Što se točno očekuje od financijski pismene osobe?

U zadnjih par godina u medijima i na razini EU se često spominje financijska pismenost građana. U nekim komponentama financijske pismenosti smo napredni, a u nekima nazadni. O čemu je točno riječ?

Izvor: Finax.eu

Financijska pismenost podrazumijeva znanje, vještine i stavove koji omogućuju osobi da donosi informirane i racionalne odluke u vezi s upravljanjem svojim financijama, to uključuje razumijevanje financijskih proizvoda (štednja, krediti, kartice, ulaganja), razumijevanje rizika i koristi, ponašanje koje vodi održivom financijskom stanju i sposobnost planiranja. Točnije prema definiciji OECD-a to je „proces u kojem financijski potrošači / ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, kako bi mogli donositi utemeljene odluke, kako bi znali gdje se obratiti za pomoć te kako bi poduzimali druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti”.

U Hrvatskoj, često se navode tri osnovne komponente financijske pismenosti. Što se očekuje da osoba razumije i koristi u svakoj komponenti je:

• Financijsko znanje (razumijevanje pojmova kao što su kamatna stopa, inflacija, rizik)
• Financijsko ponašanje (način na koji osoba upravlja novcem: plaćanje obveza, štednja, ulaganje)
• Stav ili odnos prema novcu (kako osoba gleda na štednju, potrošnju, dug, planiranje).

Kako Hrvatska “stoji“ s financijskom pismenošću prema istraživanjima OECD-a

OECD-ovo istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1079 ispitanika te je pokazalo rezultate različitih društvenih slojeva, strukturiranih u dobne, rodne i obrazovne skupine. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu na one koji žive u ruralnim područjima, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti. Muškarci su pokazali nešto višu razinu financijskog znanja od žena.

Pozitivni pomaci

• U najnovijem istraživanju koje su proveli Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u 2023. godini, prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova, odnosno oko 60 %.
• Financijsko znanje u Hrvatskoj raste, primjerice, 2015. bilo je oko 60 %, 2019. oko 65 %, a 2023. oko 70 %.
• Financijsko ponašanje je poraslo s 51 % na 55 %. Ta istraživanja pokazuju da građani bolje plaćaju obveze, svjesnije troše i štednja ima veću razinu u određenim segmentima.

Izazovi i slabosti

• Mladi (18–29 godina) pokazuju znatno slabiju razinu pismenosti od starijih dobnih skupina.
• Digitalna financijska pismenost (uporaba digitalnih financijskih usluga, rizici, prijevare) je znatno niža, primjerice u jednoj analizi iz 2025. navedeno je da je digitalna pismenost 49 %.
• Još uvijek nedostaje dugoročno financijsko planiranje, vođenje osobnog budžeta, bolje korištenje financijskih proizvoda (npr. ulaganja) i bolja zaštita od rizika.

Socio-demografske razlike

• Razina financijske pismenosti bolje je kod osoba s višim obrazovanjem, višim dohotkom i koji su radno aktivni.
• Razlike ne ovise o regiji (u smislu geografske podjele Hrvatske), ali razlikuje se po tipu naselja (urbanije vs ruralnije) i razini informatičke pismenosti.

Što znači biti digitalno financijski pismen?

Digitalna financijska pismenost znači sposobnost sigurnog, odgovornog i učinkovitog korištenja digitalnih financijskih alata i usluga, poput internetskog i mobilnog bankarstva, kartičnog plaćanja, kriptovaluta, online trgovina, digitalnih novčanika (npr. Revolut, Apple Pay) i drugih oblika financijske tehnologije (fintech). Drugim riječima, to je spoj financijskog znanja i digitalnih vještina.

Službena definicija

Prema OECD-u i Europskoj komisiji, digitalna financijska pismenost obuhvaća: “sposobnost razumijevanja, ocjenjivanja i korištenja digitalnih financijskih usluga na način koji potiče financijsko blagostanje i smanjuje rizike koji proizlaze iz digitalnog okruženja”.

Ključne sastavnice digitalne financijske pismenosti

1. Poznavanje digitalnih financijskih usluga
   Treba razumjeti što su internet bankarstvo, mobilno plaćanje, kriptovalute, e-novčanici, online krediti itd.
   Treba znati kako ih koristiti i koje su njihove prednosti (brzina, dostupnost, niži troškovi).
2. Sigurnost i zaštita od prijevara
   Treba znati prepoznati phishing poruke, lažne web-stranice i internetske prijevare.
   Koristiti jake lozinke, dvofaktorsku autentifikaciju i sigurne mreže.
3. Razumijevanje digitalnih rizika
   Treba biti svjestan rizika poput krađe identiteta, lažnih investicija, manipulacije na društvenim mrežama (npr. “brze zarade”).
4. Digitalno financijsko ponašanje
   Odgovorno upravljanje novcem putem digitalnih kanala (ne impulzivna kupnja online, praćenje troškova kroz aplikacije).
   Vođenje digitalnog budžeta, korištenje aplikacija za štednju i praćenje financijskih ciljeva.
5. Pristup i inkluzija
   Sposobnost korištenja digitalnih financijskih usluga i u ruralnim područjima ili kod starijih osoba, uz razumijevanje tehnologije i povjerenje u nju.

