Postovi

Život u samoodrživim kućama - je li to bijeg od sustava?

Zbog nepovjerenja u dugoročno funkcioniranje financijskog i mirovinskog sustava, dio građana sve se češće okreće ideji samoodrživosti. Umjesto da novac vežu u mirovinske stupove ili dugoročne štedne proizvode, radije ulažu u zemlju, energetsku neovisnost ili vlastitu proizvodnju hrane. Takav izbor ne proizlazi iz financijske nepismenosti, nego iz straha da će inflacija i promjene pravila igre s vremenom nagristi vrijednost današnjih ušteda. Istražili smo koji su izazovi tog izbora. Za mnoge je samoodrživost način povratka osjećaja kontrole. Vlastiti vrt, bunar, solarni paneli ili kuća s nižim režijama nekima djeluju opipljivije i sigurnije od apstraktnih brojki na računu koji će biti dostupan tek za dvadeset ili trideset godina. U tom kontekstu, financijski instrumenti doživljavaju se kao obećanje sustava kojem se ne vjeruje u potpunosti, dok se samoodrživost percipira kao osobna garancija. No, takav zaokret često dolazi s pretpostavkom da su financijska štednja i samoodrživost suprots...

Koje promjene nastupaju u 2026. godini za hrvatske građane

Slika
Kada se osvrnemo unazad u 2025. godinu i pogledamo najave promjena i usvojene izmjene zakona, koji su stupili na snagu krajem ili od početka ove godine, shvatit ćemo da se puno toga očekuje u ovoj godini. Spomenut ćemo one najvažnije, za sve čitatelje koji su neku od tih novina propustili. Budući da smo cijelu godinu pisali i pratili nadolazeće zakone vrijeme je da ih početkom godine rezimiramo i probamo svesti neke zaključke. Napravili smo pregled važnijih promjena od kojih ima i onih dobrih ali i onih manje dobrih. Kakva nas poskupljena očekuju? Izdvojili smo par najvažnijih poskupljenja koje nas očekuju. Dopunsko zdravstveno osiguranje   poskupljuje za oko 60 % i to s 9,29 € na 15 € mjesečno. Poskupljenje se odnosi na sve građane, koji nisu izuzeti od njegovog plaćanja. Poskupljuju i cigarete, sitno rezani duhan, grijani duhanski proizvodi i e-tekućine a sve to zbog povećanja trošarina. Prema novom Vladinom paketu mjera pomoći stanovništvu i gospodarstvu počinje postupno ukidan...

Što obuhvaća Vladin paket besplatnih bankarskih usluga građanima kojeg od 1. siječnja 2026. nude sve banke?

Slika
Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se počinje primjenjivati novi zakon koji građanima s redovitim primanjima jamči pravo na paket besplatnih bankarskih usluga. Vijest je dočekana s velikim interesom javnosti jer se prvi put na razini zakona ograničava što banke smiju naplaćivati, a što ne. Ipak, iza pojma “besplatni paket” krije se niz nijansi koje će u praksi odlučivati hoće li taj paket doista biti svima povoljniji od postojećih. Usporedili smo ga kod četiri najveće banke u Hrvatskoj i došli do zanimljivih zaključaka. Već postaje tradicija da u ovo doba godine pišemo o izmjenama Zakona o bankarskim naknadama prema građanima u Hrvatskoj, jer bez obzira na iznimno dobro poslovanje banaka na hrvatskom tržištu, njihove usluge svako malo poskupljuju. Za one koji to prate, sjetit će se da su banke od 8. siječnja 2025. godine poskupile svoje usluge kroz cijene paketa i transakcija, u nekim slučajevima i skoro duplo, ali su zauzvrat uvele besplatni Osnovni račun kod kojega ste, da bi prešli na...

Koje se mjere predlažu za ublažavanje urbanih toplinskih otoka u Hrvatskoj?

