Telemedicina u Hrvatskoj - prve virtualne ambulante!

Telemedicina podrazumijeva pružanje zdravstvenih usluga kroz korištenje informacijsko-komunikacijskih i digitalnih tehnologija. Točnije, to je sustav koji uporabom telekomunikacijske tehnologije podupire internu razmjenu podataka važnih za dijagnozu, liječenje i prevenciju bolesti i ozljeda i pruža zdravstvenu zaštitu na daljinu. Pri tom sustavu, u određenim okolnostima, pacijenti više ne moraju nužno ići u bolnicu kod liječnika specijalista kako bi dobili stručno mišljenje ili terapiju vezanu za svoje zdravstveno stanje. Istražili smo gdje se mogu primiti telemedicinske usluge u Hrvatskoj i koje su usluge na daljinu dostupne.

Foto: Anna Shvets, Pexels.com

Telemedicinske usluge uključuju digitalnu razmjenu nalaza, snimaka i očitanja, postavljanje dijagnoze, liječenje na daljinu i mogućnost drugog stručnog mišljenja. Zasad su dostupne u području radiologije, kardiologije, pulmologije, psihijatrije, endokrinologije, neurologije, transfuzije i hemodijalize. Prema javno dostupnim podacima Hrvatska ima 243 aktivna centra umrežena u 152 zdravstvene ustanove. Prošle godine je pruženo više od 164.000 zdravstvenih usluga na daljinu, što je značajno više nego prethodnih godina. Važnost primjene Telemedicine u Hrvatskoj posebno se ističe zbog opće poznatog smanjenog interesa hrvatskih liječnika specijalista za rad u manjim gradovima, a posebno na otocima, zbog nedostatka medicinskog kadra u Hrvatskoj i zbog pojačanog starenja stanovništva uz povećan broj kroničnih bolesnika. Sve su to problemi kojima treba novi pristup.

Mreža telemedicinskih centara

Mrežom telemedicinskih centara određuje se potreban broj zdravstvenih ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska, jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb ili jedinice lokalne samouprave, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika s odobrenjem za rad telemedicinskog centra koje daje Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM).

HZHM izdaje rješenje za odobrenje obavljanja djelatnosti telemedicine sukladno osnovnoj mreži telemedicinskih centara, a koje sadrži šifru telemedicinskog centra, područje medicinske struke telemedicinskog centra te minimalan broj zdravstvenih radnika i osnova je za ugovaranje telemedicinskih usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. U telemedicinskom centru mora raditi najmanje onaj broj zdravstvenih radnika koji je propisan u Odobrenju za rad telemedicinskog centra.

Ovdje možete naći odobrene telemedicinske centre s razinom zaštite.

Intervju s ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu

S obzirom na ključnu ulogu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u sektoru Telemedicine razgovarali smo s prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med, ravnateljicom ovog Zavoda.

1. Koja je točno uloga Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u razvoju i implementaciji Telemedicine u Hrvatskoj?

Telemedicina, odnosno pružanje zdravstvenih usluga na daljinu uporabom informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogućava jednaku dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga u svim dijelovima RH, uključujući otoke, ruralna i prometno izolirana područja. Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) ima višestruku ulogu u implementaciji i širenju telemedicine na nacionalnoj razini. Prvenstveno, HZHM organizira, koordinira i nadzire uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav RH u okviru Mreže telemedicinskih centara. Naši djelatnici nabavljaju, postavljaju i podešavaju opremu, računalnu i informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu za svaki telemedicinski centar u osnovnoj Mreži, te ujedno educiraju zdravstvene djelatnike za korištenje iste. Također, pružaju i tehničku podršku svim telemedicinskim centrima 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Ujedno, koordiniramo HealthNet mrežu u suradnji s CARNET-om, bez kojeg se telemedicinske usluge ne bi mogle provoditi. Naime, riječ je o nacionalnoj informatičko-komunikacijskoj strukturi za sigurnu razmjenu podataka koja objedinjava sve zdravstvene institucije na području RH. Uz to, projektima poput virtualnih ambulanti, telemedicinskog povezivanja vozila hitne medicinske službe s objedinjenim hitnim bolničkim prijemima, eUsavršavanja, Telecordisa i drugih, nastojimo telemedicinu integrirati u različite grane medicine kako bismo unaprijedili pružanje zdravstvenih usluga i olakšali pritisak na medicinske djelatnike te, u konačnici, doprinijeli razvitku funkcionalnog i učinkovitog zdravstvenog sustava. Sve aktivnosti provodimo u skladu s važećim zakonodavnim okvirom, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja telemedicine i Odlukom o donošenju Mreže telemedicinskih centara. 

