Najavljene nove izmjene naplate bankarskih naknada, ali neke stvari i dalje nisu jasne

Prije par dana je u medijima odjeknula vijest o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koju je Premijer Plenković najavio nakon slanja u Saborsku proceduru. Proučili smo koliko su najavljene promjene relevantne građanima, a koliko se one odnose na usklađivanja regulativa s EU.

Već smo više puta u zadnje vrijeme pisali o bankama i njihovom poskupljenju usluga, pa smo i opisivali Osnovni račun koji je početkom ove godine postao kod većih banaka besplatan. Opisali smo što sve taj besplatni Osnovni račun mora sadržavati. Nakon 1.1 2025. većina banaka je uvela taj besplatni račun ali su postojale dvije važne "mane" tog Vladinog naloga bankama, a to je da su banke za prelazak s nekog od paketa na besplatni Osnovni račun tražile da klijent promjeni IBAN, što nikako nema smisla jer se time bespotrebno troši i vrijeme građana, a i državnih službenika, koji moraju rješavati zahtjeve za promjenom IBAN-a kod primanja mirovina, doprinosa, poreza i raznih socijalnih davanja. To je razlog zašto mnogi nisu prelazili na taj besplatni Osnovni račun jer nisu htjeli mijenjati IBAN i svoj račun u banci. Isto tako, banke su odgovorile na taj nalog Vlade s velikim poskupljenjima svojih paketa, i s povećavanjem naknade za kreditni transfer (transakcije) unutar matičnih banaka i između drugih banaka u Hrvatskoj. Zauzvrat su pojedine banke, da bi opravdale poskupljenja, odobrile od 5 do 20 besplatnih transakcija za svoje korisnike određenih paketa usluga. Ali i tu je kod nekih banaka postojala "kvaka" a to je da su neke banke odobravale besplatne transakcije samo ako je usluga Internet bankarstva uključena u paket korisnika.  

Na primjer, kod Zagrebačke banke da bi korisnik dobio mjesečno određeni broj besplatnih transakcija  mora imati uslugu Internet bankarstva (e-zaba i m-zaba) uključenu u svome bankovnom paket. Ako je u paketu uključena samo e-zaba, kao što je u primjeru paketa koji se zove "Obiteljska lepeza", bez obzira što korisnik uz paket dodatno plaća i mobilno bankarstva (m-zabu), kao posebnu uslugu izvan paketa, njemu se ne priznaju besplatne transakcije napravljene putem mobitela (m-zabe), jer mu m-zaba nije uključena u paket. Tako da taj korisnik paketa Obiteljske lepeze može ostvariti besplatne transakcije samo ako plaća račune putem e-zabe odnosno ako plaća račune preko računala. Izgleda kao diskriminacija korisnika jer ako i jedni i drugi plaćaju mobilno bankarstvo bilo u paketu ili izvan njega zašto nemaju ista prava? Ja bih rekla da su u bankarskom sustavu uvijek neka financijski bitna pravila napisana "sitnim slovima", preko kojih banke dosta zarađuju, a da mnogi toga nisu svjesni.

Hoće li novi Zakon takvoj praksi "stati na kraj"?

Po svemu sudeći - neće. Obrazložit ću i zašto. Premijer Plenković je najavio da će ovaj Zakon: "Olakšati građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama. To znači da banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun."

Prema dokumentu Vlade  koji sadrži ocjenu stanja i posljedicama koje bi Zakon trebao donijeti stoji slijedeće objašnjenje:

"Prijedlogom zakona se u važeći Zakon dodaje novo poglavlje kojim se propisuje da kreditne institucije ne smiju naplaćivati naknade za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja, tj. plaću, mirovinu, stipendiju i druge slične vrste stalnih priljeva koji se primaju na račune za plaćanje.

