Koliko kupujemo "online"?

Pojava interneta revolucionirala je način na koji ljudi kupuju stvorivši fenomen online kupnje. Online kupnja, također poznata kao e-trgovina ili m-trgovina, eksponencijalno je porasla u posljednja dva desetljeća i postala je sastavni dio moderne potrošačke kulture. U ovome tekstu spomenuti ćemo evoluciju, prednosti, izazove i sveukupni utjecaj online kupovine na pojedince, tvrtke i društvo u cjelini. Pisati ćemo o tome u kakvom smo odnosu prema online kupnji i koliko u zadnje vrijeme kupujemo online, a na kraju teksta se nalazi i kratka anketa.

Izvor: Bastian Riccardi na unsplash.com

Možda se sada pitate zašto netko ima potrebu pisati o online kupnji kada je ona već dio naše svakodnevice, pa ispada kao da pišemo o toploj vodi. U pravu ste ako tako razmišljate jer je to zaista naša svakodnevica, ali potrebno je malo "stati na loptu" i promisliti o tome što nam takav oblik kupnje donosi, što se s njime promijenilo, kako je evaluirao i kuda nas vodi. Jesmo li već u vremenu kada smo se opustili i kupujemo online bez razmišljanja i straha hoće li nam netko "ukrasti" podatke s kreditne kartice ili još uvijek ima onih koji tom obliku kupnje ne vjeruju i čak očekuju "ciglu u kutiji" kada nešto kupe online?

Kako je sve počelo?

Važno je uvijek sjetiti se početka. Online kupnja imala je skromne početke ranih 1990-ih kada su tvrtke počele eksperimentirati s prodajom proizvoda i usluga na internetu. Međutim, ranih 2000-ih kupnja putem interneta počela je bilježiti rast. Razvoj sigurnosnih kanala za plaćanje kreditnom karticom, poboljšana sučelja web stranice i poboljšana logistika igrali su ključnu ulogu u njenom rastu.

Zašto se netko odlučuje za online kupnju?

Praktičnost: Možda je najznačajnija prednost online kupovine njena neusporediva praktičnost. Potrošači mogu pregledavati, uspoređivati i kupovati proizvode iz udobnosti svog doma, bez potrebe da posjećuju fizičke lokacije trgovina. Ova pogodnost štedi vrijeme i trud, omogućujući ljudima da se usredotoče na druge aspekte svojih života.

Globalni pristup: Online kupnja ruši geografske barijere, omogućujući potrošačima pristup proizvodima i uslugama iz cijelog svijeta. Ova globalizacija tržišta proširila je izbore i ponudila jedinstvene proizvode koji nisu dostupni u lokalnim trgovinama.

Konkurentne cijene: Zbog izravne prirode online maloprodaje, režijski troškovi često su niži od onih u fizičkim trgovinama. Kao rezultat toga, online trgovci na malo mogu ponuditi konkurentne cijene i bolje ponude, čime će potrošači imati koristi.

Recenzije i povratne informacije: Online kupnja kupcima omogućuje pristup recenzijama proizvoda i povratnim informacijama drugih kupaca. To pomaže u donošenju informiranih odluka i poboljšava cjelokupno iskustvo kupnje.

Fleksibilnost vremena: Online trgovine otvorene su 24/7, što kupcima omogućuje kupnju u bilo koje vrijeme kada im odgovara. Ova fleksibilnost posebno je vrijedna za ljude s pretrpanim rasporedom ili ograničenom pokretljivošću.

Što nas odbija od online kupnje?

Sigurnosni problemi: Unatoč značajnom napretku u online sigurnosti, još uvijek postoji rizik od ugrožavanja osobnih i financijskih podataka. Kibernetički kriminalci neprestano traže načine da iskoriste ranjivosti, što zahtijeva snažne sigurnosne mjere.

Autentičnost proizvoda: S rastućom popularnošću internetske kupovine krivotvoreni proizvodi postali su pošast. Potrošači moraju stalno biti na oprezu i kupovati od renomiranih prodavača kako bi izbjegli kupnju krivotvorenih ili nekvalitetnih proizvoda.

Povrati i zamjene: Proces vraćanja ili zamjene proizvoda kupljenih online može biti težak, posebno za međunarodne kupnje. To može dovesti do frustracija i obeshrabriti neke potrošače od uključivanja u online kupnju.

Društvena izolacija: Kako online kupnja zamjenjuje tradicionalna maloprodajna iskustva, osjećaj zajednice i ljudske interakcije koji dolazi s fizičkim odlaskom u  trgovine može se izgubiti. To može dovesti do društvene izolacije i smanjenih mogućnosti za osobne interakcije. 

Tu su doskočili trgovci uvođenjem sve popularnije konverzacijske online kupovine putem live chat-a, aplikacija ili chatbot-ova. Sve samo da bi izbjegli loš osjećaj kod kupaca. Prema istraživanju koje je obavila konzultantska kuća Accenture  od svih ispitanika  91 posto je reklo da će biti vjerno brendovima koji pamte njihove preferencije i na temelju njih nude samo njima prilagođene, individualizirane ponude.

Utjecaj na tvrtke

Internetska kupnja duboko je utjecala na poslovna okruženja, posebno bi izdvojila sljedeća tri učinka:

Širenje tržišta: Online platforme omogućuju tvrtkama da dosegnu širu publiku, nadilazeći geografska ograničenja i proširujući svoj tržišni doseg.