2. Jeste li zadovoljni trenutnim stanjem razvoja Telemedicine u Hrvatskoj?

U posljednjih nekoliko godina telemedicina je u RH ostvarila značajan iskorak, posebno u kontekstu suvremenih izazova zdravstvenog sustava – poput sve primjetnijeg smanjenja interesa liječnika specijalista za rad u manjim gradovima, općenitog nedostatka medicinskog kadra, sve većeg broja kroničnih bolesnika te starenja stanovništva. Njezina važnost u pružanju pravovremene i kvalitetne skrbi izraženija je na područjima gdje je pristup specijalističkoj medicini ograničen jer digitalizacija zdravstvenog dijagnostičkog procesa u skladu sa Štamparovim pristupom osigurava pacijentima brzu i dostupnu specijalističku uslugu na „kućnom pragu“, odnosno u lokalnom domu zdravlja. Za naše građane, posebno one iz ruralnih i otočnih područja, to znači veću dostupnost i lakši pristup stručnjacima različitih specijalnosti, a time i bržu dijagnozu i terapiju te bolji zdravstveni ishod.

3. Koliko ima aktivnih telemedicinskih centara i zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge telemedicine, i gdje se nalaze?

Mreža telemedicinskih centara u RH pokriva 152 zdravstvene ustanove i broji 251 aktivan telemedicinski centar, što znači da su telemedicinske usluge dostupne u većini zdravstvenih ustanova diljem RH, od kliničkih bolničkih centara u većim gradovima do domova zdravlja.

Važno je naglasiti da razlikujemo osnovnu i proširenu Mrežu telemedicinskih centara, pri čemu prvu čine javnozdravstvene ustanove koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, dok u proširenu spadaju trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici koji obavljaju djelatnost telemedicine, a koji su prethodno stekli propisane uvjete za osnivanje telemedicinskih centara.

4. Koje se točno usluge na daljinu pružaju i kako ih pacijent može ostvariti? Jesu li besplatne za HZZO osiguranike?

Telemedicinske usluge uključuju digitalnu razmjenu nalaza, snimaka i očitanja, postavljanje dijagnoze, liječenje na daljinu, mogućnost drugog stručnog mišljenja te telekonzultacije. Zasad su dostupne u području radiologije, kardiologije, pulmologije, psihijatrije, endokrinologije, neurologije, transfuzije i hemodijalize. Sve telemedicinske usluge koje su ugovorene s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i evidentirane kroz važeće dijagnostičko-terapijske šifre besplatne su za HZZO osiguranike, a pacijenti ih ostvaruju na jednak način kao i klasične specijalističke preglede. Prvo se trebaju obratiti svom izabranom liječniku obiteljske medicine koji će im izdati uputnicu s kojom mogu primiti specijalističku zdravstvenu uslugu i u telemedicinskom pristupnom centru i u bolnici. U odnosu na klasičnu uslugu, telemedicinska usluga podrazumijeva da se specijalist nalazi u specijalističkom telemedicinskom centru na udaljenoj lokaciji, a pregledava digitalne dijagnostičke zapise pacijenta koje je poslao telemedicinski pristupni centar. Nakon pregleda, nalaz digitalno vraća u eKarton pacijenta. Kod usluga koje uključuju direktnu komunikaciju sa specijalistom, poput telepsihijatrije, terapijski dio odvija se putem video konzultacija, uz prethodno odobrenje pacijenta koje se administrativno vodi u ustanovi u kojoj se liječenje provodi.