Dodatno, u svrhu smanjenja troškova za potrošače, inicirat će se i uspostava nacionalne bankomatske mreže u Republici Hrvatskoj. Ova odredba bi trebala na snagu stupiti tek 1. siječnja 2027 jer je ova povezana s inicijativom uspostave nacionalne bankomatske mreže koja je odgovor na potrebe građana za boljom dostupnošću gotovinskih usluga, smanjenjem troškova i jačanjem financijske uključenosti, osobito u područjima gdje je pristup bankomatima otežan. U tom smislu planirano je da Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka i banke koje će biti sudionice memoranduma potpišu memorandum kojim će se definirati okvir suradnje s ciljem uspostave jedinstvene, interoperabilne mreže bankomata na teritoriju cijele Republike Hrvatske koja bi trebala biti u cijelosti funkcionalna najkasnije 1. siječnja 2027., pri čemu će se smatrati da je nacionalna bankomatska mreža uspostavljena ako od 1. siječnja 2027. banke osiguraju da na bankomatima potrošač može podignuti gotov novac bez naknade. Kada nacionalna bankomatska mreža bude uspostavljena ukinut će se naplata naknada za podizanje gotovog novca s debitnih kartica na bankomatima drugih banka koju trenutno banke naplaćuju potrošačima, a bankomati nacionalne bankomatske mreže će se u smislu svih važećih propisa u Republici Hrvatskoj smatrati vlastitim bankomatima banaka. Ako se nacionalna bankomatska mreža ne uspostavi do 1. siječnja 2027. ovim je Prijedlogom zakona predviđeno da će od 1. siječnja 2027. banke morati omogućiti potrošaču da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga. Uspostava nacionalne bankomatske mreže predstavlja mjeru koja bi doprinijela većoj dostupnosti gotovog novca, smanjenju financijskog opterećenja potrošača te jačanju povjerenja u financijske institucije."

Što točno građani dobivaju u besplatnom paketu?

Znači, besplatne usluge na zahtjev potrošača će omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga koji je vezan za račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, pri čemu kreditna institucija u okviru paketa besplatnih usluga neće smjeti potrošaču naplatiti slijedeće naknade:

- Za građane koji nisu umirovljenici i osjetljive skupine paket besplatnih usluga sluge za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu uključuje:

1. usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje

2. usluge internetskog ili mobilnog bankarstva, prema odabiru kreditne institucije

3. usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca

4. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje, prema odabiru kreditne institucije 

5. priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima

6. usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža

7. usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima

- Umirovljenici i osjetljive skupine:

Sve isto kao i za ostale građane osim što u stavci 2. prethodne liste usluga za građane kreditna institucija u okviru paketa besplatnih usluga, umirovljeniku i potrošaču koji pripadaju osjetljivoj skupini ne smije naplatiti naknadu za usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje.

Znači li to da će ubuduće banke naplaćivati naknadu za podizanje ili polaganje gotovog novca na bankomatima ili na šalterima poslovnica, prema njihovom odabiru?

Budući da je to jedina razlika između besplatnog paketa građana i umirovljenika s osjetljivim skupinama meni to izgleda kao budući potez banke. Očito će to, po ovom novom Zakonu, banke same moći odrediti da li će naplaćivati naknadu ako polažete ili podižete gotov novac na šalteru ili na bankomatu kreditne institucije koja vodi vaš račun za plaćanje. Ili je možda to neki lapsus kreatora zakona pa je ispustio riječ za podizanje gotovog novca u "inozemstvu". 

Ako se uvede ta naknada to bi značajno poskupilo bankarske usluge građanima (osim umirovljenika i osjetljivih skupina) jer je jedna od važnih aktivnosti građana podizanje gotovog novca s bankomata ili polaganje istoga na svoje račune. Za sada nitko o tome ne govori ali iz ovih promjena Zakona to izgleda kao velika mogućnost.

Zaključak

Treba vidjeti što će se na Saborskoj sjednici dogoditi i da li će netko primijetiti ovu "sitnu" novinu Zakona koji predlaže Vlada. Niti Saborskim zastupnicima nebi pasalo da plaćaju naknade za podizanje gotovog novca na bankomatima pa da, ako banke tako odrede, moraju ići na šaltere da bi svoj novac podigli bez naknade.

Pozitivno je da su se predlagatelji ovog Zakona ipak dosjetili da uvedu obvezu bankama da pri promjeni trenutnog paketa u besplatni korisniku ne smiju naložiti mijenjanje IBAN-a što će se definitivno odraziti i na povećani interes korisnika na tu promjenu (članak 27.c. stavak 2. Nacrta prijedloga).

Ne treba zanemariti Vladinu pozornost na ovu problematiku kao ni i trud oko kreiranja izmjena ovoga Zakona, koji bi mogao uz još par važnih  za njih "kozmetičkih" promjena, koje smo spomenuli, postati povoljan za mnoge građane. U Zakonu još fali odredba da svaki građanin ima pravo na barem 10 besplatnih transakcija, jer tko se sjeća plaćanja režija iz prijašnjih vremena zna da je za većinu režijskih računa postojao ugovor pošte s davateljem usluga i nisu se plaćale naknade za račune grijanja, struje, vode i sl. Tako da i tu vidim prostora za unapređenje pri prvom ili drugom Saborskom čitanju ovoga prijedloga Zakona.

