Hoće li polako nestajati servisi mobitela?

U zadnje vrijeme sve češće čujemo u medijima kako se servisi mobitela lagano gase i sve ih je manje i manje. Probali smo saznati je li to istina i koje su prognoze za budućnost takvih servisa.

Foto:  Kostiantyn Li, Unsplash.com

Prema izvješću GSMA iz 2023. godine, 55 % svjetske populacije, odnosno oko 4,3 milijarde ljudi, koristi mobilne telefone. Unatoč velikom broju korisnika, novi trendovi utječu na održivost servisa za popravak mobitela. Vjerujem da je neko vrijeme to i bio jako isplativ posao, ali u zadnje vrijeme neki serviseri kod nas a i u svijetu se žale na održivost njihovog posla.

Analizirali smo neke YouTube kanale koji detaljno opisuju popravke računala i pametnih mobitela. Na tim kanalima serviseri se žale kako im je sve teže popraviti mobitele, jer se za novije modele pametnih telefona ne mogu više prenositi dijelovi s jednog mobitela na drugi. Objašnjavaju da svaki taj vitalni dio telefona ima ugrađen i jedinstveni čip zbog kojeg on neće funkcionirati na drugom telefonu mada su istog modela. A već je i dobro poznato da su proizvođači počeli ograničavati rok trajanja nekih vitalnih dijelova koje, kada im rok istekne, ne možete nigdje kupiti.

Na ovom videu, koji je snimio Ivan Grginović, vlasnik servisa iService Hrvatska, žali se na sve veću otežanost popravaka mobitela u zadnjih godinu dana. Detaljno je obrazložio i zašto. Usporedio je neke svoje početke rada u servisu iz 2010. godine kada su mu za rad doslovno trebali od alata križni i ravni šrafciger i neki mali otvarači. Tvrdi da su danas uređaji ekstremno komplicirani, da treba ekstremno puno znanja, konstantno ulaganje u alate i da je to okidač zašto ljudi odustaju od posla. Naveo je primjer skidanja stakla na mobitelima nekad i sad. Prije je to više bila vještina u rukama i praksa a danas za reparaciju stakla treba imati i dodatno znanje. Uz to naveo je i da su danas stakla otpornija na udarce nego su nekada bila pa je i to razlog smanjene potražnje usluga servisa. I onda se, naravno, dogodi da serviseri izgube dosta vremena na dijagnostiku i pokušaj popravka telefona, a kada ga na kraju ne uspiju popraviti bude im neugodno naplatiti naknadu za servis bez popravka.

O čemu se točno radi?

Sljedeći faktori mogu značajno utjecati na održivost servisa za popravak mobitela:

1. Smanjena isplativost popravaka: Cijene novih mobilnih uređaja manje poznatih proizvođača su u nekim slučajevima postale pristupačnije, dok su troškovi popravaka ostali visoki. To dovodi do situacije gdje korisnici radije kupuju novi uređaj nego popravljaju stari.

2. Nedostatak rezervnih dijelova: Proizvođači često ograničavaju dostupnost rezervnih dijelova ili ih čine skupima, što otežava rad neovisnih servisa.

3. Kompleksnost modernih uređaja: Suvremeni pametni telefoni postaju sve složeniji, što zahtijeva specijaliziranu opremu i znanje za popravak. To povećava troškove servisa i smanjuje broj servisa koji mogu obavljati takve popravke.

4. Planirano zastarijevanje: Kao što smo već spomenuli neki uređaji su dizajnirani s ograničenim vijekom trajanja, ili s komponentama koje je teško ili nemoguće zamijeniti, što potiče korisnike na kupnju novih uređaja umjesto popravka starih.

5. Nestrpljenje korisnika: Ljudi su definitivno postali ovisnici o svojim pametnim telefonima, i kada ih trebaju ostaviti na popravku, to za njih iziskuje veliko strpljenje. Ponekad i po nekoliko dana a možda i tjedana uređaj može ostati u servisu, što neke onemogućuje u njihovom radu i životu. Iz tog razloga radije kupuju nove.

6. Ažuriranje aplikacija: Na određenim pametnim telefonima, poneke se aplikacije više ne mogu ažurirati zbog zastarjeloga operativnog sustava. Na primjer na Apple telefonima i tabletima YouTube aplikacija neće raditi ako nije ažurirana na barem nekoliko verzija ispred, a ne može se ažurirati ako nemate neku noviju verziju IOS operativnog sustava. I onda vam više ni servis ne može pomoći, i takvi uređaju se lagano pospreme u ladicu ili se bace. Što dovodi do smanjenja broja uređaja koji bi eventualno bili kandidati za popravke.

