Postovi

Osjećate li da ste pod "tehnostresom"?

Slika
Tehnostres (eng. technostress) je pojam koji opisuje stres povezan s korištenjem tehnologije. To je oblik stresa koji nastaje zbog nemogućnosti prilagodbe brzom tehnološkom razvoju, prekomjernog korištenja digitalnih uređaja ili osjećaja opterećenosti tehnologijom. Koncept je prvi put definirao Craig Brod 1984. godine i od tada je postao sve relevantniji u kontekstu modernog društva, gdje tehnologija igra ključnu ulogu u privatnom i profesionalnom životu. Foto: Gerd Altmann, Pixabay.com Istraživanja o tehnostresu ispituju njegov utjecaj u različitim kontekstima, poput radnog mjesta, obrazovnih institucija i osobnog života. Tehnostres se najčešće definira kao stres koji nastaje zbog nemogućnosti prilagodbe zahtjevima tehnologije. Ključni rezultati istraživanja tehnostresa Utjecaj na obrazovanje: Kod studenata, tehnostres može izazvati izgaranje, smanjenu motivaciju i probleme s mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresije. Studija objavljena u časopisu International Journal of Env

Investicija u nekretnine radi dugoročnog najma: isplati li se ili ne?

Slika
U Hrvatskoj je u zadnjem desetljeću trend ulaganja u nekretnine u znatnom porastu. Za one koji žele investirati u nekretnine radi stjecanja dodatne vrijednosti postavlja se vječno pitanje koliko je to isplativo. Nekima je draže svoj novac uložiti u dionice, investicijske fondove ili jednostavno oročiti u banci jer žele investirati u nešto likvidno gdje svoj investirani novac u svakom momentu mogu vratiti i negdje drugo uložiti. Takva ulaganja donose veći rizik i u nekim slučajevima i manju dobit. Da li ulagati u dugoročni najam ili kratkoročni. Koja je razlika? Da li najavljenim Vladinim mjerama poticanja dugoročnog najma gube građani koji žele kratkoročno iznajmljivati? Hrvatska je treća (s 91 posto) na ljestvici Europske unije po postotku onih koji žive u svojoj nekretnini ili nekretnini članova kućanstva. Ispred nas su Rumunjska (96 posto) i Litva (92posto). Većina živi u kućama nego u stanovima, a skoro trećina živi u kućanstvu s previše članova. Trend ulaganja u nekretnine je &quo

Zagrebačka banka poskupljuje usluge, znamo li koliko?

Slika
Mnogi korisnici usluga Zagrebačke banke su nedavno dobili obavijest o poskupljenju naknada za proizvode i usluge, koje će se početi primjenjivati od 8. siječnja 2025. godine. Isto tako, banka ukida naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, po nalogu Hrvatske Vlade. U nastavku ćemo detaljnije opisati što se mijenja i koliko. Nakon vijesti koje su stigle početkom ove godine iz Zagrebačke banke o tome da je Grupa Zagrebačke banke ostvarila je 509 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja u 2023. godini i da joj je dobit za 261 milijuna eura (čak 105,2 posto) veća u odnosu na 2022. godinu nije se očekivalo da će najaviti nova poskupljenja građanima. Neto prihod od provizija i naknada u prošloj godini iznosio im je 217 milijuna eura što je povećanje od 10 milijuna eura (više za 4,8 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Isto tako, iz nedavno objavljenih financijskih izvješća u prvih devet ovogodišnjih mjeseci je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 381 milijun eura, što je za 35 milijun

Skrivena opasnost sjedenja: Evo što vas stvarno košta

Slika
Sve je više "sjedilačkih" poslova, a naročito kod zaposlenika tehnološkog sektora. Možda nam to nekad odgovara, posebno za vrijeme hladnih i kišnih dana, ali pitanje je koliko to odgovara našem tijelu? Hipokrat je rekao da je hodanje najbolji ljudski lijek, a čovječanstvo sve više pribjegava poslovima na kojima se jako malo, ili skoro nikako, hoda. U nastavku pročitajte što se događa u našem tijelu ako hodamo svaki dan barem pola sata. Foto: Icons8 tim, Unsplash Možda bi netko pomislio da otkrivamo toplu vodu i da je opće poznato da je hodanje zdravo. Istina je da to znamo od malih nogu, ali da li znamo zašto je hodanje zdravo i što se točno događa u našem tijelu ako svaki dan hodamo, a koje opasnosti se skrivaju ako po cijele dane sjedimo, i ako se općenito malo krećemo. Cilj je da vas ovaj članak inspirira, i da se nakon što ga pročitate uputite u šetnju barem na pet minuta. Znamo da će mnogi pomisliti da je lako onima koji imaju takav posao gdje mogu izaći svako malo i hod

Koliko nam umjetna inteligencija (AI) pomaže u redukciji sve veće pretilosti stanovništva?