U kojoj mjeri će najavljene izmjene Zakona o otocima olakšati život otočanima?

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije uputilo je u proceduru prijedlog novog Zakona o otocima. Svi koji žive ili su živjeli na nekom od naših otoka znaju koliko je život na otoku u isto vrijeme i lijep i težak. Težinu stvara prometna povezanost, jer su otočani ovisni o trajektima da bi se povezali s kopnom. Problematična je i zdravstvena skrb, koja nije u većini otoka niti približno dobra kao na kopnu, a gospodarski razvoj je najblaže rečeno specifičan. Istražili smo na što će se nove mjere usmjeriti?

Tijekom provedbe važećeg Zakona o otocima zakonodavac je uočio potrebu za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove, i prema riječima zakonodavca, sve u cilju unapređenja brige za otoke i kako bi mjere za otoke bile usklađene s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama. Nove izmjene Zakona bit će većinom usmjerene prema zaštiti okoliša i očuvanju otočnog ekosustava, uvođenjem novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije. Pri tome dajući prednost zelenoj infrastrukturi, poput električnih punionica, energetske obnove, solarnih elektrana, protupožarnih puteva i slično.

Predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike (vodoopskrba, prometna povezanost, povlašteni javni pomorski i cestovni prijevoz, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka, razvoj zdravstvene zaštite na otocima, gospodarenje otpadom na otocima i otočna iskaznica). Redefinirat će se pojam otoka i otočana te način razvrstavanja otoka. Nadalje, plan je i poboljšanje sustava za praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini.

Novim Zakonom bit će obuhvaćene mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike.

Zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te je uvedena nova mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Koje se stare mjere produljuju, a koje se nove mjere najavljuju?

1. Poticanje otočnog gospodarstva - u ovom Zakonu predviđen je nastavak provođenja mjere dodjele potpora male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta otočnim poslodavcima na temelju objave jednogodišnjeg javnog poziva. Ono što je novo je poticanja obavljanja gospodarske djelatnosti mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima kroz potpore male vrijednosti namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima, zatim ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese te primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima kojima se podupire digitalizacija poslovanja.

U državnom proračunu za nastavak provedbe i uvođenje nove mjere kroz subvencije, planiran je iznos po 2.000.000 eura godišnje za razdoblje 2025., 2026. i 2027. godina, što ukupno iznosi 6.000.000 eura.

2. Poticanje razvoja vodno-komunalne infrastrukture naročito alternativnih i individualnih sustava vodoopskrbe i odvodnje, a odnose se na naknade građanima i kućanstvima u iznosu po 300.000 eura za 2025., 2026. i 2027. proračunsku godinu. U otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne odvodnje implementirat će se programa kroz dodjelu bespovratnih financijskih sredstava u cilju poticanja ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava koji mora biti u skladu s aktom o odvodnji otpadnih voda, koji je definiran zakonom kojim se uređuju vode.

3. Informatizacija za potrebe provedbe i kontrole otočnih prava kroz ISOP, vođenje evidencije provedbe mjera kojima se dodjeljuju otočna prava te evidencija korisnika i njihovog korištenja pojedinog dobivenog prava, za što se na ovoj aktivnosti za svaku proračunsku godinu osigurava iznos do 39.816 eura za razdoblje od 2025.-2027., što ukupno iznosi 119.448 eura.

4. Program Hrvatski otočni proizvod, koji obuhvaća označavanje proizvoda i promociju otočnih proizvoda i tradicije, je i dalje zadržan s tim da se kroz subvenciju predlaže i nova mjera koja otvara mogućnost otočnom subjektu kojemu je izdano rješenje o dodjeli oznake HOP da može ostvariti pravo i na dodjelu bespovratnih financijskih sredstva radi sufinanciranja troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena.

Sredstva za ovu subvenciju planirana su u okviru iznosa ove proračunske aktivnosti u iznosu do 30.000 eura za svaku proračunsku godinu u razdoblju 2025.-2027.