Koja bi onda mogla biti budućnost ovakvih servisa?

Budućnost servisa za mobitele, tablete i slične uređaje ovisit će o nekoliko ključnih faktora:

1. Prilagodba zakonima o pravu na popravak

Sve više zemalja, uključujući EU i SAD, uvodi zakone koji štite "pravo na popravak" (Right to Repair) o čemu su pisali u Bug-u. Ti zakoni prisiljavaju proizvođače da osiguraju dostupnost rezervnih dijelova, objave tehničke priručnike i da o moguće jednostavniji popravak uređaja. Ovo bi moglo pomoći neovisnim servisima da prežive, ali i natjerati velike brendove da otvore vlastite servise ili da otvore portale za savjetovanje kupaca za popravak od kuće. 

2. Modularni i lakše popravljivi uređaji

Proizvođači poput Fairphonea i Frameworka već razvijaju uređaje dizajnirane za jednostavan popravak. Ako taj trend nastavi rasti, servisi bi mogli profitirati od jednostavnijih i jeftinijih popravaka.

3. Specijalizacija i napredna tehnologija popravka

Budući da su novi uređaji sve složeniji, servisi koji ulažu u mikro-lemljenje, popravke matičnih ploča i zamjenu čipova mogli bi opstati i čak rasti. Oni servisi koji planiraju preživljavati samo od npr. zamjene ekrana ili sitnijih popravaka neće više lako opstajati.

4. Automatizacija i AI dijagnostika

AI može unaprijed dijagnosticirati kvarove, što bi ubrzalo popravke i povećalo efikasnost servisa. Također, u malo daljoj budućnosti roboti bi mogli preuzeti dio fizičkih popravaka. 

Pitali smo vlasnika servisa u centru Zagreba za mišljenje

Gospodin Siniša Miklavčić, vlasnik servisa Mobitronic service, konkretno se bavi servisom mobitela od 2000. godine. Prošao je kroz kompletan razvoj tehnologije, pa tako i mobitela i tableta. Servis mobitela je otvorio zajedno s kolegom, jer im se nije više svidjela politika i poslovanje u bivšoj firmi. Sad su sretni jer rade sami za sebe. Za Financije.hr je komentirao situaciju o održivosti i problematici servisa mobitela u Hrvatskoj.

Koliko servisa mobitela ima u Zagrebačkoj županiji, a koliko u Hrvatskoj?

Osobno znam za nekih 50-tak servisa u Hrvatskoj. Po mojoj slobodnoj procjeni 25 do 30 ih je u Zagrebačkoj županiji.

Možete li nam komentirati situaciju u kojoj se u medijima sve više spominje da se servisi mobitela gase jer ne mogu financijski ići u korak s napretkom tehnologije i sve kompleksnijim popravcima?

Mislim da se po medijima širi kriva informacija, jer znam čak i za neke povratnike u posao, a da ne pričam o kućnim "fush" majstorima koji servisiraju po doma za susjede, kao neki "studentski posao" a rade na crno. Popravci, kao takvi, su naravno kompleksniji i složeniji, kao i u svakoj drugoj branši. Svakodnevna učenja, seminari (online) i praktičan rad svakako unapređuju i olakšavaju (ubrzavaju) popravak. Sama tehnologija je jako napredovala u odnosu na prije, jer su i sami uređaji dobili jako puno noviteta u odnosu na nekadašnje uređaje.

Znate li vi za neke servise u Zagrebu koji su se zatvorili?

Nije mi poznato da se neki servis zatvorio zbog neisplativosti poslovanja. I ako se neki zatvorio, to je zbog nekih drugih razloga.

Postoji li neko udruženje servisera mobilnih uređaja, i ako da, što ono točno radi?

Udruga kao takva ne postoji, ali imamo Whatsapp grupu gdje razmjenjujemo saznanja, dijelove, posuđujemo alate i slično.

Koja je po vama najveća trenutna problematika koja utječe na održivost servisa i vašeg posla?

Trenutno velikih problema nemam, više je to sitnih polu-problema i tekućih stvari koje vjerujem muče sve male poduzetnike i obrtnike. Općenito je sve poskupjelo pa tako i nabavna cijena dijelova, alata i repromaterijala te režije, najmovi i sve drugo. A platežna moć klijenata se po meni smanjila.