Troškovna učinkovitost: Postavljanje online trgovine često je isplativije od uspostavljanja fizičkog maloprodajnog mjesta, što omogućuje manjim tvrtkama da se natječu s etabliranim markama.

Analitika podataka: Online kupnja generira ogromne količine podataka koje tvrtke mogu analizirati kako bi razumjele preferencije potrošača, poboljšale marketinške strategije i optimizirale svoju ponudu.

Utjecaj na društvo

Ne možemo reći da ovaj oblik kupnje nije utjecao na društvo u cjelini. Spomenut ću neke važne utjecaje:

Mogućnosti zapošljavanja: Rast e-trgovine stvorio je razne mogućnosti zapošljavanja u poljima kao što su logistika, digitalni marketing i služba za korisnike.

Utjecaj na okoliš: Internetska kupnja može biti ekološki prihvatljivija od tradicionalne maloprodaje jer smanjuje potrebu za velikim fizičkim trgovinama i smanjuje emisije ugljičnog dioksida koji se ispušta prilikom prijevoza.

Utjecaj na lokalnu maloprodaju: Dok online kupnja koristi potrošačima i tvrtkama, ona može negativno utjecati na tradicionalne maloprodajne trgovine, potencijalno dovodeći do zatvaranja lokalnih tvrtki što bi utjecalo na povećanje nezaposlenosti i gospodarske nestabilnosti.

Što nam govore statistike?

E-trgovina bilježi stabilan rast iz godine u godinu. Prema Statisti, globalna prodaja e-trgovine dosegnuti će približno 6,3 trilijuna američkih dolara u 2023. godini, a predviđa se da će nastaviti rasti za 10,4%.  Najveći e-trgovci u 2022. godini su Kinezi i Amerikanci. Ostali slijede prema ovim podacima:

M-trgovina ili mobilna kupnja: Sa širenjem pametnih telefona i poboljšanim iskustvom mobilne kupnje, sve veći broj ljudi kupuje putem svojih mobilnih uređaja. Online kupovina preko mobilnih uređaja, pametnih telefona ili tableta  je uzela maha pa od 50 do čak 70 posto kupaca online kupnju obavlja preko mobitela! Vrijeme kad se web-trgovina dizajnirala prvenstveno radi desktopa je prošlo. 

Povećani broj kupaca na mreži:  Sve više i više ljudi prihvaća online kupnju zbog njezine praktičnosti i pristupačnosti. Prema Data Report izvještaju prenesenom na stranicama dash.app iz siječnja 2023. u 2022. godini je 4,11 milijardi ljudi obavilo online kupnju. Znači, više od polovice stanovništva cijelog svijeta prošle je godine kupovalo robu široke potrošnje online. Taj broj predstavlja rast od 8% u odnosu na broj iz 2021. Možemo li vjerovati tim podacima, jer zvuči zaista nevjerojatno.

Prekogranična e-trgovina: Globalizacija i poboljšane mogućnosti dostave doveli su do porasta prekogranične e-trgovine, pri čemu potrošači kupuju proizvode od međunarodnih trgovaca.

Utjecaj COVID-19: Pandemija COVID-19 ubrzala je rast online kupovine jer su se ljudi okrenuli e-trgovini kako bi izbjegli fizičke trgovine i prakticirali socijalno distanciranje. Po nekim statistikama pandemija je i do 50% povećala rast online kupnje.

Rezultati istraživanja učestalosti online kupnje u kojem su sudjelovali Jeftinije.hr zajedno s Valicon i Shopper's Mind donosi sljedeće rezultate:

Koje su najpopularnije metode za privlačenje online kupaca?

Prema istraživanjima Data Report pet najpopularnijih metoda su:

Besplatna dostava - 49,4%
Kuponi i popusti - 37,9%
Recenzije drugih kupaca - 31,6%
Pravila jednostavnog povrata - 30,4%
Dobro korisničko iskustvo webshop-a i jednostavan postupak naplate - 28,2%

Moje iskustvo pri online kupnji

Moje iskustvo je doista raznoliko. Ovisno gdje i što kupujem. Iskreno, meni nije problem prilagoditi se dizajnu svake web-trgovine, svjesna da kupnja može biti riskantna pa i na to sam spremna. Ali način kako se naručena roba dostavlja i kakva se roba dostavlja je meni, najveći problem online kupnje. Ja osjećam kako kod pojedinih online trgovina kupac prestaje biti važan onoga momenta kada plati kreditnom karticom. Kao da trgovci budu namireni zaključenom online transakcijom i smatraju da su ostvarili svoj cilj, a onda kreće zezanje oko datuma dostave. Isto tako, ponekad artikli budu oštećeni pa ih se mora vraćati što je, kako sam već spomenula, prilična neugoda svakoga kupca. Počinju pitanja: gdje vratiti, kome i kako?  O tome bih mogla napisati cijeli roman. Mogu reći da sam s 50% online trgovina od kojih sam naručivala imala prepiske emailom oko dostave ili oštećenih proizvoda. Neki napišu da je vrijeme dostave 2-12 radnih dana i kada taj termin prođe oni se ne javljaju niti se ispričavaju. A kada ih kontaktirate onda kažu "mi se ispričavamo, gužva nam je" i to je to. I to može trajati i trajati dok vam ne dostave artikle. 