5. Vodoopskrba otoka, uz postojeću mjeru financiranja dovoza vode u mjestima koja ju nemaju, uvodi se dopuna u toj mjeri tako da će se omogućiti subvencioniranje troškova prijevoza vode za otočna naselja koja su priključena na sustav javne vodoopskrbe kada nastane potreba za količinom vode većom od mogućnosti opskrbe putem sustava javne vodoopskrbe, a uslijed nepredviđenih i kriznih situacija, kao i dugih sušnih razdoblja kroz naknade građanima i kućanstvima.

Projekcije za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2025., 2026. i 2027. za proračunsku godinu iznose po 2.435.000 eura, tj. za trogodišnje razdoblje ukupno 7.350.000 eura.

6. Poticanje otočnog javnog cestovnog i pomorskog prijevoza -  nastavlja se provedba dosadašnje mjere ostvarivanja prava na povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz određenim kategorijama otočnog stanovništva kao i na prijevoz pomorskih putničkih i brzobrodskih linija.

Projekcije za ovu aktivnost u državnom proračunu za razdoblje 2025.-2027. godine iznose od 15.934.698 eura za cestovni prijevoz i 275.100.000 eura za pomorski.

7. Registar otoka - Svrha Registra otoka je stvaranje jedinstvenog šifrarnika otoka u Republici Hrvatskoj, izgradnja podatkovnih i kartografskih evidencija za područje otoka koje služe kao alat za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka te povezivanje s drugim registrima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

8. Gospodarenje otpadom

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond) sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno koji se odvija morskim putem, na način utvrđen općima aktima Fonda te sukladno raspoloživim financijskim sredstvima Fonda.

Fond sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te građevina i lokacija koje su od lokalnog interesa poput sanacije službenih odlagališta, lokacija odbačenog otpada u okoliš, reciklažnih dvorišta i mini pretovarnih stanica na otocima, na način utvrđen općim aktima Fonda te sukladno raspoloživim sredstvima Fonda.

Fond u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na otocima provodi akcije organiziranog prikupljanja otpada u svrhu poticanja i edukacije stanovništva na pravilno zbrinjavanje, sukladno posebnim propisima.

9. Poticanje zelene i energetske tranzicije otočnih poduzetnika

U cilju jačanja konkurentnosti Ministarstvo će poticati subjekte mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima kroz potpore male vrijednosti namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima te ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese kao i primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima  kojima se podupire digitalizacija poslovanja.

10. Razvoj zdravstvene zaštite na otocima 

U svrhu unaprjeđenja zdravstvene zaštite na otocima Ministarstvo dodjeljuje financijska sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave radi osiguravanja uvjeta za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima. 

11. Katastar i zemljišne knjige na otocima - Radi održivog razvoja otoka, sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra se prioritetnim i od strateškog značaja.

Koliko će ove najavljene mjere olakšati život otočanima?

INTERVJU: Pitali smo Ivana Marijančevića, načelnika Općine Selca na otoku Braču, što misli o najavljenim promjenama Zakona o otocima.

Općina Selca na otoku Braču  čini obalno područje s mjestima Povlja, Sumartin, Puntinak, Novim Selom i općinskim središtem Selca. Pored ovih mjesta treba nabrojiti i Rasoticu te Selačke zaseoke Nagorinac, Nakal, Osridke, Podsmrčevik i Nadsela te Zagvozd. Općina broji oko 1.800 stanovnika i nalazi se na 54 km2.

1. Smatrate li da će najavljene mjere Zakona o otocima olakšati život otočanima?

Jedina dobra stvar kod ovih izmjena Zakona je da se ne ide na dokidanje postojećih prava i olakšica, već se isti usklađuje s EU zakonodavstvom i određene mjere se bolje preciziraju zbog jednostavnije provedbe u praksi. Također ističem da je dobro otoke posebno tretirati iz razloga jer se doista radi o specifičnim područjima koji zahtijevaju nešto drugačiji pristup od kopna. S druge strane svaki otok je jedan svijet za sebe, sa svojim posebnostima i različitostima, jer nisu svi jednako povezani, udaljeni od kopna, razvijeni i sl.

Osobno smatram da trebamo iskoristiti zelene perspektive i okrenuti se energetskoj neovisnosti ugradnjom solarnih sustava za proizvodnju vlastite energije.