Kolika je digitalna financijska pismenost u Hrvatskoj

• Prema Ministarstvu financija RH i HNB-u, digitalna financijska pismenost hrvatskih građana u 2023./2024. procijenjena je na 49 % što je niže od ukupne financijske pismenosti EU (~60 %).
• Glavni problemi su:
  – nedostatak povjerenja u digitalne kanale (posebno kod starijih),
  – nepoznavanje osnovnih sigurnosnih mjera,
  – niska razina razumijevanja rizika online prijevara.

Primjeri digitalne financijske pismenosti u praksi

• Sigurno plaćanje putem mobilnog bankarstva (provjera primatelja, HTTPS veze).
• Praćenje osobnih financija s pomoću aplikacija poput KeksPay, Revolut i sl.
• Prepoznavanje lažnih investicijskih oglasa na društvenim mrežama.
• Ulaganje preko digitalnih platformi uz razumijevanje naknada i rizika.

Što država poduzima kako bi što više opismenila građane?

U Hrvatskoj su pokrenute različite mjere i inicijative za unapređenje financijske pismenosti:

– Udruga banaka Hrvatske (HUB) je već od 2006. godine uvidjela važnost financijske pismenosti, organizirala besplatne radionice za građane, razvila e-learning materijale, vodi skrb o temama kao što su online plaćanja, bankarske usluge i zaštita potrošača.

– Ministarstvo financija Republike Hrvatske je od 2015. godine formiralo Operativnu radnu grupu za financijsku pismenost, u suradnji s različitim institucijama (ministarstva, agencije, škole, sveučilišta) te razvilo veliki broj edukativnih materijala – knjige, priručnike, letke, online kvizove, materijale za osnovne i srednje škole.

– Pokrenuti su tematski tjedni („Tjedan financijske pismenosti”), edukacije u školama, integracija financijskih tema u školske planove i programe.

– Na 83. sjednici, 16. travnja 2025. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak kojim se prihvaća Izvješće o provedbi Akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2023. i 2024. godinu koje se može se pronaći na poveznici.

– U srijedu, 24. rujna 2025., u Kući Europe u Zagrebu predstavljen je projekt CroCIP – Croatian Central Info Point for Debt Advice Services and Financial Literacy, čiji je cilj podići razinu financijske pismenosti građana te povećati dostupnost savjetodavne pomoći na području upravljanja dugom. Nositelj projekta je Financijska agencija (Fina), a projekt se provodi uz financijsku potporu Europske unije kroz Program jedinstvenog tržišta. Tijekom razdoblja provedbe – od 1. rujna 2025. do 31. kolovoza 2026. na Fininoj web stranici će biti uspostavljena centralna platforma s edukativnim materijalima, praktičnim alatima i kontaktima institucija koje građanima mogu pružiti podršku u rješavanju financijskih poteškoća. Projekt obuhvaća niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju prezaduženosti i jačanje znanja o odgovornom upravljanju financijama, osobito među mladima. U planu su edukacije u srednjim školama i na fakultetima, uspostava e-kutaka u 23 Finine poslovnice, kao i provedba promotivne kampanje kroz online i offline kanale.

Vinka Ilak, članica Uprave FINA-e, istaknula je kako je projekt CroCIP logičan nastavak niza aktivnosti koje Fina već godinama provodi s ciljem jačanja financijske pismenosti: „Počeli smo s kampanjom „Znanjem do financijskog oporavka“ i besplatnim savjetovalištima u suradnji s Udrugom Padobran, nastavili s edukativnim videima i podcastima u suradnji s Tonijem Milunom, a kroz konferencije, medijske nastupe i lokalne inicijative kontinuirano radimo na tome da građanima približimo ključne financijske teme. CroCIP predstavlja sljedeći iskorak – pouzdano, jasno i dostupno mjesto za informiranje i podršku građanima u svim fazama upravljanja dugom.“

Razgovarala sam s Tonijem Milunom

Toni Milun je predavač matematike na Sveučilištu Algebra Bernays i financijski vloger. Javnosti je poznat po oko 2,500 videa u kojima detaljno objašnjava pojmove i izračune iz matematike (njih oko 2,000) i financija (oko 500 videa). Isto tako poznat je i kao koautor udžbenike iz matematike za srednju školu i fakultet, i kao voditelj TV emisije Financijalac 2015.- 2019., a povremeno vodi i financijski prilog u HRT emisiji “Kod nas doma“.