Slika
Starenje stanovništva povezano je s porastom nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, ishijalgije i sl., stoga je neophodno prebaciti fokus s konvencionalne skupe medicine i kirurgije na tehnološku prevenciju i liječenje. Jedan od uzroka spomenutih bolesti je i pretilost. Prema The World Obesity Atlas 2023. studiji, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do kraja 2035. godine. Poražavajući je i podatak Eurostata da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i 35 posto djece, što nas stavlja na vrh ljestvice zemalja Europske Unije. Stručnjaci s Cambridge Judge smatraju da nam digitalne tehnologije uključujući umjetnu inteligenciju mogu pomoći da promijenimo ponašanje i smanjimo zdravstvene troškove u borbi protiv pretilosti i dijabetesa. Foto: Marko Picek, Pixsell, Izvor Eurosat, HZJZ Eksperimentalna studija s Cambridge Judge usredotočila se na Japan, jer je Japan društvo koje ubrzano stari s eskalirajućim

Strahujete li da će vašu šefovsku fotelju "zaklimati" umjetna inteligencija?

Slika
Do danas je bilo jako malo empirijskih podataka o tome kako bi umjetna inteligencija funkcionirala kao izvršni direktor u stvarnim scenarijima, osobito u usporedbi s ljudskim odlučivanjem u sličnim uvjetima. Zanimljiv članak portala Harvard Business Review, temeljen na eksperimentu provedenom na Cambridge Judge Business School -u koji simulira automobilsku industriju, prenosi da umjetna inteligencija (AI) poboljšava ljudske sudionike u donošenju strateških odluka o tržišnom udjelu i profitabilnosti. Članak otkriva da impresivno prikazivanje AI-ja u eksperimentu ima dalekosežne implikacije. Poto: Mathew Schwartz, Unsplash Na prvi pogled, mišljenje da umjetna inteligencija može zamijeniti CEO-e može se činiti jako upitnom. A to je zato što je umjetna inteligencija sklona značajnim pogreškama, generiranjem netočnih ili pogrešnih informacija. To nisu kvalitete koje se obično povezuju s učinkovitim vodstvom, posebno u ulozi koja zahtijeva balansiranje interesa višestrukih dionika, analizira

Koliko znate o EU AI Paktu?

Slika
Početkom kolovoza je stupio na snagu EU Akt o umjetnoj inteligenciji (AI). Da bi se Akt implementirao komisija je formirala EU AI Pakt čija je osnovna funkcija prikupljanje i razmjena podataka s članicama AI Pakta, kao i komunikacija o provođenju zadanih smjernica AI Akta.  Komisija Europske unije je krajem rujna objavila više od stotinu tvrtki koje su prve potpisnice Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji (AI) i njegovih dobrovoljnih obveza.  Očito je EU komisija aktivno krenula u borbu za transformaciju u tehnološkog lidera na globalnoj razini. Nedugo nakon stupanja na snagu EU AI Akta formirali su i EU AI Pakt.  Pakt podupire dobrovoljne obveze industrije da počne primjenjivati ​​načela Akta o umjetnoj inteligenciji prije njegove primjene i podupire poboljšanje suradnje između Ureda EU za umjetnu inteligenciju i svih relevantnih dionika, uključujući industriju, civilno društvo i akademsku zajednicu. Izvor: Ec.europa.eu Koje su osnovne smjernice ovoga Pakta? Smjernice EU Pakta u područj

Koje su kritičke tehnologije koje će ubuduće financirati EU?

Slika
U važnom istraživanju Europske komisije nazvanom " The EU's Critical Tech Gap" najavljuje se najvažnija revolucija nakon industrijske revolucije, a to je podatkovna revolucija. Pretpostavlja se da će ova revolucija značajno utjecati na odvajanje vodećih tvrtki od ostalih, i da će pomoći EU zajednici da se transformira u tehnološkog lidera, ili barem ravnopravnog partnera u globalnoj digitalnoj ekonomiji. Opisati ćemo o kojim se kritičnim tehnologijama radi kako bi ukazali u kojem pravcu će EU usmjeriti svoje aktivnosti i koje će projekte financirati u budućnosti. Photo by Joshua Sortino, Unsplash.com    Ekonomska studija pod nazivom" The EU's Critical Tech Gap " identificirala je osam kritičnih tehnologija u kojima EU značajno zaostaje za njihovim globalnim konkurentima poput SAD-a i Kine. Studija se temelji  na preciznom istraživanju svakog elementa tih kritičkih tehnologija  i pokazuje da EU ne može riješiti svoje probleme bez ozbiljnog sagledavanja svoji