Proučavala sam  pravilnike koje davatelji usluga web-trgovine stavljaju na svojim stranicama i nigdje se u tim pravilnicima ne spominje kako pristaju na odštetu ako zakasne s dostavom. Mislim da taj dio treba biti bolje reguliran samim Zakonom o zaštiti potrošača. Jer ovako nedefinirana dostava spada u obmanjivanje kupaca. Onda kada konačno krene dostava tada ima onih dostavnih službi koje vam se ne najave SMS porukom ili emailom barem dan prije dostavnog termina, nego njihov dostavljač  zove na telefon u 8 ujutro i kaže "ja sam na vašoj adresi". Ispada da neki trgovci ili dostavne službe misle kao da smo svi stalno doma i ne idemo raditi nego čekamo dostavu u svako doba. Znalo se dogoditi da dobijem SMS poruku o dostavi sutradan nakon što je pošiljka već isporučena. Isto tako, nekada imam osjećaj kako neke online trgovine šalju dostavom oštećene artikle pa "ako prođe kod kupca, prođe", onaj poznati app. 

Naravno da ima i onih koje bih rado pohvalila jer rade brzo i profesionalno i pošiljka vam stigne kvalitetna, lijepo zapakirana brzinom svjetlosti. Tada budem sretna jer znam koliko vremena sam uštedjela i mogu se posvetiti drugim stvarima. Mislim da bi bilo dobro osnovati web-stranicu "pohvala i pritužbi" za sve lokalne web-trgovine gdje će im se ocjenjivati kvaliteta dostave i dostavljene robe. To je nešto što nam fali pa bi se možda ipak neki trgovci malo više potrudili. Trgovci većinom imaju tu  rubriku pohvala i pritužbi na svojim web stranicama ali ipak te stranice oni moderiraju i ne znam koliko su objektivni.

Tako da, kako sam na početku rekla, iskustva su doista različita i čini mi se da se trgovci trude poboljšati usluge. Ipak, s obzirom na to da neki trgovci ovise o dostavnoj službi, jer nemaju organiziranu svoju dostavu, onda su i oni ponekad nemoćni i kada se dogode problemi upućuju nas na dostavu. Mi,  kao kupci, se ne bi trebali zamarati time tko je kome dostavna služba nego svoj proizvod dobiti neoštećen i u obećanom roku.

Zaključak

Online kupnja je revolucionirala način na koji ljudi kupuju i prodaju proizvode, nudeći praktičnost bez presedana, globalni pristup i konkurentne cijene. Online kupnja je utjecala na potpunu transformaciju poslovnih okruženja omogućivši tvrtkama da dosegnu širu publiku i inoviraju svoje strategije. Međutim, to također predstavlja izazove povezane sa sigurnošću, autentičnošću proizvoda i društvenom izolacijom. Uspostavljanje ravnoteže između prednosti i nedostataka online kupnje ključno je dok prolazimo kroz ovu digitalnu eru koja se neprestano razvija. Na svima nama je da tu ravnotežu usmjeravamo u pozitivnu stranu. Uz kontinuirani tehnološki napredak i odgovornu praksu, online kupnja može nastaviti obogaćivati naše živote dokle god pozitivno pridonosi društvu i gospodarstvu. 

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

ANKETA

Koliko kupujete online?

1. Nikad ne kupujem online

2. Ponekad kupujem ali samo u provjerenim trgovinama

3. Kupujem često

4. Sve kupujem online, više niti ne posjećujem trgovine

Kupujete li elektroničke uređaje online?

1. Često

2.  Rijetko

3. Nikada

Kako vidite budućnost online kupnje za 5 godina?

1. Online kupnja će "izumrijeti"

2. Mislim da se neće ništa promijeniti

3. Smatram da će online kupnja biti u jednakoj mjeri kao i fizička kupnja

4. Online kupnja će potpuno preuzeti fizičku kupnju

Koliko smo digitalno pismeni i u kojoj mjeri uvažavamo "net etiku"?

Jeste li primijetili koliko je teško komunicirati putem poruka? Posebno s ljudima koje ne poznajete. Budući da je pisana komunikacija dio naše svakodnevice - taj aspekt našega života zauzeo je važno mjesto u našim odnosima s drugima. Možda ni sami nismo dovoljno svjesni važnosti poznavanja "net etike" preko koje predstavljamo sebe i izgrađujemo međusobne odnose. Ovdje ćemo pojasniti pojedine značajne karakteristike digitalnoga ophođenja i predočiti par vrijednih savjeta.

Izvor: Corinne Kutz na unsplash.com

Kako se internet razvijao i postajao sve važniji dio naše svakodnevice, tako su se pojavljivali izazovi i dileme u vezi s ponašanjem na mreži. Da li vam se ikada dogodilo da ste se s nekim praktički posvađali preko poruka i poslije ste " uživo" morali "izgladiti odnos"? Ako jeste, ne brinite svima nam se to događa. Kod takve vrste pisane komunikacije izostaju izuzetno važani faktori, a to su "govor tijela", ton i dikcija. Navedene čimbenike pokušavamo nadomjestiti emojima, takozvanim smajlićima, ali nekada to ne pomaže te može biti čak i kontraproduktivno. Pa, kako onda moramo pisati da se to ne dogodi? Probajmo se držati pravila "net etike".

Što je to "net etika"?

"Net etika", poznata i kao internetska etika ili etika na internetu, nastala je u skladu s širenjem interneta i njegovom sveprisutnošću u našim životima, a odnosi se na skup pravila, normi i vrijednosti koje se odnose na ponašanje korisnika na internetu.  Evoluirala je kako bi odgovorila na izazove i mogućnosti koje donosi internet. Nije nastala kao proizvod jednoga pojedinca ili grupe, nego su različite organizacije, kao što su Internet Society (ISOC) i Internet Governance Forum (IGF), aktivno sudjelovale u raspravama o internetskoj etici i poticale dijalog o ključnim pitanjima pa je to dalo poticaj njezinu razvoju. Ljudi su postali svjesni potrebe da usvoje smjernice koje bi pomogle u izgradnji pozitivne, etičke  i odgovorne internetske kulture.