5. Koje su mane, a koje prednosti Telemedicine u Hrvatskoj?

Brojne su prednosti telemedicine, osobito u kontekstu modernizacije zdravstvene skrbi i povećanja dostupnosti usluga. Kao što sam već spomenula, telemedicina omogućava dostupniju specijalističku uslugu, pravovremenu dijagnozu i terapiju te poboljšava zdravstveni ishod pacijenata. Pravovremeno pruženom zdravstvenom uslugom reducira se broj hospitalizacija i bolovanja te racionalizira potrošnja lijekova. Također, telemedicina pridonosi i smanjenju lista čekanja, primjerice telemedicinska lista čekanja za EKG holter ili snimanje 24-satnog tlaka nije duža od tjedan dana. Nadalje, smanjuju se i potreba za putovanjem kako pacijenata tako i liječnika, čime se smanjuju troškovi i štedi vrijeme. Tim prednostima svakako još možemo pridodati unapređenje suradnje između zdravstvenih djelatnika, kao i mogućnost njihove sustavne edukacije zahvaljujući eUsavršavanju, odnosno edukaciji zdravstvenih djelatnika na daljinu elektroničkim putem. Unatoč kontinuiranom napretku sustava telemedicine u RH, uvijek ima prostora za dodatna unaprjeđenja. Ponajprije u razvoju i poboljšanju infrastrukture, posebice u udaljenim krajevima, zatim unaprjeđenju digitalne pismenosti zdravstvenih djelatnika i pacijenata, kao i jačanju povjerenja pacijenata prema novim oblicima pružanja zdravstvenih usluga. Također, nužna je standardizacija procedura i protokola na nacionalnoj razini, dok je uslijed male cijene telemedicinskih usluga potrebno dodatno motivirati zdravstvene ustanove i njihove djelatnike na pružanje istih.

6. Znate li koliko se usluga na daljinu pružilo u prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj i koje su telemedicinske usluge bile najzastupljenije?

U prvih šest mjeseci ove godine, osigurali smo pružanje više od 90.000 telemedicinskih usluga. I dalje se najviše koriste telekardiološke i teleradiološke usluge koje čine značajan udio u ukupnom broju pruženih konzultacija i dijagnostičkih očitanja na daljinu. Tijekom prethodne godine, osigurali smo pružanje 179.363 telemedicinske usluge, a s obzirom na stalno širenje Mreže telemedicinskih centara i implementaciju novih rješenja, poput virtualnih ambulanti, očekujemo da će broj usluga i ove godine nastaviti rasti - kako kvantitativno tako i po rasponu dostupnih specijalističkih konzultacija. Uzlazni trend rasta pruženih telemedicinskih usluga koji bilježimo proteklih godina, potvrđuje da je telemedicina postala sastavni dio zdravstvene skrbi u RH.

7. Telemedicina se posebno čini korisna u ruralnim krajevima i na otocima, gdje je nedostatak medicinskog osoblja, pa nas zanima mislite li da je na tim područjima optimalno iskorištena?

Uloga telemedicine posebno do izražaja dolazi na otocima, ruralnim i prometno izoliranim područjima, gdje je prisutan nedostatak medicinskog kadra i specijalističkih usluga. U posljednjih nekoliko godina telemedicina se na tim područjima značajno razvila, osobito uspostavom telekardioloških centara u domovima zdravlja na otocima, primjerice Krku, Visu ili Braču, kao i kroz uvođenje teleendokrinoloških konzultacija. No, upravo se na ovim područjima susrećemo s infrastrukturnim izazovima koji se odnose na dostupnost stabilnog interneta i podatkovnih mreža, a počesto i s nedostatkom educiranog kadra i tehničke podrške. Kako bi telemedicina na tim područjima dosegla puni opseg svoje primjene i smanjila regionalne nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi, nužno je nastaviti ulagati u njezinu održivu primjenu.

