Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2025

Priuštivost stanova u Hrvatskoj: Je li vrijeme za novi način razmišljanja i djelovanja?

Slika
Već godinama se u medijima provlači narativ da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nedostižne građanima, pa se naglašavaju ekstremni primjeri poput: „Cijene eksplodirale!“ ili  „Stanovi nikad skuplji!“. Ipak realna slika može biti puno nijansiranija.  Mnogi nisu ni svjesni da je kupnja nekretnina u Hrvatskoj priuštivija nego je bila prije deset do petnaest godina. Je li problem u cijenama ili mentalitetu? Pokazat ćemo zašto je to tako, i kako na to poskupljenje cijena ne gledati "crno-bijelo".  Već sam dosta pisala o nekretninama , isplativosti njihove kupnje, promjenama zakona,  novim regulativama , novim uvjetima  kreditiranja i raznim drugim utjecajima na njihove cijene pa se sada neću ponavljati, ali čitajući komentare čitatelja iz svih tih članaka izrodila se i ova tema o tome jesu li, bez obzira na više cijene nekretnina u Hrvatskoj, one ipak priuštivije nego su ikada bile? Je li došlo doba koje od nas očekuje da se odmaknemo od uvriježenih stavova i sag...

Treba li se radovati ili strahovati hrvatskom pristupanju OECD-u?

Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Točan datum pristupa se još ne zna, ali se pretpostavlja da će se pristupanje dogoditi tijekom 2026. godine. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku. Što je u stvari OECD? Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for Economic Cooperation and Development (u daljnjem tekstu: OECD), globalni je forum od 38 zemalja predvodnica tržišnog gospodarstva čija je zadaća promicati " bolje politike za bolje živote “, kako se navodi u Izjavi o viziji povodom 60-te godišnjice OECD-a. Prema navodima te organizacije, OECD je izvorno osnovan još 1960. godine kako bi se jamčio napredak Europe prema većoj gospodarskoj integraciji i odmak od protekcionizma, a broj članica Organizacije porastao je s 20 zemalja od dana za...

Koje će značajne izmjene stranim radnicima donijeti predloženi Zakon o strancima?

Slika
Na 64. sjednici Vlade, koja je održana 6. veljače 2025. godine, upućen je u Sabor nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi  pravima i obvezama  stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatsko. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje strane radnike dovode u Hrvatsku. Što se još mijenja? Foto: Fauzan, Unsplash.com Prema informaciji koju je objavila Hrvatska udruga poslodavaca  (HUP) u svom analitičkom prilogu "Fokus tjedna". Trenutno je svaki deseti radnik u Hrvatskoj stranac. Broj zaposlenih je premašio 1,69 milijuna što je 3 % više nego lani, većinom zahvaljujući upošljavanju stranih radnika kojih se povećalo čak za trećinu. Po HUP-ovim predviđanjima do kraja ove godine bit će odobreno više od 200.000 dozvola za rad i boravak u hrvatskoj, a do kraja 2030. godine Hrvatska bi mogl...

HNB najavila pooštravanje uvjeta kreditiranja građana kako bi očuvala stabilnost financijskog sustava

Slika
Hrvatska narodna banka (HNB) je najavila uvesti nove makrobonitetne mjere kojima će ograničiti kriterije kreditiranja građana, u cilju očuvanja stabilnosti državnog financijskog sustava. Ove mjere izravno će utjecati na iznos kredita koji kreditne institucije mogu odobriti građanima u ovisnosti o dohotku, vrijednosti založne imovine i duljini trajanja kreditnog odnosa. Jesu li najavljene mjere pokrenute radi smanjenja inflacije i snižavanja cijena nekretnina, saznajte u nastavku. Ograničenja kriterija kreditiranja važan su dio makrobonitetnog instrumentarija države. Prema informaciji iz HNB-a ova ograničenja prvenstveno služe kao svojevrsna sigurnosna mreža kojom se ublažava prekomjerno zaduživanje potrošača, odnosno prekomjerno preuzimanje rizika od strane banaka, koje bi moglo dovesti do poteškoća pri otplati kredita te stvoriti gubitke za banke, nepovoljno utječući na gospodarski rast i financijsku stabilnost. Iako su mjere makrobonitetne politike ponajprije usmjerene na očuvanj...