2. Koji su najveći problemi otočana po vašem mišljenju?

Kao jedan od generalno najvažnijih problema otočana često se ističe slaba prometna povezanost, ali tu su svakako važniji problemi koji se odnose na razinu osigurane zdravstvene usluge, razvijenosti i konkurentnosti gospodarstva, dostupnosti javnih usluga, kvalitete postojeće infrastrukture (posebno vodoopskrbe) i općenito održivog razvoja lokalnih zajednica, u smislu opterećenosti sustava tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na ostatak godine.

3. Mislite li da se s novim Zakonom propustilo pokriti nešto važno za stanovnike Brača?

Zakon je kao što sam već istaknuo dorađen i usklađen, nema nekih bitnijih promjena, većina toga opet ovisi o volji i želji centralne vlasti da pomogne otočanima i to svakome na poseban način ovisno o potrebama.

4. Da li se novim Zakonom moglo bolje definirati i pokriti pitanje problema zdravstvene skrbi na otocima?

Naravno. Zdravstvena skrb je s obzirom na demografsku strukturu stanovništva izuzetno bitan segment i potrebno je istoj pristupiti strukturno, ali isto tako treba istaknuti da kvaliteta zdravstvene skrbi mora biti ujednačena u svim dijelovima RH neovisno o tome dali se radi o otocima ili ne. U posljednje vrijeme je dosta napravljeno u smislu osiguravanja hitnog medicinskog prijevoza pacijenata u regionalne KBC-ove, ali isto tako treba razmišljati i na način da na otocima djeluju različiti specijalisti (makar povremeno) i da se ulažu sredstva u preventivnu dijagnostiku. Na taj način bi sigurno pomogli otočanima i rasteretili velike bolničke centre.

5. Je li se vaša općina bori s nekim problemima koje bi dopune ovog Zakona mogle riješiti?

U našoj općini svakako imamo problem nedostatne zdravstvene skrbi za naše građane. Imamo odobrena dva medicinska tima unutar mreže, ali nažalost trenutno egzistira svega jedan tim i to zbog nedostatka liječnika koji bi živjeli i radili na otoku. Tu je potrebno osigurati određene poticaje za mlade liječnike kako bi ih se motiviralo da uopće dođu na otok i to ne poticaji financijske naravi (što i mi nudimo), već određene beneficije za buduće specijalizacije, usavršavanja i sl.

Drugi problem je konkurentnost gospodarstvenika, prevelika ovisnost o turizmu te nedovoljna ulaganja u postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu. Postojeća mreža je podložna kvarovima i znatno utječe na kvalitetu internetskog signala, a danas je dobar i stabilan Internet gotovo važniji od struje!

6. Po vašem iskustvu je li neka od novih mjera nepotrebna?

Niti jedna mjera nije nepotrebna, jedino se može postaviti pitanje dali je provediva!

7. Usklađivanje i sređivanje zemljišnih knjiga i katastra na otocima su po ovom novom Zakonu od strateškog značaja, imate li nade u konačno rješavanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na spornim Bračkim nekretnina?

Bojim se da još nije sazrelo vrijeme za taj pothvat. Pritom ne mislim kako to nije potrebno, samo smatram da tom problemu treba pristupiti pažljivo, oprezno i iznimno transparentno jer ipak se radi o iznimno vrijednim nekretninama i treba otkloniti bilo kakvu mogućnost, bilo kakve omaške, koja bi uzrokovala određenu štetu prema bilo kome.

8. Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić istakao je za Glas Istre kako je cilj novog Zakona o otocima podizanje kvalitete života i da, koliko god je to moguće više, približimo osnovne uvjete života otočana s onima koji žive na kopnu. Mislite li da je moguće približiti osnovne uvjete života otočana i onih na kopnu ako na otocima nema bolnica, poliklinika a ni visokoobrazovnih ustanova?

Naravno da je moguće, ali opet ne na svim otocima. Jer kao što ni kopno nije ujednačeno razvijeno ne mogu biti ni svi otoci. Osobno se ne mogu žaliti, jer naša je Općina iskoristila dostupna EU sredstva za poboljšanje komunalne i društvene infrastrukture, trudimo se osigurati zadovoljavajuću zdravstvenu skrb za građane (npr. prvi smo na Braču izgradili helidrom za dnevno i noćno slijetanje helikoptera), prometno smo izvrsno povezani sa Splitom, ali i s Makarskom, imamo svoj aerodrom…. Sve su to dobri preduvjeti budućeg razvoja. Normalno je i prirodno da težimo boljem, ali trebamo biti pošteni i priznati da smo daleko bolje razvijeni od nekih drugih, posebno udaljenijih i manjih otoka. Na zakonodavcu je da donosi mjere i zakone u skladu s potrebama svakog kutka naše domovine, neovisno dali je isti dio kopna ili otoka.