8. Što bi se moglo unaprijediti kako bi Telemedicina još bolje zaživjela i funkcionirala u Hrvatskoj?

Zbog iznimne važnosti telemedicine koju su prepoznale brojne zdravstvene ustanove i stručnjaci, nužna su kontinuirana ulaganja u digitalizaciju zdravstvenih usluga. Prije svega tu mislim na daljnja ulaganja u tehničku infrastrukturu, posebno u udaljenim i slabije povezanim krajevima. Nadalje, potrebno je sustavno provoditi edukaciju zdravstvenih djelatnika i jačati njihove digitalne kompetencije, a pacijente informirati o mogućnostima korištenja usluga i tako jačati njihovo povjerenje. Svakako ćemo dodatno poraditi i na boljoj integraciji telemedicinskih rješenja s postojećim sustavom e-Zdravstva, čime bi se osigurala interoperabilnost i kontinuitet skrbi, ali i provoditi evaluaciju učinkovitosti usluga i standardizacije protokola na nacionalnoj razini.

9. Imate li saznanja o zdravstvenim kioscima, poput onih Američke tvrtke Amwell, koji mogu biti smješteni u ljekarnama, osiguranjima ili javnim ustanovama gdje pacijent nakon skeniranja svoje zdravstvene ili osobne iskaznice može dobiti hitnu online video konzultaciju s liječnicima, gdje može izmjeriti tlak, EKG, težini, vaditi krv, uvećano pregledati kožu i sl.? Ovdje je slika takvog jednog kioska. Da li je takvo nešto izvedivo i u planu u Hrvatskoj?

Tehnološko rješenje koje navodite, a koje pacijentima omogućuje samostalno mjerenje vitalnih funkcija i ostvarivanje video konzultacija s liječnicima na daljinu, uspješno se primjenjuje u zdravstvenim sustavima, poput američkog, koji se od našeg razlikuju po zakonodavnom okviru, organizaciji, financiranju i statusu osiguranika. Osim toga, vjerujem da bi ovaj oblik medicinske dijagnostike bio izazovan svim onim pacijentima koji nisu digitalno pismeni ili skloni ostvarivanju zdravstvene skrbi digitalnim putem.

10. U kojoj fazi je Telecordis i gdje se sve primjenjuje?

Projekt Telecordis realiziran je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a zaživio je na 40 lokacija ispostava domova zdravlja, gdje građani mogu dobiti uslugu EKG holtera, holtera tlaka, 12-kanalnog EKG-a i spirometrije. Nalaze im očitavaju specijalisti iz kliničkih bolničkih centara Osijek, Rijeka i Split te Kliničke bolnice Dubrava i Poliklinike „Srčana“ iz Zagreba. U sklopu projekta nabavljena je i postavljena medicinska i informatička oprema te osigurana programska podrška za digitalizaciju zdravstvenog dijagnostičkog procesa na svim navedenim lokacijama. Projekt Telecordis naš je odgovor na ozbiljan javnozdravstveni problem - bolesti srca i krvnih žila koje su, nažalost, vodeći uzrok bolesti i smrtnosti kako u svijetu tako i u RH, a najviše je pogođeno starije stanovništvo. Stoga nam je cilj bio putem telemedicine osigurati dostupniju kardiološku i pulmološku specijalističku uslugu, osobito za stariju i slabije pokretnu populaciju, te bržom dijagnostikom omogućiti rano prepoznavanje bolesti i tako dodatno unaprijediti primarnu zdravstvenu zaštitu. Projekt je trenutačno u fazi operativne primjene diljem RH, a dosad je pruženo čak 14.895 usluga. Zahvaljujući daljnjim ulaganjima, ove usluge šire se i na dodatne lokacije.

