta (koja su kritična za europske igrače) ubrzano prebacuju na električna vozila i da je stoga neophodno da europski proizvođači originalne opreme zadrže nepopustljivu usredotočenost na ponovno preuzimanje vodstva u pogledu troškova i performansi u električnim vozilima, kako bi se zaštitili i proširili tržišni udjeli na međunarodnoj i domaćoj sceni.

3. Konkurentnost i otpornost

Obuhvaća osiguranje globalno konkurentnih troškova inputa (energija, rad, materijali) i sigurnost opskrbe, koji su ključni za napredak europske autoindustrije. Europske tvrtke trenutačno pate od značajnog jaza u troškovima ključnih inputa (posebno energije i rada), izložene su rizicima prekida opskrbnog lanca (osobito u vezi s materijalima za baterije) i nedostatka određenih visokotehnoloških proizvoda (kao što su čipovi).  Predloženo je razmatranje postizanja učinkovitog recikliranja baterijskih materijala (kao ključni faktor pri smanjenju količine uvoza materijala i poboljšanje sigurnosti opskrbe), kao i partnerstva sa širim skupom međunarodnih proizvođača sirovina.

4. Trgovinski odnosi i međunarodna ravnopravna „igrališta”

Prema priopćenju Europske komisije tijekom posljednjih godina nekoliko zemalja izvan Europe počelo je provoditi asertivne industrijske strategije usmjerene na osvajanje većeg udjela ili čak dominiranje globalnom proizvodnjom automobila. Te strategije uključuju prakse koje narušavaju tržišno natjecanje poput prakse značajnih ulaganja u državnom vlasništvu u industrijama koje su uključene u cijeli proizvodni ciklus automobila i kamiona, stvarajući nejednake uvjete. Dijalog će se usredotočiti na trgovinske odnose Europe sa Sjevernom Amerikom i Azijom jer one predstavljaju najveća izvozna tržišta, kao i najveći izvor uvoza u Europi. U tom smislu, dijalog će također razmotriti promjenjive obrasce i prirodu izravnih ulaganja trećih zemalja u europski automobilski opskrbni lanac, kao i učinkovitost pravila EU-a o podrijetlu za potporu konkurentnoj industriji. Ostala tržišta u Africi, Latinskoj Americi i Australiji također su relevantna za daljnju raspravu dok se bude bavilo širim temama kao što je osiguravanje da se regulatorne obveze (npr. u vezi s ESG-om) jednako primjenjuju za europske i međunarodne igrače.

5. Regulatorno usklađivanje i optimizacija procesa

Osim gore navedenih specifičnih tema, također postoji potencijal za optimizaciju cjelokupnog regulatornog okruženja koje utječe na autoindustriju, uz osiguravanje da se ciljevi trenutnog regulatornog i političkog okvira i dalje ispunjavaju, posebno 1) osiguravanje koherentnosti i dosljednosti između različitih propisa (npr. u vezi s baterijama, sigurnošću i zaštitom podataka) i 2) optimiziranje vremena i opsega propisa, npr. 'skupljanje' novih pravila koja će stupiti na snagu u isto vrijeme, i omogućiti dovoljno vremena za provođenje novih pravila u procesu razvoja proizvoda. Dijalog bi, na primjer, mogao otkriti određene postojeće regulatorne „bolne točke” i detaljno opisati konkretne prijedloge poboljšanja i predložiti mehanizme za osiguranje veće regulatorne koherentnosti i učinkovitijeg savjetovanja s industrijom u budućem regulatornom procesu. Dijalog bi također mogao podržati samoorganizaciju industrije, npr. u dogovaranju zajedničkih tehničkih standarda, poput tehnologije punjenja ili standarda baterija.

Što će se dogoditi 5. ožujka?