Važnost "net etike" može se sagledati iz nekoliko aspekata

Ponašanje i kultura: "Net etika" promovira pozitivno ophođenje i poštovanje u online okruženju. To pomaže u stvaranju ugodnog i sigurnog prostora za sve korisnike interneta. Pravila o pristojnosti, uzajamnom poštovanju i odgovornom korištenju tehnologije pomažu u sprečavanju konflikata i nesporazuma.

Zaštita privatnosti: "Net etika" naglašava važnost poštovanja privatnosti drugih ljudi na internetu. To uključuje suzdržavanje od širenja osobnih informacija drugih korisnika bez njihove dozvole i pozorno postupanje s osobnim podacima drugih osoba.

Prevencija cyberbullyinga: "Net etika" se bori protiv digitalnog nasilja i zlostavljanja. Potiče korisnike da budu ljubazni i suosjećajni prema drugima, sprečavajući tako online zlostavljanje.

Autorska prava i intelektualna svojina: "Net etika" uključuje poštovanje autorskih prava i prava intelektualne svojine drugih. Ovo obuhvaća nekopiranje ili distribuciju sadržaja drugih bez odgovarajuće dozvole ili referenciranja izvora.

Sigurnost: "Net etika" potiče korisnike da se ponašaju odgovorno kako bi očuvali sigurnost internetskog okruženja. To uključuje pažljivo otvaranje linkova i privitaka, izbjegavanje širenja lažnih informacija i zaštitu od online prijevara.

Društvena odgovornost: "Net etika" naglašava važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito ponašanje na internetu. Osjećaj društvene odgovornosti pomaže u očuvanju integriteta internetskog prostora.

Koja su najvažnija pravila "net etike" koja svi trebamo poštovati?

Slijedeća pravila su samo osnovne smjernice, a njihovim poštovanjem možemo doprinijeti stvaranju sigurnijeg, poštovanja vrijednog i etičnog internetskog prostora za sve korisnike.

1. Poštovanje: Budite ljubazni i uvažavajte mišljenja i osjećaje drugih korisnika. Nemojte se upuštati u vrijeđanje, omalovažavanje ili zlostavljanje drugih na internetu. Potičite prijateljsko ponašanje i pomozite u sprečavanju online nasilja. Ne pišite tekstove velikim slovima, to može biti shvaćeno kao vikanje.

2. Zaštita privatnosti: Ne širite i ne objavljujte tuđe osobne informacije bez njihove izričite dozvole. Poštujte pravo na privatnost drugih korisnika.

3. Autorska prava: Nemojte kopirati, distribuirati ili koristiti tuđi sadržaj (tekstove, fotografije, videozapise itd.) bez odgovarajuće dozvole ili bez pravilnog citiranja izvora. Ne preuzimajte i ne dijelite sadržaj koji nije vaš a bez dopuštenja autora.

4. Upoznajte se s pravilima platforme: Svaka internetska platforma ima svoja pravila korištenja. Upoznajte se s tim pravilima i poštujte ih dok ste na toj platformi.

5. Ne širite lažne informacije: Provjerite vjerodostojnost informacija prije nego što ih podijelite. Nemojte širiti dezinformacije ili lažne vijesti.

6. Održavajte sigurnost: Pazite na svoje osobne podatke i koristite jake lozinke za svoje račune. Nemojte dijeliti informacije koje bi mogle ugroziti vašu sigurnost.

7. Izbjegavajte govor mržnje: Nemojte promovirati govor mržnje ili poticati nasilje prema bilo kojoj skupini ljudi.

8. Budite odgovorni: Preuzmite odgovornost za svoje postupke na internetu. Razmislite dobro prije negoli nešto objavite ili podijelite.

9. Opraštajte: Oprostite drugima njihove pogreške u komunikaciji i nemojte biti previše kritični. Ako drugi griješe u pisanju, pišu predugo i nejasno, prije reagiranja više puta promislite. Nismo ovlašteni dijeliti lekcije drugima i ispravljati ih, a ako to ipak činimo budimo taktični. Nemojte javno nekoga ispravljati i ponižavati nego mu/joj možete poslati individualnu poruku i ukazati na pogreške. Nije li bolje u online prostoru stvarati prijatelje nego neprijatelje?  Ništa ne košta, a puno vrijedi.

10. Zadržite vatrenost ali ju kontrolirajte: Dio tradicije online komuniciranja jest vatrenost. Ona može biti i zabavna za sve sudionike komunikacije ako se drži pod kontrolom. Stoga "net etika" ne zabranjuje vatrenost. Ono što "net etika" zabranjuje jest nekulturno ili gnjevno pisanje.

11. Poštujte tuđe vrijeme: U pisanju e-mail poruka trudite se biti što kraći i sažetiji. Stručnjaci tvrde da u ovo doba imamo puno manje slobodnoga vremena nego što smo ga imali prije. Neka vaše interno pravilo bude usmjereno na konciznost poruka kako vaš čitatelj ne bi nepotrebno gubio vrijeme. Poruku prije slanja pročitajte, i ako možete, još je i skratite; kao da svaka riječ koju napišete vrijedi 100 eura koje ćete na kraju slanja poruke morati nekome i platiti.