Istražili smo kako bi trebalo pristupiti problemu nedostatka liječnika na otocima?

Problemu nedostatka liječnika na otocima, koji ne žele raditi na otocima niti uz dodatnu financijsku motivaciju, država mora puno ozbiljnije pristupiti kombinacijom kratkoročnih poticaja i dugoročnih sustavnih promjena. Da sam ja "zakonodavac", pristupila bih tome ovako:

1. Nudila bih financijske i materijalne poticaje liječnicima na otocima

-Povećane plaće i dodaci za rad u otežanim uvjetima uz uvođenje bonusa za rad na otocima.

-Besplatan smještaj i subvencionirana prehrana liječnicima i njihovim obiteljima.

-Financiranje prijevoza i godišnjih putovanja na kopno kako bi se liječnicima smanjio osjećaj izolacije.

2. Rotacijski modeli rada

-Rotacijske smjene s liječnicima s kopna. Liječnici bi dolazili u tjednim ili dvotjednim smjenama.

-Formiranje mobilnih liječničkih ekipa koje bi redovito obilazile otoke.

3. Edukacija i dugoročno planiranje

-Stipendije za otočane studente medicine uz ugovornu obavezu povratka i rada na otoku nekoliko godina.

-Podizanje statusa i prepoznatljivosti otočne službe kroz kampanje koje promoviraju važnost rada u malim zajednicama i mogućnosti profesionalnog razvoja.

4. Uključivanje lokalne zajednice

-Poticaji za liječnike koji se žele trajno preseliti na otok kroz ponudu mogućnosti otkupa zemljišta, povoljnijih kredita, prioritet za vrtiće i škole.

-Suradnja s otočnim općinama – da se prepoznaju specifične potrebe svakog otoka i prilagodi model prema tome.

5. Pravna i institucionalna rješenja

-Država bi trebala donijeti Zakon o otočnoj medicinskoj službi kojim bi se definirao poseban status rada na otocima, uključujući beneficirani radni staž i raniju mirovinu.

-Posebne javno-zdravstvene ustanove za otoke koje bi imale više autonomije u organizaciji rada i zapošljavanju.

6. Telemedicina

-Uvođenje i ulaganje države u infrastrukturu za telemedicinu, posebno za konzultacije i specijalističke preglede.

-Obuka lokalnih medicinskih tehničara za korištenje opreme i suradnju s liječnicima na daljinu.

- Korištenje farmaceutskih ustanova i ljekarni za spoj s telemedicinom kroz edukaciju farmaceuta i uvođenje telemedicinskih kioska unutar prostorija ljekarni uz poticaje države.

Zaključak

Prema svemu rečenom, ovaj Zakon donosi doradu i usklađenje s EU zakonodavstvom koje u određenoj mjeri olakšavaju život otočana, ali čini se da ne rješava važna pitanja poput pouzdane i kvalitetne zdravstvene usluge direktno na otocima, razvijenosti i konkurentnosti gospodarstva, dostupnosti javnih usluga i kvalitete postojeće infrastrukture (posebno vodoopskrbe i telekomunikacijske mreže). Tijekom ljetnih mjeseci veća je opterećenost sustava u odnosu na ostatak godine, pa i to dodatno otežava.

Spomenuti pristup problemu nedostatka liječnika na otocima nije jednostavan ni jeftin, ali bi dugoročno smanjio disparitet između kopna i otoka. Ključ je u tome da rad na otoku nebi trebao izgledati kao kazna, nego privilegija koju država aktivno podržava i motivira. Sigurno je da jedinice lokane samouprave na otocima daju sve od sebe da taj problem minimiziraju, ali država je ta koja zakonima može taj problem regulirati i riješiti. Telemedicina je toliko napredovala i baš na otocima bi imala bila od velike koristi, ali ona kod nas nije iskorištena, ali to je pak tema za novi tekst. Dok se zdravstvo ne regulira, osnovne životne potrebe otočana nikad neće biti izjednačene sa životom stanovnika kopna.

Po Maslowljevoj hijerarhiji potreba "potreba za sigurnošću u životu" je temeljna psihološka potreba u koju se ubraja i potreba za sigurnim pristupom liječenju i ozdravljenju, pa tek kada su takve temeljne potrebe zadovoljene onda se i potrebe višeg reda mogu ostvariti.

