Treba li se radovati ili strahovati hrvatskom pristupanju OECD-u?

Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Točan datum pristupa se još ne zna, ali se pretpostavlja da će se pristupanje dogoditi tijekom 2026. godine. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku.

Što je u stvari OECD?

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for Economic Cooperation and Development (u daljnjem tekstu: OECD), globalni je forum od 38 zemalja predvodnica tržišnog gospodarstva čija je zadaća promicati "bolje politike za bolje živote“, kako se navodi u Izjavi o viziji povodom 60-te godišnjice OECD-a. Prema navodima te organizacije, OECD je izvorno osnovan još 1960. godine kako bi se jamčio napredak Europe prema većoj gospodarskoj integraciji i odmak od protekcionizma, a broj članica Organizacije porastao je s 20 zemalja od dana zasnivanja do današnjih 38. Izvan okvira članstva, OECD surađuje s više od 100 drugih gospodarstava, od kojih mnoga sudjeluju u njegovim odborima te su se obvezala pridržavati se njegovih pravnih instrumenata i standarda politika. Članstvom u OECD-u, prema njihovoj misiji, članicama se pomaže iskoristiti pogodnosti inovacija u ekonomskim i socijalnim politikama.

U nastavku ćemo navesti neke od ključnih prednosti članstva u OECD-u, koje organizacija promovira i koje se mogu svrstati u pet širih područja:

I. Podrška nacionalnim reformama

Pristup znanjima OECD-a, razmjena najboljih praksi, sudjelovanje u stručnim ocjenama, pristup najnovijim podacima i statistici, usporedba i sustavno vrednovanje prema statistici OECD-a.

II. Oblikovanje globalnih rasprava

Sudjelovanje u raspravama OECD-a o politikama, sudjelovanje u postavljanju standarda OECD-a, organizacija globalnog doseg kao što su reforme za rast i radna mjesta, porez, trgovina, ulaganja, energetska učinkovitost i klimatske primjene, anti-korupcija, borba protiv nejednakosti i ulaganje u osobne vještine, te promicanje uključivijeg i održivijeg razvoja.

III. Promicanje učinkovitosti

-Izjednačavanje uvjeta za poslovne subjekte, ušteda za porezne obveznike.

-Bolje usklađivanje za bolju učinkovitost kao što su:

• Pomoć u reformi zakona o nabavi i tržišnom natjecanju radi sprečavanja namještanja

natječaja.

• Program OECD-a za kemikalije gdje se kemijskoj industriji pomaže uštedjeti na troškovima

dvostrukog testiranja za proizvode koji se plasiraju na tržišta više zemalja.

• Sporazumom o službeno podupiranim izvoznim kreditima postižu se jednaki uvjeti za

poslovne subjekte koji izvoze iz država članica OECD-a i zemalja obveznica izvan OECD-a.

• Porezna transparentnost

IV. Prednosti reputacije i povjerenje ulagača

-Prednosti reputacije: Članstvom u OECD-u jasno se daje do znanja da zemlja slijedi najviše svjetske

standarde, da s drugim članicama dijeli predanost demokraciji i vladavini prava, pridržava se

otvorenih i transparentnih načela tržišne ekonomije, te ima zajednički cilj održivog gospodarskog

rasta.

-Povjerenje investitora: Stupanje u članstvo OECD-a jasan je znak međunarodnim i domaćim

ulagačima da politike te zemlje slijede standarde OECD-a i najbolje prakse u područjima kao što su

korporativno upravljanje, anti-korupcija, ulaganje, konkurentnost, financijska tržišta i javno

upravljanje.

V. Postupak pristupanja kao katalizator reformi

Pomoć zemljama pristupnicama u prepoznavanju područja za unapređenje i pružanje podrške planu nacionalne reforme.

Koje su države trenutne članice OECD-a?

OECD ima 38 država članica. Među njima su 22 članice EU-a i to: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. Ostalih 16 država članica OECD-a su: Australija, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Island, Izrael, Japan, Koreja, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska, Velika Britanija i SAD.

Države u postupku pristupa Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija, uz Republiku Hrvatsku, su i Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska, Peru, Tajland i Indonezija.

Što će izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima promijeniti?

Ovom promjenom Zakona se propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj od strane državljana i pravnih osoba ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Zakon nalaže izjednačavanje prava stjecanja vlasništva državljana i pravnih osoba iz država članica OECD-a s državljanima Republike Hrvatske, nad svim vrstama nekretnina osim poljoprivrednih, i to ne od dana donošenja zakona nego od onoga dana od kada Hrvatska pristupi OECD-u.

To bi značilo da državljanima i pravnim osobama iz navedenih država neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj, kao što sada treba svim navedenim državama osim članica EU-a.

Što na to poručuju iz Vlade?

Hrvatski premijer Andrej Plenković je istaknuo da bi Hrvatska s članstvom u ovoj organizaciji ostvarila sve svoje strateške državne i vanjskopolitičke ciljeve. Poručio je da će članstvo u OECD-u omogućiti hrvatskom gospodarstvu da bude globalno još konkurentnije.

Ministar financija Marko Primorac je prošle godine izjavio da Vlada pridaje veliku važnost OECD-ovom pregledu, kao i da je spremna odmah započeti s radom na provedbi preporuka, koje će rezultirati "dugoročnim transformativnim učincima za našu državu, gospodarstvo i društvo u cjelini".

Što građane zabrinjava?

Kao i u mnogim stvarima naši su građani podijeljeni. Neki se brinu da će izjednačavanje mogućnosti kupnje stanova i kuća hrvatskih državljana s državljanima svjetskih sila poput SAD-a, Australije, Engleske, Kanade i dr. mogle rezultirati poskupljenjem cijene nekretnina, i da bi stanovanje u Hrvatskoj moglo biti još manje priuštivo njenim državljanima. Dok drugi pak razuvjeravaju u tom strahu i ovu promjenu čekaju raširenih ruku jer smatraju da će Hrvatska postati zemlja s gospodarskim rastom, većim povjerenjem ulagača i s boljom reputacijom, što će potpomoći otvaranju novih radnih mjesta, većim plaćama kao i poboljšanju infrastrukture i kvalitete življenja lokalnom stanovništvu.

Zaključak

Namjere da Hrvatska postane članica organizacija od kojih možemo učiti i koje nas mogu usmjeriti i podržati u gospodarskom razvoju su zasigurno dobre. Kao i za svaki lijek koji pijemo postoje nuspojave za koje ne znamo hoće li nam se dogoditi ili su samo izlistane iz mjera predostrožnosti, tako je neizvjesna i svaka promjena za koju ne znamo rezultat. Ipak, vrijeme će pokazati koliko će nam ove promjene značiti i hoće li nas potpuno "izliječiti" ili će ipak biti nekih nuspojava. Ja volim pozitivno razmišljati, i želim to prenijeti i na druge, pa se nadam da ako nuspojava i bude kako će one biti male i premostive.