Kako ova pravila primijeniti u praksi?

Nekada je lako drugima dijeliti savjete, ali kada smo mi u toj situaciji možda nismo ni svjesni svojih reakcija i radimo kontra onoga što bismo drugima savjetovali kada su oni u toj situaciji. Da biste izbjegli neugodne situacije preko interneta i primijenili "net etiku" u komunikaciji, slijedite ove smjernice i primjere dobre prakse:

Ostanite smireni: Ako naiđete na kontroverzan ili emocionalan sadržaj, prije nego što reagirate, udahnite duboko i razmislite o svojoj reakciji. Nemojte se odmah uključivati u svađu, već pokušajte ostati smireni i racionalni u svojim odgovorima. Primjer dobre prakse: Umjesto da odmah odgovorite ljutitim komentarom, napišite odgovor u kojem izražavate svoje mišljenje na konstruktivan način bez vrijeđanja.

Izbjegavajte vrijeđanje i omalovažavanje: Nemojte koristiti uvredljiv jezik ili omalovažavati druge sudionike rasprave. Primjer dobre prakse: Ako se ne slažete s nečijim mišljenjem, pokušajte artikulirati svoje suprotstavljeno mišljenje na pristojan način a bez napada na osobu koja iznosi to mišljenje.

Koristite argumente i činjenice:  Ako sudjelujete u raspravi, rabite činjenice i argumente kako biste podržali svoje tvrdnje. Primjer dobre prakse: Umjesto da se oslanjate na emocionalne izjave, pružite relevantne podatke i referencirajte provjerene izvore kako biste podržali svoje tvrdnje.

Slušajte druge i budite otvoreni za različite perspektive: Poslušajte što drugi imaju reći i budite otvoreni za različite ideje i stajališta. Primjer dobre prakse: Postavite pitanja kako biste bolje razumjeli tuđe mišljenje i izbjegli nesporazume.

Prekinite negativan lanac: Ako primijetite da rasprava postaje negativna ili se pretvara u svađu, pokušajte unijeti pozitivan ton i preusmjeriti razgovor prema konstruktivnoj temi. Primjer dobre prakse: Umjesto da se priključite svađi, pokušajte umiriti situaciju i pozvati na mirnu raspravu.

Znajte kada prekinuti raspravu: Ako se rasprava pretvori u beskrajni niz nesuglasica, možda je vrijeme da prekinete raspravu i uvažite činjenicu da svatko ima pravo na svoje mišljenje. Primjer dobre prakse: Ako rasprava ne napreduje i postaje negativna, pristojno završite razgovor ili se suzdržite od daljnjeg sudjelovanja.

Zaključak

Prakticiranje ovih primjera dobre prakse pomoći će vam da primijenite "net etiku" u svojoj online komunikaciji i izbjegnete svađu i loše odnose, stvarajući time pozitivnije i konstruktivnije okruženje na internetu. Ponekad je važno podsjetiti se na ova pravila jer nam definitivno svima može dogoditi da nam se zbog životnog tempa, dnevnih obveza i frustracija stvari krenu izmicati kontroli. Nemojte dopustiti da vam se to dogodi dok ste u digitalnoj komunikaciji, jer nekada može nastati nepovratna šteta.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

Kako priznati i upisati u radnu knjižicu inozemnu diplomu stečenu putem online studiranja

Sigurno se mnogi pitaju da li se u Republici Hrvatskoj može nostrificirati tj. priznati inozemna visokoškolska obrazovna kvalifikacija (diploma) stečena putem online studiranja i da li se ista može upisati u e-Radnu knjižicu? Ako može, pitanje je da li je procedura komplicirana za to? Odgovore na ova pitanja potražite u ovome članku.

Photo by Susan Weber on Unsplash.com

Kako smo nedavno pisali o online studiranju u Hrvatskoj neki čitatelji su na forumu postavili pitanja koliko su u Hrvatskoj, u stvari, priznate inozemne online visokoškolske institucije i da li se stečene kvalifikacije mogu upisati u hrvatsku radnu knjižicu. S obzirom da su to odlična pitanja i tema za sebe, odlučili smo razriješiti, bar djelomično, te dileme. Odmah ću kratko odgovoriti da je za neke visokoškolske institucije moguće priznavanje,  jer to znam i iz osobnoga iskustva. Priznavanje i vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj ovisi o visokoškolskoj instituciji i njenoj akreditaciji i temelji se na Zakonu o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, 69/2022.) koji je stupio na snagu dana 25. lipnja 2022. godine.

Kako se fakulteti akreditiraju?

Na temelju Zakona o osiguravanju kvalitete (NN 151/22) i provedene javne rasprave Akreditacijski je savjet Agencije za znanost i visoko obrazovanje na svojoj sjednici održanoj 11. svibnja 2023. godine donio standarde kvalitete za inicijalnu akreditaciju studija. Standardi kvalitete se odnose na vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije prijediplomskog, diplomskog, integriranog, specijalističkog i kratkog studija kao i  na standarde kvalitete za vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije doktorskog studija,  Za one koje ta tema više zanima, upute za provođenje postupka inicijalne akreditacije studija te popratni zahtjevi dostupni su na ovim poveznicama. 

Tko u stvari vrjednuje, priznaje ili nostrificira visokoškolske kvalifikacije?

Ovisi u koju svrhu želite priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije. Ako želite već započeti studij u inozemstvu nastaviti u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) onda je priznavanje u nadležnosti visokih učilišta.

