Koje su najveće osobne brige ljudi današnjice?

Najnovije istraživanje Allianza koje se zove „Allianz 3am Report 2025" anketirano na 8.000 ispitanika iz osam zemalja otkriva najveće osobne brige ljudi u ovoj godini i što ljude noću drži budnima.

Izvor: Allianz, 2025.

Prema ovom istraživanju zdravlje (49 %), financije (45 %) i sigurnost (35 %) su vrhu spomenute liste kao najvećih briga, koje se značajno razlikuje ovisno o regiji i generaciji. Ispitanici su bili iz Australije, Brazila, Francuske, Njemačke, Indonezije, Italije, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva koji su krajem kolovoza 2025. godine odgovarali na pitanja o osobnim brigama.

Ako se vratimo na Maslowljevu piramidu potreba koju je  Abraham Maslow predstavio u svojoj knjizi „Teorija čovječje motivacije“ (1943.) ove tri brige su na drugom osnovnom nivou piramide potreba kojeg je on opisao kao sigurnosne potrebe. Izgleda da se čovječanstvo uvijek vrti oko tih potreba nakon što zadovolji svoje osnovne potrebe preživljavanja kao što su voda, hrana spavanje i sl.

Nekada su financije bile na prvom mjestu briga, zašto ih je zdravlje prestiglo?

U cijelom je svijetu zdravlje postalo glavni razlog neprospavanih noći, nedavno prestigavši financije, koje su sada druga najveća briga u svijetu. 

Taj je trend prisutan u različitim zemljama: Zdravlje je najveća briga u pet od osam tržišta (Brazilu, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu), dok financije ostaju najveća briga u dva tržišta (Australiji i Indoneziji). Turska je jedina zemlja u kojoj je neizvjesnost oko budućnosti na prvom mjestu. Iako postoji konsenzus oko najvažnije brige, razlike među zemljama su jasne, primjerice, Nijemci su više fokusirani na političke i društvene promjene, Australci na stambene uvjete i troškove života, dok u Indoneziji najviše razmišljaju o profesionalnom životu.

Kad je riječ o zdravlju, ljudi se najviše brinu o vlastitoj fizičkoj dobrobiti (47 %), zdravlju članova obitelji (44 %) i pristupu zdravstvenoj skrbi i liječenju (43 %) u svim zemljama. Ipak, zdravstvene brige razlikuju se ovisno o zemlji i dobi. 

U istom istraživanju provedenom u svibnju 2025. godine osobne financije (50 %) bile su glavna briga u svim zemljama, a slijedilo je zdravlje (47 %) i zabrinutost zbog budućnosti (35 %).

Zašto financije?

Neplaćeni računi, rastući dugovi, mirovinska pitanja i donošenje financijskih odluka drugi su najveći strah u svijetu, gdje se mnogi ljudi suočavaju s višim troškovima života. 

Novac znači sigurnost: krov nad glavom, hrana, grijanje, zdravlje. Kada ljudi osjećaju da nemaju dovoljno financijskih resursa, mozak reagira kao da je u stanju opasnosti. To aktivira stresni odgovor (kortizol, tjeskoba, nesanica). Dakle, novac nije samo broj, on je simbol sigurnosti. 

Isto tako, financijski stres oduzima mentalnu energiju. Studije s Harvard i Princeton sveučilišta (npr. Mullainathan & Shafir, 2013.) pokazuju da siromaštvo i financijski stres smanjuju kognitivne kapacitete. Teško je racionalno planirati kad si stalno zabrinut za novac. To stvara začarani krug: manje mentalne energije uzrokuje lošije odluke a to uzrokuje još veći stres. 

Kada govorimo o brigama vezanim za financije tu je isto društveni pritisak i usporedba s drugima. Društvene mreže i društvene norme stvaraju pritisak da se izgleda uspješno, ističe se da jažno imati jako dobar auto, stan, putovanja. Kada financije ne prate taj tempo, javlja se osjećaj neuspjeha ili srama, iako stvarni životni standard možda nije loš. Isto tako životna nesigurnost i nepredvidivost poput problema sa zaposlenjem, inflaciji, visokim stanarinama, kreditima i sl. Sve su to stvari koje se lako mogu promijeniti pa ta neizvjesnost pojačava anksioznost: čak i ako danas ide dobro, ljudi se brinu što će biti sutra. 

