Isplati li se imati svoj vlastiti izvor vode poput bunara?

Često su ljudi koji žive u kućama u dilemi da li imati svoj vlastiti izvor vode izgradnjom bunara ili ipak se u potpunosti oslanjati na javnu vodoopskrbnu mrežu. Za one koji nemaju taj izbor i javna mreža im nije dostupna odluka je laka. Istražili smo, koliko košta kopanje i izrada bunara u Hrvatskoj, je li uopće isplativo i koje su mu prednosti a koji nedostaci. Napravili smo i pregled tipičnih dubina bunara u Hrvatskoj po regijama, na temelju hidrogeoloških podataka i prakse bušača kako bi čitateljima pomogli pri odluci.

Foto: SerenityArt, Pixabay

Odluka o tome da li graditi bunar ili ne ovisi o tome gleda li se na to iz perspektive troškova i isplativosti, sigurnosti opskrbe, zakonskih ograničenja ili ekološkog utjecaja. Većina ljudi u Hrvatskoj se na izgradnju bunara odlučuju iz razloga navodnjavanja i poljoprivrede, ali u zadnje vrijeme razlozi mogu biti i sigurnost opskrbe vodom i strah od budućnosti, u ovo sve nesigurnije doba. Sigurno su neki od čitatelja iskusili redukcije vode pa i potpuni nestanak vode iz javne mreže na dulje vrijeme zbog nestanka struje ili iznenadnih zagađenja pitke vode. Poznajemo i one koji već dulje vrijeme kupuju vodu za piće jer nemaju povjerenja u ispravnost vode iz javne mreže. Je li za neke vlastiti bunar rješenje koje može otkloniti spomenute strepnje?

Idemo od početka - što sve treba znati o izgradnji bunara?

Da bi uopće razmišljali o gradnji bunara treba istražiti na kakvom se zemljištu nalazi imanje na kojem bi se bunar gradio i koliko duboko bi trebalo kopati da se dođe do izvora pitke vode. Jer treba istaknuti da cijena bušenja ovisi o dubini koja se kopa i u koju se pokažu cijevi. Nije isto da li se kopa na dubini od 5, 10 ili 30 metara. Prije bilo kakvog bušenja, treba napraviti hidrogeološko ispitivanje kako bi znali točnu dubinu i kvalitetu vode na lokaciji bušenja.

- Raspon cijena bušenja bunara u Hrvatskoj:

1. Plitki bunari (ručno kopani, do 10 m):

          1.000-2.000 € (betonski prstenovi + ručna ili mala električna pumpa)

2. Srednje duboki (15-30 m, strojno bušeni)

          3.500-6.000 € (bušenje, cijevi, potopna pumpa, filter)

3. Duboki ili arteški (40+ m, komercijalna kvaliteta)

          7.000–18.000 € (jače pumpe, filtracija, automatika)

- Geološke značajke Hrvatske

- Panonska nizina (Slavonija, Baranja, Međimurje)
  Podzemne vode za kućnu uporabu često su na 10-25 m dubine (plitki vodonosnici).

- Prigorsko-zagrebačko i međuriječna područja
  Obično 15-30 m do kvalitetnog sloja šljunka/pijeska s filtracijom.

- Primorje i otoci
  Voda zna biti pliće (5-15 m) ako je iznad morske razine, ali često je slana; kvalitetni izvori su dublji  (30+ m).

- Krška područja (Lika, Dalmacija, Gorski kotar)
  Voda se može naći i na 5–10 m (lokalne vrtače) ili preko 40 m, ovisno o pukotinama i vodonosnim slojevima.

- Praksa bušača bunara

Ponude hrvatskih tvrtki za bušenje, “standardne kućne instalacije” u kontinentalnom dijelu često nude cjenike za 15–30 m, jer:

- Ispod 15 m često je voda mutnija zbog površinske infiltracije.

- Iznad 30 m trošak bušenja značajno raste, a voda nije nužno bolja, osim u područjima s dubljim vodonosnicima.

Izvor podataka: Hrvatske vode i Hrvatski geološki institut (HGI) 

U nižoj vrijednosti raspona, cijena bušenja je manja, ali kvaliteta vode može biti osjetljivija na površinsku kontaminaciju. A u gornjoj vrijednosti raspona, trošak je veći, ali voda je obično stabilnija i čišća. U krškim područjima uvijek postoji mogućnost da se mora ići dublje nego što prosjek pokazuje, zbog nepravilnih pukotinskih slojeva.