Ako je vaše priznavanje u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (stručno priznavanje) onda je to u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje odnosno njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda.

Što je to ENIC/NARIC ured?

Sa njihovih stranica saznajemo slijedeće: Nacionalni ENIC/NARIC ured je izvještajni centar o akademskoj pokretljivosti i priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Ured je dio Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju.

ENIC mrežu (European Network of National Information Centres on academic recognition and mobility) osnovalo je Vijeće Europe i UNESCO u svrhu akademske pokretljivosti i što kvalitetnije provedbe načela Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija). Mrežu čine nacionalni informacijski centri država članica European Cultural Convention ili UNESCO Europe Region, a osnivači su im državna tijela.

NARIC mreža (National Academic Recognition Information Centres) osnovana je na inicijativu Europske komisije, u cilju unapređivanje akademskog priznavanja kvalifikacija u zemljama članicama Europske unije, Europske ekonomske zajednice (European Economic Area, EEA) i pridruženih članica Centralne i Istočne Europe i Cipra. Cilj Mreže je poticanje akademske mobilnosti.

Djelokrug Nacionalnog ENIC/NARIC ureda:

• poslovi vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija za pristup tržištu rada u Republici Hrvatskoj

• pružanje informacija o inozemnim obrazovnim sustavima

• pružanje informacija o nacionalnom obrazovnom sustavu.

Moj savjet je prije nego se odlučite za inozemni online studij, ukoliko vam je važna nostrifikacija kvalifikacije koju bi mogli steći na odabranom inozemnom fakultetu, svakako posjetite stranice Nacionalnog ENIC/NARIC ureda ili nazovite kako bi bili sigurni u to u što se upuštate. Telefon + 385 1 6274 888. Uredovno vrijeme za telefonske pozive: utorak – petak, 09:00 – 12:00 sati ili im pošaljite email na: enic@azvo.hr

Upute za popunjavanje zahtjeva nostrifikacije

Na spomenutim stranicama ćete naći detaljne upute što od dokumentacije morate predati i u kojem obliku. Pratite pozorne te upute kako bi vam bilo sve jednostavnije i kako nebi kasnije morali nadopunjavati dokumentaciju. Ja bih istaknula da se agenciji, uz nabrojanu dokumentaciju, mora poslati original diplome ili njena ovjerena kopija koju oni vrate uz svoje Mišljenju o stečenoj inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji. Sva prepiska ide preko pošte tako da ne morate fizički otići u njihov ured, nego im sve tražene dokumente šaljete poštom. Napomenula bih i jednu pogodnost. Ako vam je inozemna diploma izdana na engleskom, bosanskom ili srpskom jeziku i ukoliko je pisana na latiničnom pismu, nije ju potrebno prevoditi. Ostale diplome morate prevesti prije nostrifikacije. Za diplome za koju se traži vrednovanje (priznavanje) a koje nisu napisane na latiničnom pismu potrebno je učiniti LATINIČNU TRANSLITERACIJU akademskog naziva. Ovdje vam je primjer dobre prakse.

Upis u e-Radnu knjižicu, da ili ne?

Kada ste već svoje vrijeme potrošili na nostrifikaciju, logični slijed je upis u e-Radnu knjižicu. Kada vam stigne rješenje o priznavanju (točnije Mišljenju o stečenoj inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji) onda ga odnesete u originalu s još jednom kopijom zajedno s diplomom i njenom kopijom u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Zagrebu na adresi Trpimirova broj 4, a u ostalim gradovima u nadležni HZMO. Oni će odmah izvršiti upis uz provjeru originala i kopija kao i vaše osobne iskaznice. To je sve što trebate napraviti kada vam stigne mišljenje agencije. 

Postoji jedna zanimljivost, a to je da u HZMO-u nemaju uvid u vaše ranije stečene visokoškolske kvalifikacije, jer su se one prije rukom upisivale direktno u radnu knjižicu u nekom uredu pri općini, čiji podaci su bili samo u vašim radnim knjižicama. S obzirom na to, nije bilo načina podatke o vašoj kvalifikaciji učitati među podatke o stečenoj kvalifikaciji na e-Građani.. Kako je sada sve u digitalnom obliku, i kako je radna knjižica u sustavu e-Građani (e-Radna knjižica) onda ćete stare diplome ponovo morati upisati. Kada budete išli u HZMO radi upisa nove kvalifikacije ponesite sa sobom i prijašnju radnu knjižicu u koju su upisane ranije stečene kvalifikacije zajedno s starim diplomama. Na taj način će sve vaše stečene visokoškolske kvalifikacije biti upisane i evidentirane u e-Radnoj knjižici u RH.

Da li, i kome, je više potreban upis u eRadnu knjižicu?

To su me neki pitali kada sam svoju diplomu upisivala u radnu knjižicu. Pitali su da li je to uopće više potrebno raditi jer mnogi poslodavci kod zapošljavanja traže original diplomu na uvid. Pa iskreno, ja mislim da "od viška glava ne boli" pa ako ste se već potrudili i toliko godina studirali nebi bilo suvišno upisati i stečenu kvalifikaciju jer ima sigurno poslodavaca koji će ju tražiti kroz sustav e-Građani. Neka vam taj upis bude krajnji korak zatvaranja tog ciklusa studiranja. Kao što neki kažu "šlag na torti".

Gdje se nalaze podaci iz eRadne knjižice?