Treba istaknuti da financije utječu na odnose u obitelji. Novac je čest uzrok sukoba u rodbinskim i prijateljskim vezama. Kad se miješaju emocije i novac, stres se multiplicira. Zato su financije često povezane i s osjećajem identiteta, samopoštovanja i međuljudskih odnosa.

A što ljude brine kod osobne sigurnosti?

Kako je prema ovom istraživanju, osobna sigurnost treća najveća briga u svim zemljama zanimalo nas je što ljude brine najviše. Konkretno, osjećaj nesigurnosti izvan doma i zabrinutost zbog kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka muče ljude svih dobnih skupina diljem svijeta.

Kako se brige dijele među generacijama?

Različite generacije također imaju različite brige: Starije generacije (baby boomeri i generacija X) najviše su zaokupljene zdravljem i širim društvenim pitanjima, dok mlađe generacije financije smatraju svojim glavnim problemom. Milenijalci i generacija Z više brinu o temama usko povezanim s njihovim osobnim i profesionalnim životom, poput obrazovanja, karijere, odnosa i tehnoloških promjena. Ovaj generacijski kontrast proteže se i na ekološku svijest. Baby boomeri su ekološki najosvještenija generacija , barem sedam postotnih bodova zabrinutiji od bilo koje druge skupine, a čak dvanaest bodova više od generacije Z. 

Ako usporedimo generacijske razlike u bodovima, generacija baby boomera usredotočuje se na fizičko zdravlje i pristup liječenju (+14 postotnih bodova u odnosu na generaciju Z), dok mlađe generacije daju prioritet mentalnom zdravlju, pri čemu su milenijalci generacija najviše orijentirana na mentalno zdravlje (42 %). Milenijalci, generacija Z i generacija X gotovo su dvostruko više zabrinuti zbog stresa i upravljanja stresom od generacije baby boomera, dok generacija X također dosljedno kotira na najvišoj razini zabrinutosti oko zdravlja obitelji, što odražava njihove odgovornosti vezane za skrb u srednjim godinama.

Zaključak

Briga za zdravlje, financije i osobnu sigurnost vrlo su snažno povezane jer sve tri predstavljaju temeljne izvore životne sigurnosti. Zdravlje znači fizičku i mentalnu sposobnost da funkcioniramo. Financije omogućuju pristup resursima koji to zdravlje i sigurnost održavaju. Osobna sigurnost (fizička, emocionalna, socijalna) daje osjećaj kontrole i stabilnosti. Kad jedna od tih dimenzija padne, npr. izgubi se posao (financije), to često ugrožava i druge: raste stres (zdravlje) i osjećaj nesigurnosti. Zato ih psiholozi i sociolozi vide kao međusobno povezane stupove blagostanja. Održavanje ravnoteže među njima ključno je za osjećaj sreće i stabilnosti.

Različite generacije ljudi na različite načine brinu o financijama, što odražava njihove životne okolnosti i društvene promjene. Baby boomeri odrastali su u razdoblju stabilnosti i ekonomskog rasta, pa financije doživljavaju kroz prizmu sigurnosti i štednje. Njihova je glavna briga očuvanje životnog standarda u mirovini i pokrivanje zdravstvenih troškova. Generacija X formirala se u vremenu gospodarskih promjena i sve većih životnih troškova. Njihove brige usmjerene su na otplatu kredita, podizanje djece i istodobno planiranje buduće mirovine. Za njih su financije način održavanja ravnoteže između obiteljskih i osobnih potreba. Milenijalci i Generacija Z suočavaju se s nestabilnim tržištem rada, rastućim troškovima života i pritiskom potrošačkog društva. Njihova briga nije samo preživljavanje, nego i pronalaženje načina kako postići financijsku neovisnost u nesigurnom svijetu. Češće razmišljaju o dodatnim izvorima prihoda, digitalnim ulaganjima i fleksibilnim oblicima rada.

U konačnici, iako se generacije razlikuju po pristupu, zajedničko svim ljudima je to da financije vide kao temelj sigurnosti i slobode, samo što svaka generacija tu sigurnost traži na drugačiji način.