11. Zanima nas vaš komentar na nedavnu operaciju s robotom, kojim je upravljao kineski liječnik preko satelita, gdje je liječnik od pacijenta bio udaljen oko 5,000 km? (link na izvor te informacije je ovdje)

Navedena operacija kineskog liječnika putem satelitske veze doista je impresivan primjer napretka u području visoko sofisticirane medicinske tehnologije i telekomunikacija. Primjena robotske tehnologije i umjetne inteligencije u medicini predstavlja značajan iskorak u načinu rada, posebno u kontekstu globalne povezanosti i dostupnosti vrhunskih stručnjaka. Takve inovacije zaslužuju stručno praćenje i analizu, a njihova implementacija zahtijeva temeljitu evaluaciju tehničkih mogućnosti, pravnih normi i etičkih standarda.

12. Možete li za kraj informirati javnost o nekim novitetima i planiranim aktivnostima kod HZHM-a vezanih za Telemedicinu?

Istaknula bih da HZHM testira telemedicinsko povezivanje vozila hitne medicinske službe s objedinjenim hitnim bolničkim prijemima kojim će se omogućiti prijenos medicinskih podataka pacijenata iz vozila u realnom vremenu. Time će se omogućiti telekonzultacije te stručna podrška liječnika specijalista timovima T2 bez liječnika, kao i mladim liječnicima na terenu.

Također, prošle godine pokrenuta je prva javnozdravstvena virtualna ambulanata. Riječ o digitalnoj javnozdravstvenoj platformi koja pacijentima značajno olakšava pristup stručnim konzultacijama i terapiji, posebice onima u ruralnim područjima i na otocima, kao i pacijentima koji zbog smanjene mobilnosti ili drugih okolnosti ne mogu fizički doći u bolnicu. Omogućava tri vrste usluga pacijentima iz udobnosti njihova doma – konzultacije između liječnika i pacijenta, zatim liječnika, zdravstvenog radnika i pacijenta te grupne terapije. Ova telemedicinska usluga zasad se koristi u psihijatriji, no namijenjena je pružanju telekonzultacija  i praćenju pacijenata na svim razinama Mreže javne zdravstvene službe (primarna, sekundarna i tercijarna) te svoju primjenu može imati i u internoj medicini, općoj medicini, endokrinologiji, palijativnoj medicini i drugim djelatnostima.

Zaključak

Prema riječima ravnateljice HZHM-a Hrvatska kontinuirano napreduje u razvoju i implementaciji sustava telemedicine u Hrvatskoj. Kao što je ravnateljica rekla uvijek ima prostora za dodatna unaprjeđenja. Kako bi išla u korak s napretkom tehnologije Hrvatska mora dati strateški značaj razvoju i poboljšanju infrastrukture u svakom kutku Hrvatske, a posebice u ruralnim i otočkim mjestima, kao i standardizaciji procedura i protokola. Važno je i konstantno ulagati u unaprjeđenju digitalne pismenosti zdravstvenih djelatnika, kao i raditi na jačanju povjerenja pacijenata prema ovakvim oblicima pružanja zdravstvenih usluga.

Očito ovakav oblik zdravstvenih usluga na daljinu ima i manje cijene pa je to demotivirajuće za zdravstvene ustanove. To nikako ne bi trebala biti prepreka napretku Telemedicine u Hrvatskoj pa je na nacionalnoj razini potrebno dodatno motivirati zdravstvene ustanove i njihove djelatnike na njihovo pružanje. Isto tako, država treba sve učiniti da Telemedicina dosegne puni opseg svoje primjene i smanji regionalne nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi za sve građane Hrvatske pa je nužno strateški pristupiti njenoj održivosti.