I evo za kraj još odgovor na pitanje, "gdje pronaći taj upis svoje kvalifikacije u radnoj knjižici?". Ako ste korisnik platforme e-Građani, onda ga možete naći pod stranice HZMO-a pod elektronički zapis, radno-pravni status. Ako niste korisnik zamolite u HZMO-u da vam nakon upisa pošalju ili odmah pri zahtjevu izdaju taj "elektronički zapis".

Nadam se da će vam ovi savjeti biti korisno i pomoći vam kod ostvarivanja vašega sna o stupanju u akademsku zajednicu, bilo to na klasičnim ili online fakultetima.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

ANKETA

Mislite li da je upis u eRadnu knjižicu i dalje nužan u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj?

1. DA

2. NE

3. NE ZNAM

Biste li se "upustili" u online studiranje?

Online obrazovanje je posljednjih godina postalo sve popularnije u Europskoj uniji. Mnogi se studenti odlučuju za nastavak studija putem online programa. Postoji nekoliko čimbenika koji su pridonijeli ovom trendu kao što su bolja kvaliteta interneta, veća dostupnost povoljnijih mobilnih uređaja i računala, kao i sve veće prepoznavanje vrijednosti i prednosti online obrazovanja. Kako sam nedavno obradila temu rada od kuće u Hrvatskoj i opisala svoje iskustvo, na red je došla tema vezana za online studiranje, koje je sve zastupljenije u svijetu. Navesti ću mogućnosti koje ono nosi kao i poznatija učilišta koja nude online programe u Hrvatskoj i u susjednim nam državama. Spomenuti ću i neke statistike vezane za online edukaciju te ću opisati i vlastito iskustvo online studiranja.

Photo by Nick Morris in Unsplash.com

Jedna od glavnih prednosti online obrazovanja je fleksibilnost i praktičnost. Studenti u svako doba mogu pristupiti gradivu i  online predavanjima i sudjelovati u raspravama vlastitim tempom i prema vlastitom rasporedu, što im olakšava usklađivanje studija s privatnim i poslovnim obvezama. Online obrazovanje je  također često pristupačnije od tradicionalnih programa na kampusu, jer studenti ne moraju plaćati troškove stanovanja, putovanja ili preseljenja.

Jedan od razloga koji je pridonio popularnosti online obrazovanja u Europi je sve veća dostupnost visokokvalitetnih programa. Mnoge cijenjene institucije sada nude online programe koji su u smislu akademske strogosti i podrške jednaki onima na kampusu. Svi koji planiraju studirati, raditi ili trgovati online prije toga obavezno trebaju svladati najvažnije vještine komunikacijskog menadžmenta.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

Iz znanstvenoga rada s Europske poslovne škole smo saznali da „Online studij ili učenje na daljinu je svojevrsni fenomen koji postaje brzorastući trend sa sve većom zastupljenosti kod opće populacije studenata, a pogotovo kod zaposlene demografski starije skupine studenata. Unatoč tome što mu je opća studentska populacija nesklona iste imaju povećanje broja upisa upravo u ovom segmentu. Neka istraživanja pokazuju da su online polaznici bolji studenti“ (Štekl, Europska poslovna škola).

U Hrvatskoj je pored lokalnih online program dosta popularan Slovenski DOBA fakultet koji ima tradiciju online studiranja već preko 20 godina. Fakultet nudi dva puta godišnje jedan DEMO predmet potpuno besplatno pa oni znatiželjni mogu probati ovaj oblik studiranja i tako vidjeti da li bi se mogli uklopiti.

Moje višegodišnje iskustvo online studiranja

Nije lako sažeti iskustvo, doživljaj i utiske od nekoliko godina u jedan članak ali dat ću sve od sebe da to što kraće opišem. Naime, ja sam od početka pa do samoga kraja studija bila zadovoljna s načinom i kvalitetom online studiranja. Ako bi u postotcima izražavala zadovoljstvo rekla bih da je 90 posto ispunilo moja očekivanja. Vjerojatno se pitate što je s preostalih 10 posto. Možda će neki reći da nebi bilo dobro da je nešto stopostotno i upravo je tako. Tih 10 posto fakultetu ostavljam za poboljšanje, inovacije i unapređenje tog oblika studiranja. Poboljšanja uvijek mora biti inače se vremenom  kvaliteta gubi i u ovo digitalno doba definitivno zastarijeva.

Početi ću od spomenutih 10 posto 

Kako bi odmah riješili nedoumicu po pitanju onoga što bih poboljšala kod online studija navodim slijedeće prijedloge: 

1. Timski rad - Koliko god se svi trude timski rad i dalje nije idealan ako studenti nisu u složnim timovima. Ja sam prošla svakakve timove i bilo je onih kolega u timu koji kao da su "pali s Marsa" i nisu znali što rade niti što se od njih očekuje na fakultetu pa sam uglavnom sama radila sve zadatke koje je cijeli tim trebao zajednički raditi. Nisam osoba koja bi "cinkala" i prijavljivala "neradnike" a bilo je i idealnih timova koji su timski zadatak radili s puno entuzijazma i volje. Isto tako, uvijek mi bude žao studenata koji izjave "...ja ne mogu svoj dio zadatka završiti jer uskoro imam svadbu", "...rodilo mi se dijete" ili kada je neka bolest u pitanju. Znači, na određeni način fakultet očekuje od studenata povratnu informaciju i prijavu kolega koji ne rade, a većina studenata se ne želi upuštati u to jer smatraju da fakultet mora imati svoje metode da takve "neradnike" sami detektiraju. Znači tu ima prostora za poboljšanje koristeći neke dodatne alate koji mjere učinkovitost, vrijeme i količinu sadržaja koje svaki član tima unosi. Ako ovo čitaju informatičari i ljubitelji tehnologije sigurno vam je već u glavi hrpa alata za takvo poboljšanje. Isto tako, nije baš korektno da cijeli tim dobije lošu ocjenu jer jedan od članova tima nije napravo dobro svoj dio zadatka. Znači ovdje ostavljam prostor za poboljšanje.