Europska komisija je priopćila da su na današnjem sastanku sudjelovali ključni igrači iz sektora autoindustrije i to njih 22: ACEA (The European Automobile Manufacturers' Association), BEUC (The European Consumer Organisation), BMW Group, Robert Bosch GmbH, ChargeUp Europe, CLEPA (The European Association of Automotive Suppliers), Daimler Truck, ETF (European Transport workers Federation), Forvia, IndustriAll European Trade Union, IVECO Group, MAHLE Group, MILENCE RECHARGE, Renault Group, T&E (European Federation for Transport and Environment), Traton Group, Valeo, Volkswagen Group, Volvo Cars, Volvo Group, ZF Group.

Priopćili su i da će akcijski plan obuhvatit široki raspon pitanja relevantnih za sektor, kao što je osiguravanje pristupa talentima i resursima, poticanje tehnoloških inovacija i razvoj sljedeće generacije vozila te uspostavljanje pragmatičnog i predvidljivog regulatornog okvira.

Akcijski plan temeljiti će se na:

- Današnjoj raspravi Strateškog dijaloga usredotočenoj na spomenuta glavna područja koja zahtijevaju hitnu pozornost, uključujući potrebu za međunarodnim „jednakim uvjetima za sve”, olakšavanje čiste tranzicije i regulatornog usklađivanja, kao i utvrđivanje područja u kojima su potrebne konkretnije mjere.

- Javnoj raspravi, koja se pokreće danas kako bi se prikupili širi podaci o izazovima i mogućim rješenjima svih zainteresiranih strana.

 - I na četiri tematska područja rada, gdje je predsjednik EK-a ovlastio četiri povjerenika da vode fokusirane rasprave o ključnim temama s raznolikom skupinom dionika iz lanca vrijednosti automobilskog sektora.

1. Povjerenik Hoekstra usredotočit će se na čistu tranziciju automobilskog sektora.
2. Povjerenik Séjourné bavit će se problematikom industrijskog lanca vrijednosti za autoindustriju.
3. Povjerenik Virkkunen nadgledat će rasprave o tehnologiji i digitalnim inovacijama.
4. Povjerenik Mînzatu vodit će područja povezana s vještinama i društvenim pitanjima unutar sektora.

Rezultat ovog konzultativnog procesa nadahnut će donošenje konačnih odluka akcijskog plana koji će 5. ožujka predstaviti povjerenik Tzitzikostas. Vijeće i Europski parlament bit će blisko uključeni u ovom cjelokupnom procesu, redovito informirani i konzultirani o Dijalogu.

Zaključak

Kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost, održivost i otpornost europske automobilske industrije potrebne su hitne promjene. Automobili bez vozača, električni automobili, robotaxi su zasigurno budućnost autoindustrije, u kojoj mjeri i kako još se ne zna. Pitanja poput "kada se dogodi nesreća, tko je kriv i gdje leži odgovornost?" "hoće li osiguravajuća društva morati promijeniti svoje poslovne modele?" još uvijek nisu razriješena.

Prema objavama iz prošle godine vodeći giganti europske autoindustrije Volkswagen, BMW i Mercedesa bilježe značajan pad prodaje. Tu krizu izazvalo je nepovjerenje investitora u europske proizvođače automobila je uz pojavu novih tehnologija i električnih automobila, definitivno uzdrmala i spomenuta EU najava o zabrani kupnje automobila s unutarnjim izgaranjem. Treba istaknuti da se po pitanju električnih automobila kupci odlučuju za kupnju iz Kine jer je cijena najmanje 30 posto povoljnija nego pri kupnji sličnih u Europi.

Nakon objave akcijskog plana 5. ožujka, bit će jasniji pravac u kojem će se usmjeriti autoindustrija svih članica Europske unije. To bi mogao biti prijelomni trenutak ovog sektora. Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump jasno je dao do znanja u kojem pravcu će SAD ići ukinuvši uredbe svojega prethodnika Joea Bidena koje su se odnosile na ukidanje poticaja za kupnju električnih vozila, povlačenje cilja da električna vozila čine 50 posto novih automobila do 2030, zaustavljanja izgradnje mreže punionica za električna vozila i najave napuštanja Pariškog klimatskog sporazuma. Hoće li to utjecati na akcijski plan Strateškog dijaloga, vrijeme će pokazati.