Najavljeno je ukidanje povlaštenog tretmana kućnih elektrana za samoopskrbu energije

Prema Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji od početka 2026. godine kućne će solarne elektrane biti manje isplative nego sada. To će se odnositi na sva kućanstva koja su instalirali ili planiraju instalirati solarne elektrane za osobnu opskrbu. Što se točno mijenja saznajte u nastavku.

Izvor: Zelena energetska zadruga

Ova vijest sigurno neće obradovati one koji su instalirali ili su u fazi instalacije kućnih solarnih elektrana, mada se za njih razmatra prijelazno razdoblje od deset godina do totalnog izjednačavanja s velikim proizvođačima energije na tržištu. Naravno, ovo promjene su potaknute usklađivanjem s direktivama EU kojima se uređuje tržište električne energije i za koje je Hrvatska dobila odgodu od dvije godine da bi se uskladila, i ta odgoda isteče krajem ove godine.

Kako je to do sada išlo?

Svi dosadašnji vlasnici kućnih solarnih elektrana za samoopskrbu, službeno nazvani "korisnici postrojenja samoopskrbe" su dobili povlašteni pristup tako da su oslobođeni plaćanja mrežarine i još nekih naknada koje veliki proizvođači energije moraju plaćati. Svi ti vlasnici kućnih elektrana su dobili dvosmjerno brojilo na korištenje koje je redovno bilježilo i količinu samo-proizvedene energije i kao i one koja se povlačila iz elektroenergetske mreže. Preko takvog brojila se u konačnici radio neto izračun razlike energije, tj. one koja je povučena iz mreže, i samo je na tu razliku korisnik plaćao račune energije. Izgleda kao čista računica i logični obračun. Ali zašto bi bilo jednostavno kada može biti komplicirano. S tim načinom obračuna nije bilo zarade za domaćeg distributera HEP ODS-a i s njime nisu bili zadovoljni ni kreatori EU zakonodavstva.

Što će se promijeniti od 2026. godine?

Korisnici mreže u samoopskrbi više neće imati nikakvo izuzeće u plaćanja mrežnih naknada, i drugih davanja kod preuzimanja električne energije iz mreže, pa će se privatne solarne elektrane naći u istoj potrošačkoj kategoriji kao i velike koje su namijenjene isključivo proizvodnji i prodaji električne energije.

Cijena otkupa energije koju korisnik-proizvođač preda u elektroenergetsku mrežu bit će smanjena jer će se koristiti nove formule za izračun. Što će rezultirati manjom dobiti za takve korisnike. Cilj je da mali proizvođač struje ne proizvodi više struje nego ju može potrošiti jer što god bude više struje poslano u mrežu, to će cijena otkupa biti manja.

Izgleda kao da zakonodavac želi da se mali proizvođači energije udružuju u male zajednice i međusobno razmjenjuju energiju, pa će tako njihovi troškovi biti smanjeni. Jer ovim novim izmjenama Zakona, i prema procjenama stručnjaka, financijska isplativost kućnih solarnih elektrana bi se mogla smanjiti za oko 20 % , što će možda rezultirati i smanjenjem interesa građana za novim instalacijama, bez obzira na subvencije i poticaje države.

Hoće li uopće solarne elektrane biti isplative po novom Zakonu?

Prema predviđanjima stručnjaka iz Zelene energetske zadruge solarne elektrane će i dalje biti isplative za građane, posebno one u Dalmaciji kod kojih je povećana potrošnja energije radi turizma i koji će u tom razdoblju moći pratiti potrošnju energije s proizvodnjom.

Prema njihovim savjetima sada je pravo vrijeme ugradnje tih elektrana jer svi koji ju ugrade do kraja ove godine imat će pravo na desetogodišnju odgodu za prijelazno razdoblje izjednačavanja i moći će koristiti beneficije staroga Zakona.

Koja će točno biti računica isplativosti i period povrata investicije u solarne elektrane?

Prema riječima i analizi stručnjaka iz Zelene energetske zadruge "Za trošak ugradnje od 5.380 EUR period povrata (JPP) u sadašnjem modelu iznosi 6 do 7 godina, a u novom modelu 9 do 10 godina. Za ugradnju solarne elektrane uz sufinanciranje FZOEU u iznosu od 50 %, period povrata smanjuje se u istom postotku. Tako u novom modelu JPP uz sufinanciranje iznosi 4 do 5 godina (umjesto dosadašnjih 3), što solarnu elektranu za samoopskrbu i dalje čini vrlo isplativim ulaganjem.