Slika
Toplinski otoci predstavljaju klimatski fenomen   u urbanim područjima u kojima je temperatura zraka znatno viša nego u okolnim ruralnim područjima. Nastaju kao posljedica urbanizacije i ljudske aktivnosti, osobito zbog velike gustoće zgrada, nedostatka zelenih površina, prometa te oslobađanja topline pri korištenju fosilnih goriva. Posljedice uključuju povećanu potrošnju energije, negativan utjecaj na zdravlje ljudi te doprinos globalnom zatopljenju. Istražili smo što se u Hrvatskoj poduzima po tom pitanju. Uzroci i mehanizmi nastanka Toplinski otoci nastaju zbog korištenja građevinskih materijala poput betona i asfalta koji apsorbiraju i ponovno zrače velike količine topline, zatim zbog manjka zelenih i vodenih površina koje inače omogućuju prirodno hlađenje, kao i zbog brojnih toplinskih izvora poput prometa, industrije, klimatizacijskih uređaja i kućanstava. Takvi materijali i aktivnosti zadržavaju i dodatno zagrijavaju okoliš te smanjuju prirodno provjetravanje prostora. ...

Koliko nas godišnje može koštati osobna financijska nepismenost?

Slika
Ne posjedovanje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka se ocjenjuje kao “niska razina financijske pismenosti” ili  financijska nepismenost i ima svoje dalekosežne financijske posljedice. Kada je riječ o tome koliko bi veće znanje o financijama doprinijelo kućnom proračunu, na temelju financijske imovine prosječnog kućanstva, jedno osiguravajuće društvo je prije par godina istražilo kako osobe visoke razine financijske pismenosti mogu godišnje očekivati zaradu i uštedu u rasponu od 1.910 do 5.000 eura. Iako rijetko o tome razmišljamo, osobna financijska nepismenost nije apstraktan problem, ona ima vrlo konkretne, mjerljive posljedice na naše živote. Od skupljih kredita, gotovo neprimjetnih bankarskih naknada, pa sve do dugoročno izgubljenih prinosa na ulaganjima. Prema definiciji OECD-a financijska pismenost je „proces u kojem financijski potrošači / ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa ...

Zašto se smanjuje broj stranih radnika u Hrvatskoj?

Slika
Hrvatsko tržište rada tijekom posljednjeg desetljeća naviklo je na snažan priljev radnika iz trećih zemalja. No prema najnovijim podacima HZZ-a i MUP-a za prvih deset mjeseci 2025., vidljiv je preokret: broj izdanih dozvola za boravak i rad stranih radnika po prvi put nakon godina rasta bilježi značajan pad. Dok su prethodne godine završavale rekordnim brojkama, ove godine ritam se usporio i to u svim kategorijama: od novih zapošljavanja do dozvola po produženju radnog odnosa. Trend je dovoljno izražen da ga se više ne može tumačiti kao statističko odstupanje, nego kao početak nove faze na tržištu rada. Pisali smo o izmjenama Zakona o stranim radnicima koji se posebno odnosio na prava i obveze stranih radnika i agencija koje ih dovode, hrvatske iseljenike i zaštitu domaćih radnika. Nakon usvajanja tog Zakona nastupile su značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i na nadzor agencija koje ih dovode. Čini se da je novi Zakon uvelike doprinio ov...

Konačno je objavljen prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju i pušten u javno savjetovanje

Slika
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju u proces javnog savjetovanja 4. prosinca. Prijedlog Zakona uključuje najam, kupnju prve nekretnine, rekonstrukcije, gradnju jednoobiteljskih kuća, aktivacije praznih stanova i poticanje osnivanja neprofitnih stambenih zadruga. Savjetovanje će biti otvoreno do 3. siječnja 2026. godine.  Donosimo detaljniju analizu predloženog Zakona. Predloženi Zakon o priuštivom stanovanju ulazi u javnu raspravu u trenutku kada Hrvatska prolazi kroz najveću stambenu krizu od osamostaljenja. Cijene kvadrata u većim gradovima dosegnule su povijesne vrhunce, troškovi gradnje porasli su 30 do 70 posto u samo nekoliko godina, a prosječna primanja stanovništva ne prate ubrzani rast tržišta. Mladi ulaze u radni vijek s nestabilnim ugovorima, stambeni kredit se sve teže dobivaju, a tržište najma istovremeno postaje poligon za turističku i investicijsku zaradu, a ne za dugoročno stanovanj...