Foto: Filip Bašić, Dokufilms

1. U zadnje vrijeme se dosta govori o financijskoj pismenosti građana u Hrvatskoj i vrše se usporedbe s cijelom EU. Koje je Vaše mišljenje o razini financijske, a i digitalne financijske, pismenosti u Hrvatskoj?

Nažalost, financijska pismenost nije na zavidnoj razini. Od tri komponente u znanju smo najbolji. Nažalost, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu nisu na zadovoljavajućem nivou. Ukratko, to znači da znamo izračunati koliko ćemo platiti kamata banci ako smo u minusu na tekućem računu 1.000 eura godinu dana uz kamatnu stopu od npr. 8 % (znanje je OK). Ipak, mi svejedno odemo u taj minus (loše ponašanje). Što se stavova tiče, mnogima novac služi da se olako troši, imamo stav „živi se samo jednom“ i ne marimo baš za sutra.

2. Kako komentirate napore hrvatske Vlade vezane za financijsko opismenjavanje građana?

Postoje inicijative, ali može to puno bolje.

3. Kako bolje?

Uvesti financijsku pismenost kao poseban predmet u škole. Svaka osoba ima ili će jednog dana imati bankovni račun, mnogi će uzeti kredit, velik dio ljudi će investirati novac. Te se stvari trebaju obrađivati u školi

4. Ako dobro shvaćamo, prema riječima Vinke Ilak članice Uprave FINA-e, Vi preko Vaših videa, surađujete na projektu CroCIP – Croatian Central Info Point for Debt Advice Services and Financial Literacy. Opišite nam na koji način surađujete?

Snimio sam seriju od deset videa u kojima na jednostavan način objašnjavam građanima kako ne dospjeti u blokadu, što učiniti ako smo ovršeni, kome se isplati stečaj potrošača i slično.

5. Može li neki jednostavni savjeti za sve?

Prvi je uvijek: nastojmo trošiti manje nego što zarađujemo. To možemo tako da smanjimo troškove, a ako to ne ide, obrazujmo se tako da dobijemo bolje plaćeni posao.

Drugo: barem neko vrijeme vodimo evidenciju troškova. Danas je to moguće s pomoću bankovnih ili nekih drugih aplikacija, a neki baš vole excelice. Na taj način najbolje otkrijemo postoje li neke rupe kroz koje klizi novac.

Treće: prvo platimo budućem sebi. Ako možemo, odmah od prve sljedeće plaće izdvojimo barem 20 eura i počnimo investirati. Važno je steći naviku, a ne brinuti o iznosu. Tih 20 eura će malo po malo rasti.

6. Nedavno ste izdali knjigu “Budi financijski fit” koja daje svoj doprinos financijskom opismenjavanju. Recite nam malo o Vašoj knjizi i njenoj prihvaćenosti u javnosti?

Knjiga je iznenađujuće dobro primljena, pogotovo zato što se radi o financijama, a to nije nešto što ljudi rado čitaju. Izgleda da smo brojnim jednostavnim primjerima privukli čitatelje jer je „Budi financijski fit“ najčitanija knjiga u Hrvatskoj ovog ljeta. U njoj obuhvaćamo sve najbitnije teme za nekog početnika: od toga kako postaviti financijske ciljeve, preko opisivanja sedam načina izvora prihoda do teme mirovine i odabira odgovarajućeg mirovinskog fonda. Dosta smo opisali različite načine ulaganja, uključujući nekretnine, zlato, dionice, obveznice. Kao zaključak u zadnjem poglavlju nudimo detaljan opis kako početi investirati, tako da svaki početnik može za sebe pronaći optimalan način ulaganja.

Zaključak

Nakon uvida u FINA-ine izvještaje, OECD-ovo istraživanje i razgovora s Tonijem zaključujemo da se u Hrvatskoj financijska pismenost poboljšava iz godine u godinu u komponenti financijskog znanja stanovništva, što je pohvalno. Međutim, postoje značajni odmaci, u financijskom ponašanju i navikama, te u digitalnoj financijskoj komponenti (korištenje digitalnih financijskih usluga, zaštita od prijevara, razumijevanje rizika internetskih transakcija) jer digitalno okruženje brzo raste.

Tako da je potrebno se u budućnosti fokusirati više na financijsko ponašanje i navike, jer je znanje već prilično dobro, ali kako to znanje pretvoriti u svakodnevno financijsko ponašanje je trenutni izazov. Rano uključivanje financijska pismenost u obrazovanju (osnovna i srednja škola) kroz dio nastavnih planova, kako bi se razvila navika upravljanja novcem od mladih dana. Može se djelovati i kroz veću dostupnost edukacija za specifične skupine: mlade, starije osobe, ruralna područja, osobe s nižim obrazovanjem ili prihodom. Kroz razne instrumente komunikacije potrebno je i državno poticanje dugoročnog financijskog planiranja kao što su štednja, ulaganje, upravljanje dugom i sl.