Na 64. sjednici Vlade, koja je održana 6. veljače 2025. godine, upućen je u Sabor nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi pravima i obvezama stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatsko. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje strane radnike dovode u Hrvatsku. Što se još mijenja?
Foto: Fauzan, Unsplash.com
Prema informaciji koju je objavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svom analitičkom prilogu "Fokus tjedna". Trenutno je svaki deseti radnik u Hrvatskoj stranac. Broj zaposlenih je premašio 1,69 milijuna što je 3 % više nego lani, većinom zahvaljujući upošljavanju stranih radnika kojih se povećalo čak za trećinu. Po HUP-ovim predviđanjima do kraja ove godine bit će odobreno više od 200.000 dozvola za rad i boravak u hrvatskoj, a do kraja 2030. godine Hrvatska bi mogla imati i pola milijuna stranih radnika, što bi značilo da će svaki četvrti radnik biti stranac.
Značajna informacija koju je dala Vlada na dan sjednice je da u 2025. godini u segmentu dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj ima 113.504 stranih radnika s važećom dozvolom za boravak i rad te prijavljenom adresom boravka u Hrvatskoj. Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine kada ih je izdano 66.655. Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.
Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima BiH (38.100) nakon njih slijede Nepal (35.635), Srbija (oko 28 tisuća), Indija (20.000), Filipini (14.600), Sjeverna Makedonija (nešto manje od 14.000, Bangladeš (13.600), Kosovo (8.000), Uzbekistan (7.000) i državljanima Egipta (nešto manje od 7 tisuća).
Prema podacima Vlade najčešće djelatnosti stranih radnika u 2024. godine su graditeljstvo, ugostiteljstvo i turizam, industrija, promet i veze i trgovina.
Izvor: vlada.hr
Što će se promijeniti u izmijenjenom Zakonu?
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima je dokument od skoro 900 stranica, tako da za čitatelje kojima trebaju detalji i objašnjenja izmjena dobro će doći ovaj
link. Neke najvažnije promjene su sljedeće:
1. Plava karta
Izmjenama će se implementirati EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci.
Moći će je dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Zadržan je uvjet da nositelj Plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.
2. Dozvola za boravak i rad
-Izmijenjenim zakonom produljit će se duljina važenja dozvole za boravak i rad sa sadašnjih 1 godine na 3 godine. Dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
-Broj predanih zahtjeva za radne dozvole ne predstavlja broj stranih radnika koji se nalaze u Hrvatskoj jer svaka promjena poslodavca predstavlja novi zahtjev i za jednu osobu može biti podnijeto više zahtjeva od strane različitih poslodavaca. Za jednu osobu može biti tijekom godine izdano više dozvola za boravak i rad.
-Državljaninu treće zemlje koji dolazi raditi kao sezonski radnik do 90 dana može dobiti Potvrdu koja se zove "dozvola za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana" na temelju koje može početi raditi, a nije dužan ishoditi dozvolu boravka. Ako poslodavac u kontinuitetu zapošljava istog sezonskog radnika dulje od 90 dana, dužan je ishoditi regularnu dozvolu za boravak i rad.
3. Obveza stranom radniku
Uvodi se i obveza stranom radniku da u roku od pet dana nakon što je ugovor prestao važiti obavijesti nadležne službe o prestanku radnog odnosa. Po sadašnjem zakonu je taj rok bio 15 dana.
4. Propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika
Poslodavac će imati obvezu dokazivanja primjerenog smještaja za strane radnike, ako je on taj koji osigurava smještaj za radnika ili je posrednik u tom procesu.
5. Uvode se novčana jamstva poslodavcima
Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva Republici Hrvatskoj od jedne mjesečne bruto plaće za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu. Jer ako poslodavac odustane od radnika onda on ostaje u Hrvatskoj nelegalno. Prijevoznici koji dovezu stranca bez adekvatne radnih dozvola morat će ga vratiti u njegovu zemlju o svom trošku.
6. Dokaz o radnom iskustvu i plaćanje stranih radnika
-Za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...).
-Plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.
7. Uvjeti o visini prometa poslodavcima
Govoreći o izmjenama zakona u okviru Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ministar Marin Piletić je istaknuo da do sada nije bio reguliran promet kod poslodavaca koji uvoze stranu radni snaga, a sada je stavljena odredba da u posljednjih šest mjeseci kod pravnih osoba minimalni mjesečni promet mora biti 10 tisuća eura, a za fizičku osobu odnosno obrtnika 15 tisuća eura u šest mjeseci.
8. Uvodi se posebna kategorija privremenog boravka za hrvatske iseljenike
-Ministar Ivan Šipić istaknuo je novine u okviru nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva te rekao da se uvodi nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.
-Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.
9. Prekršajno-pravne sankcije i odbijanje dozvole za rad
Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike. Novi razlog za odbijanje dozvole za boravak i rad: je ako postoje dokazi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj
10. Kazne poslodavcima
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja:
-Nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2. Zakona)
11. Dokazivanje kvalifikacija
Za jednostavna zanimanja za koja nije potrebna cjelovita kvalifikacija na razini srednjoškolskog obrazovanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru nije potrebno dokazivati odgovarajuće radno iskustvo niti završeno obrazovanje.
Visoke stručne kvalifikacije, u svrhu izdavanja „plave karte EU-a“, znače kvalifikacije potvrđene dokazima o kvalifikacijama u visokom obrazovanju ili stručnim vještinama visoke razine.
Zaključak
Biti stranac i raditi u nekoj stranoj zemlji u kojoj ne govorite jezik može predstavljati i izazov i priliku. Podijeljena su mišljenja o tome je li napuštanje svoje države pozitivno ili negativno. Svaki stranac koji dođe u tuđu zemlju prolazi izazove od komunikacijskih prepreka, kulturalnih razlika, do izolacije i frustracije. Nerazumijevanje jezika može značiti propuštanje suptilnosti i kulturnih normi, što bi moglo utjecati na interakciju s kolegama ili klijentima. Osjećaja izolacije i frustracije otežava izgradnju odnosa i integraciju u lokalnu zajednicu.
U svakom slučaju, država koja pokušava spasiti svoju ekonomiju, dovodeći strane radnike, mora regulirati zakonima razna životna područja kako bi olakšali i domaćim i stranim radnicima. Istovremeno mora i raditi na smanjenju odlijeva svojih državljana i privlačenju i olakšavanju povratka iseljenika. Upravo to Hrvatska Vlada i pokušava ovim Zakonom, jer ako HUP-ove prognoze budu točne za pet godina bi u Hrvatskoj moglo boraviti pola milijuna stranaca. Pitanje je u kojoj će mjeri ove promjene Zakona biti učinkovite i ispuniti svoju svrhu. Ako pravni okvir ne bude sustavnije reguliran, i ako ne bude pravovremenih sankcija za kršitelje Zakona, mogao bi nastati opći kaos.
Primjedbe
Objavi komentar