Stvara li vama problem to što za novije mobitele više ne možete lako izvršiti zamjenu nekih dijelova, na primjer zamjena ekrana nije jednostavna kao nekada, i da li su zamjenski dijelovi teže dobavljivi?

Zamjena je za neke modele lakša nego prije, a za neke opet kompliciranija. Apple je taj koji komplicira najviše. U suštini svi ostali su jednostavniji osim iPhonea koji svakim modelom postaje sve skuplji za popravak strankama.

Da li vam stvara poteškoću što ne možete za novije mobitele više uzeti zamjenski dio sa staroga mobitela, ili su neki novi dijelovi čipirani?

Nama, kao serviserima, muku pravi nemogućnost dobave originalnih dijelova jer nam oni sami kompliciraju nabavku. I sve dijelove "uparuju" sa matičnom pločom pa kasnije u obavijestima piše da dio nije originalan, čak i ako se stavi drugi original.

Da li EU direktiva "Right to repair" (pravo na popravak) nešto olakšava situaciju oko pronalazaka dijelova i servisiranja?

Donekle, ali opet više fizičkim osobama nego nama kao serviserima i pravnim osobama.

Naime, preporučimo klijentu da naruči originalnu bateriju za iPhone i kad mu dođe na adresu, donese ju da mu mi ugradimo.

Spomenuta direktiva nalaže državama članicama EU-a da putem nekih kampanja kupona za popravak ili obukama vještina promiče popravke uređaja na svome teritoriju. Da li je išta od toga zaživjelo u HR? 

Meni nije poznato da je zaživjelo. Znam da su operateri dali u ponudu da donesete stari uređaj i da vam umanje cijenu novog u produljenju ugovora, ali ti i dalje nije popravak, čak naprotiv, potiču nas da mijenjamo i uzimamo novo. I u većini slučajeva na jeftinijim tarifama nude i guraju slabije, lošije i često neispravne poluproizvode sa nazivima svoje robne marke tipa " T Phone" u Hrvatskom Telekomu.

Konkretno za taj uređaj njihove marke se ne zna niti točno podrijetlo niti proizvođač, već je nagađanje za svaki model tko ga je sastavio za njih. Nema baterija, ekrana dijelova na matičnoj ploči, a takve uređaje uglavnom i uzimaju najranjiviji i najsiromašniji građani. Bilo kakav kvar van garancije nije uopće moguć osim "kemijanja" da se ugrađuju polovni dijelovi, ako vam se posreći da imate takav isti uređaj s nekim drugim nerješivim problemom.

Naravno ljudi niske platežne moći pristaju na bilo što jer su u obvezi plaćanja ugovorene pretplate, a nemaju novaca za drugi. To je najveći dio problema koji se zanemaruje u potpunosti. Ja skoro svaki dan imam nekoga u takvoj situaciji gdje doslovno poklonim neki uređaj sto je netko drugi ostavio jer je kupio novi pa mu je višak.

⁠Što na kraju mislite kakva budućnost čeka servise mobitela i elektronike?

Onaj tko voli svoj posao neće imati problema da se usavršava i napreduje. Naravno da su prošla zlatna vremena kad se više zarađivalo u ovom poslu, ali se i dalje može zaraditi za pristojan i dostojanstven život bez obzira na prilično tešku globalnu situaciju.

Zaključak

Sudeći po ovome čini se da servisi neće nestati, ali će se morati prilagoditi ako žele opstati. Oni koji se specijaliziraju za napredne popravke poput mikro lemljenja radi popravka matične ploče mobitela, koji prate trendove održivosti i koriste nove tehnologije, imat će bolju budućnost. Kao u mnogim stvarima vrijeme nešto pregazi ali se otvaraju i nove mogućnosti. Važno je biti u toku, i ne biti tvrdoglav u prihvaćanju promjena, nego se uvijek usavršavati i prilagođavati novim zahtjevima kupaca i nivou potražnje.

EU direktiva "Right to repair" koja je stupila na snagu 30. srpnja 2024. godine. Države članice pa i Hrvatska će morati poduzeti barem jednu mjeru za promicanje popravka na svom teritoriju. To može uključivati ​​i financijske i nefinancijske mjere kao što su informativne kampanje, kuponi za popravak, obuka u vještinama popravljanja i sl. Prema izvješću U.S. Pirga situacija se popravlja. Ako se proizvođači doista prilagode ovoj direktivi vjerujem da bi se situacija u ovome sektoru mogla stabilizirati.

Što vi mislite– hoće li u budućnosti ljudi sve više popravljati uređaje ili će radije kupovati nove?