A sada malo o financijama - kolika je isplativost gradnje bunara?

Financijski: Isplati se dugoročno ako ti trošak gradske vode prelazi recimo 200–300 € godišnje i ako ti teren ima dovoljno kvalitetne vode.

Sigurnosno: Ogromna prednost u slučaju prekida opskrbe ili suše.

Pravno: U Hrvatskoj za osobnu potrošnju na vlastitom zemljištu obično je dozvoljeno, ali za komercijalnu uporabu treba dozvola.

Izvor podataka: Hrvatske vode i Hrvatski geološki institut (HGI) 

Kada se bunar isplati raditi?

Ako je:

1. Mjesečna potrošnja vode u kućanstvu veća od 10 m³ i trošak vode iz javne mreže je po gornjoj tarifi (~2 €/m³).

2. Za imanja s poljoprivredom, stokom ili navodnjavanje vrta.

3. Lokacija ima stabilan i kvalitetan izvor.

4. Za one koji planiraju živjeti na imanju 10+ godina (da se isplati početna investicija).

Ako uzmemo prosječne vrijednosti:

Početna investicija: 5.000 €

Račun za vodu: ~21,6 € mjesečno (259 € godišnje)

Održavanje bunara: ~100 € godišnje

Godišnja ušteda: ~159 €

Vrijeme otplate je oko 31,4 godine

Prednosti vs. nedostaci

Prednosti:

- Neovisnost o javnoj mreži. Kad nestane gradske vode, bunar i dalje radi (uz struju ili ručnu pumpu).

- Niži tekući troškovi. Nakon početne investicije, voda je praktički besplatna.

- Kvaliteta vode. U mnogim ruralnim dijelovima Hrvatske podzemna voda je vrlo čista (osim u blizini poljoprivrede ili industrije).

- Navodnjavanje u poljoprivredi. Velika prednost za vrt, voćnjak ili stoku.

Nedostaci:

- Troškvi izrade i oržvanja. Iskop i oprema bunara može koštati od 1.000 do više od 10.000 €.

- Održavanje i analiza. Ako se bunar koristi za piku vodu voda se mora redovito testirati (bakteriološki i kemijski), pa ako tu vodu koristite za piće morate budno pratiti pojavu svi vrsta već spomenutih mogućih zagađivača bunarske vode.

- Zakoni. U Hrvatskoj prema Zakonu o vodama, za korištenje podzemne vode za vlastite potrebe obično nije potrebna koncesija ako je količina mala i za domaćinstvo, ali za veće crpljenje i prodaju jest.

- Rizik isušivanja. Neki plitki bunari presuše tijekom sušnih ljeta.

Zaključak 

Ako želimo odgovoriti na pitanje isplati li se imati vlastiti izvor vode u Hrvatskoj gledano iz samo financijskog aspekta za na primjer prosječno kućanstvo koje troši  manje od 12 m³ vode mjesečno, bunar se otplati tek za 30+ godina. Za veća imanja, poljoprivredu ili navodnjavanje  potrošnje 40+ m³ vode mjesečno povrat investicije može biti već za 5-10 godina.

Ako gledamo iz praktičnog aspekta vlastiti izvor daje neovisnost o javnoj mreži i sigurnost u slučaju nestašica ili suša. Omogućuje slobodno navodnjavanje bez ograničenja koje javna vodoopskrba ponekad uvodi. Ako gledamo iz aspekta kvaliteta vode bunarska voda može biti vrlo dobra, ali u većini slučajeva zahtijeva redovitu analizu (najmanje jednom godišnje) zbog mogućih bakterija, nitrata ili kemijskog onečišćenja. Uzevši u obzir zakonski okvir za osobne potrebe na vlastitom zemljištu uglavnom nije potrebna koncesija, ali za komercijalno crpljenje ili prodaju vode jest.

Geološka stvarnost nam govori da prosječna dubina bušenja u većem dijelu Hrvatske je 15-30 m, ali u kršu može biti i 40+ m, dok u nekim nizinskim područjima možeš naići na vodu i na 10 m. Dubina izravno utječe na trošak.

Tako da ako je cilj samo smanjiti račun za vodu u stanu ili maloj kući u gradu, za prosječno gradsko kućanstvo bez većih potreba za navodnjavanjem, bunar se neće isplatiti brzo. Za one koji žive na selu i imaju poljoprivredu ili veliku okućnicu isplativost je viša, a prednosti u sigurnosti opskrbe i fleksibilnosti su značajne.