Solarna elektrana instalirane snage 5 kW za kućanstvo koje godišnje troši 6.000 kWh električne energije (1.036 EUR godišnje) u sadašnjem modelu osigurava godišnju uštedu od 86,1 %. U novom modelu je ta ušteda manja i iznosit će 55,5 %

Važno je napomenuti da će u novom modelu biti vrlo važno osigurati pravilno dimenzioniranje solarne elektrane kako bi se što veći dio proizvedene el. energije trošio u vrijeme kada je proizvodnja najveća (dakle tijekom dana). U našem smo primjeru pretpostavili da se na razini godine 25 % proizvedene el. energije iz solarne elektrane troši u istom trenutku kada se i proizvede – odnosno, ne prelazi preko brojila u mrežu."

Isplativost kućnih solarnih elektrana u SAD-u i Kini

Napravili smo analizu isplativosti kućnih solarnih elektrana u velikim državama poput SAD-a i Kine. Dobili smo sljedeće odgovore:

SAD

1. Cijena i subvencije:

Prosječna cijena instalacije: između 10.000 i 25.000 USD (ovisno o veličini sustava i lokaciji). Federalna porezna olakšica (ITC) trenutno omogućuje povrat 30 % troškova instalacije, što znatno poboljšava isplativost. Neke savezne države nude dodatne poticaje (Kalifornija, New York, Massachusetts itd.).

2. Ušteda na računima za struju:

U područjima s visokim cijenama električne energije (npr. Kalifornija), sustav se može isplatiti za 6 do 8 godina. U državama s nižom cijenom struje (npr. Teksas), period povrata može biti dulji, ali i dalje isplativ, posebno uz porezne poticaje.

3. Neto mjerenje:

Omogućuje prodaju viška proizvedene električne energije natrag u mrežu, to povećava ekonomsku isplativost.

Kina

1. Cijena i domaća proizvodnja:

Kina proizvodi najveći dio svjetskih solarnih panela, što znači da su cijene instalacije znatno niže, već od 5.000 do 10.000 USD za manje sustave. Zbog masovne proizvodnje i ekonomije razmjera, cijena po vatu je među najnižima u svijetu.

2. Vladini poticaji:

Kina je do nedavno imala vrlo izdašne subvencije i feed-in tarife, ali su one u zadnjim godinama smanjene. Ipak, mnoge lokalne vlasti i dalje potiču solarne sustave, osobito u ruralnim područjima.

3. Povrat investicije:

U urbanim područjima s višom potrošnjom električne energije, povrat se može očekivati za 5–7 godina. U ruralnim područjima solarna energija također ima smisla zbog nestabilnih mreža – korisnici više cijene neovisnost i stabilnost napajanja.

Značajke	SAD	Kina
Početna cijena	Viša	Niža
Porezne olakšice	Vrlo značajne (30 %)	Smanjene, ali postojeće
Cijena struje	Srednja do visoka	Niska do srednja
Povrat investicije	6–10 godina	5–7 godina

Zaključak

Vjerujemo da većina ljudi koji žive u kući maštaju o samoodrživim kućama u kojima proizvode svoju struju i imaju svoje izvore vode. To nam se čini važnim posebno u ovim neizvjesnim vremenima.

Ako država i dalje bude sufinancirala s 50 posto trošak kupnje i ugradnje solarnih elektrana u kućanstvima, to izgleda i dalje kao dobra prilika. Posebno za kućanstva s velikom potrošnjom koja su locirana u toplijim krajevima Hrvatske.

Problem je jedino što se kod nas često mijenjaju zakoni, i još se uvijek usklađujemo s EU direktivama, pa nikad ne znamo što nam sljedeća godina donosi i hoće li oni koji su dobili poticaje u skoroj budućnosti biti penalizirani za iste. Ovo nas je pomalo podsjetilo na poticanje države za ugovaranje stambenih kredita, životnih i zdravstvenih osiguranja kroz porezne olakšice, i onda ih je nakon par godina sve ukinula. Pa oni koji su ih ugovorili na više godina i obvezali se, morali su prilagoditi i mijenjati računicu isplativosti.

Ipak, kada usporedimo troškove s ostalim državama svijeta, ipak nam se čini i dalje isplativo ulagati u svoju proizvodnju energije i postajati sve više energetski neovisan.