MENADŽMENT "tips and tricks" by Suzana Vezilić

U zadnje vrijeme sve češće čujemo u medijima kako se servisi mobitela lagano gase i sve ih je manje i manje. Probali smo saznati je li to istina i koje su prognoze za budućnost takvih servisa. Foto:  Kostiantyn Li, Unsplash.com Prema izvješću GSMA iz 2023. godine, 55 % svjetske populacije, odnosno oko 4,3 milijarde ljudi, koristi mobilne telefone. Unatoč velikom broju korisnika, novi trendovi utječu na održivost servisa za popravak mobitela. Vjerujem da je neko vrijeme to i bio jako isplativ posao, ali u zadnje vrijeme neki serviseri kod nas a i u svijetu se žale na održivost njihovog posla. Analizirali smo neke YouTube kanale koji detaljno opisuju popravke računala i pametnih mobitela. Na tim kanalima serviseri se žale kako im je sve teže popraviti mobitele, jer se za novije modele pametnih telefona ne mogu više prenositi dijelovi s jednog mobitela na drugi. Objašnjavaju da svaki taj vitalni dio telefona ima ugrađen i jedinstveni čip zbog kojeg on neće funkcionirati na drugom...

Već godinama se u medijima provlači narativ da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nedostižne građanima, pa se naglašavaju ekstremni primjeri poput: „Cijene eksplodirale!“ ili  „Stanovi nikad skuplji!“. Ipak realna slika može biti puno nijansiranija.  Mnogi nisu ni svjesni da je kupnja nekretnina u Hrvatskoj priuštivija nego je bila prije deset do petnaest godina. Je li problem u cijenama ili mentalitetu? Pokazat ćemo zašto je to tako, i kako na to poskupljenje cijena ne gledati "crno-bijelo".  Već sam dosta pisala o nekretninama , isplativosti njihove kupnje, promjenama zakona,  novim regulativama , novim uvjetima  kreditiranja i raznim drugim utjecajima na njihove cijene pa se sada neću ponavljati, ali čitajući komentare čitatelja iz svih tih članaka izrodila se i ova tema o tome jesu li, bez obzira na više cijene nekretnina u Hrvatskoj, one ipak priuštivije nego su ikada bile? Je li došlo doba koje od nas očekuje da se odmaknemo od uvriježenih stavova i sag...

Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Točan datum pristupa se još ne zna, ali se pretpostavlja da će se pristupanje dogoditi tijekom 2026. godine. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku. Što je u stvari OECD? Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for Economic Cooperation and Development (u daljnjem tekstu: OECD), globalni je forum od 38 zemalja predvodnica tržišnog gospodarstva čija je zadaća promicati " bolje politike za bolje živote “, kako se navodi u Izjavi o viziji povodom 60-te godišnjice OECD-a. Prema navodima te organizacije, OECD je izvorno osnovan još 1960. godine kako bi se jamčio napredak Europe prema većoj gospodarskoj integraciji i odmak od protekcionizma, a broj članica Organizacije porastao je s 20 zemalja od dana za...

Na 64. sjednici Vlade, koja je održana 6. veljače 2025. godine, upućen je u Sabor nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi  pravima i obvezama  stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatsko. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje strane radnike dovode u Hrvatsku. Što se još mijenja? Foto: Fauzan, Unsplash.com Prema informaciji koju je objavila Hrvatska udruga poslodavaca  (HUP) u svom analitičkom prilogu "Fokus tjedna". Trenutno je svaki deseti radnik u Hrvatskoj stranac. Broj zaposlenih je premašio 1,69 milijuna što je 3 % više nego lani, većinom zahvaljujući upošljavanju stranih radnika kojih se povećalo čak za trećinu. Po HUP-ovim predviđanjima do kraja ove godine bit će odobreno više od 200.000 dozvola za rad i boravak u hrvatskoj, a do kraja 2030. godine Hrvatska bi mogl...

Hrvatska narodna banka (HNB) je najavila uvesti nove makrobonitetne mjere kojima će ograničiti kriterije kreditiranja građana, u cilju očuvanja stabilnosti državnog financijskog sustava. Ove mjere izravno će utjecati na iznos kredita koji kreditne institucije mogu odobriti građanima u ovisnosti o dohotku, vrijednosti založne imovine i duljini trajanja kreditnog odnosa. Jesu li najavljene mjere pokrenute radi smanjenja inflacije i snižavanja cijena nekretnina, saznajte u nastavku. Ograničenja kriterija kreditiranja važan su dio makrobonitetnog instrumentarija države. Prema informaciji iz HNB-a ova ograničenja prvenstveno služe kao svojevrsna sigurnosna mreža kojom se ublažava prekomjerno zaduživanje potrošača, odnosno prekomjerno preuzimanje rizika od strane banaka, koje bi moglo dovesti do poteškoća pri otplati kredita te stvoriti gubitke za banke, nepovoljno utječući na gospodarski rast i financijsku stabilnost. Iako su mjere makrobonitetne politike ponajprije usmjerene na očuvanj...

Prema izvješću Europske komisije autoindustrija predstavlja kamen temeljac europskog gospodarstva, zapošljava preko 13 milijuna ljudi i doprinosi približno 7 posto BDP-u Europske unije. Ipak, ova industrija se suočava s razdobljem značajne transformacije, potaknute digitalizacijom, dekarbonizacijom, povećanom konkurencijom i geopolitičkom nestabilnosti. Ovi čimbenici su prilično uzdrmali utvrđene prednosti europskih proizvođača automobila. Kako bi osigurala buduću konkurentnost ove industrije danas, 30. siječnja, 2025. godine, Europska komisija je započela skup pod nazivom "Strateški dijalog" s europskom automobilskom industrijom, partnerima i svim drugim ključnim dionicima autoindustrije. Cilj ove inicijative je zajedničko razumijevanje izazova i izrada akcijskog plana radi  poduzimanje konkretnih radnji za održavanje globalnog položaja ove važne industrije. Što se točno raspravljalo i koji su daljnji planovi? Europska unija je na mukama jer će se uskoro morati opredijeliti ...

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) usvojena je od Europske unije i stupila je na snagu prošle godine. Nakon direktive usvojeni su i standardi po kojima će tvrtke morati izvještavati. Njeno provođenje počinje već od ove godine i stvara obvezu svim tvrtkama. Radi se o trenutačno najzahtjevnijem režimu globalnog izvještavanja u segmentu ESG-a. O čemu se točno radi objasnit ćemo u nastavku. CSRD je nova direktiva EU koja će zahtijevati od svih tvrtki na tržištu da objavljuju redovita izvješća o svojim aktivnostima koje utječu na okoliš, korporativno upravljanje i društvo. To će trebati pomoći ulagačima, potrošačima, kreatorima politika i drugim dionicima da procijene nefinancijske performanse poduzeća, kako bi potaknuli odgovorniji i održiviji pristup poslovanju. Ovim odredbama CSRD po prvi put definira oblik izvještavanja za nefinancijske podatke tvrtki. Kako je ta inicijativa krenula? Dana 16. 12. 2022. godine odobrena je Direktiva o korporativnom izvještavan...