2. Gradivo - Tu imam jako malih zamjerki. Većina gradiva je bila adekvatna ali je ipak bilo profesora koji su nam dali neke loše kopije knjiga ili hrpu linkova na engleskom jeziku pa "neka se snađemo". Mislim da fakultet mora dati nositeljima predmeta jasne upute kako i na kojem jeziku mora biti gradivo kako bi svi bili usklađeni.

3. Jezičnost - Ako se fakultet nalazi u inozemstvu, onda su većina profesora studentima iz Hrvatske stranci. Na određenim fakultetima postoje programi za hrvatske grupe i predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Kako je i moje online studiranje bilo u inozemstvu, i iako je imalo hrvatskim program, meni je bilo žao slušati kako se pojedini predavači muče "natucajući" hrvatski kod nekih predavanja i moj je prijedlog da takvi profesori koji slabo znaju hrvatski predaju na engleskom jer se onda neće nimalo mučiti, a većina studenata znaju engleski jezik jer je to i uvjet za studiranje na stranim fakultetima.

4. Tehnički problemi kod online ispita. Osobno nisam imala tehničke probleme kod niti jednoga ispita jer sam se jako, ali zaista jako, pripremala za ispit na način da ako je online ispit navečer, tijekom jutra obavezno ažuriram aplikaciju preko koje se obavljaju ispiti i napravim probni test koji nam je dostupan u svako doba. Ipak, znam par studenata koji su sve to isto napravili i onda ih je svejedno znalo izbaciti iz ispitne aplikacije ili im se aplikacija blokirala. Na žalost, to je nuspojava ovakvoga načina studiranja i studenti se moraju moći s time nositi smireno i bez nerviranja. Znam da su svi studenti kojima se nešto dogodilo ovakvog tipa dobili novu šansu za online ispit slijedeći dan, ili kroz par dana. To je skroz korektno, ali istina je da studentsku nervozu i nerviranje nije lako nadomjestiti dodatnim ispitom. Nažalost, to je nešto što moramo prihvatiti kod takvog načina studiranja.

A sada o spomenutih 90 posto

1. Predavanja - Online studiranje ima toliko prednosti i kada jednom tako studirate više vam se nikako neće dati vratiti na onaj klasični oblik studija gdje morate radi potpisa profesora  sjediti u predavaonici od 8 ujutro  i slušati satima ponekad (neka mi pojedini oproste) ali jako dosadna predavanja.  Posebno kada pored vas studenti nešto grickaju, došaptavaju se, komentiraju druge i slično. Kod ovoga oblika studiranja svaki mjesec na dodiplomskom, a mjesec i pol na diplomskom studiju, posvetite se jednom predmetu. Jednom do dva puta tjedno se održavaju predavanja u točno zakazano vrijeme. Ako možete sudjelovati, dobro je da sudjelujete, jer možete profesore pitati što god želite putem chat-a ili direktnog spajanja u eter, ali ako niste u mogućnosti u to vrijeme sudjelovati na predavanju postoji snimka koju možete pogledati kada god želite i koliko god puta želite, i nitko vas neće zbog toga prozivati ili vam uskratiti potpis jer ste propustili predavanje. Kod mene je to jedna od  ključnih pogodnost ovoga studija. Koliko god imate dobru koncentraciju tijekom predavanja, ako predavanje traje sat i pol ili dva, koncentracija se lagano gubi pa je teško sve "pohvatati" odmah iz prvoga slušanja. Tako da ponavljanje i slušanje snimke jako pomaže u svladavanju gradiva. To većina  klasičnih studija nema.

2. Vrijeme učenja i studiranja - Kod online studija vrijeme za učenje i sastanke s vašim timom možete prilagoditi svojim potrebama i životnoj situaciji. U pravilu sve studentske obveze možete obavljati u vremenu nakon 18 sati ili vikendom tako da uz ovaj oblik studija možete biti zaposleni ili raditi što god želite tijekom dana. Nikada nisam imala neku studijsku obavezu u radno vrijeme. Možete biti u Hrvatskoj, Švedskoj ili SAD-u, nema nikakve razlike. Cijelo vrijeme studija studentske obveze možete prilagoditi sebi i svome životnom tempu.

3. Opis studentskih zadataka - Na početku održavanja svakoga predmeta se dobije potpuni raspored predavanja i rokova predaje zadataka za taj predmet tako da se možete potpuno prilagoditi i planirati vaše obveze. Opisi su većinom dobro napisani i budu isključivo na Hrvatskom jeziku. Nekada je znalo biti nejasnih rečenica jer je bilo očigledno da je netko to prevodio sa engleskog ili tko zna kojeg jezika. Ako je i bilo takvih situacija mogli smo pitati na predavanju ili na forumu profesora za pojašnjenja. Odgovore smo dobivali u jako kratkim rokovima.

4. Mentori ili asistenti profesora - Za svaki predmet nam je bio dodijeljen jedan online mentor koji je brinuo za našu grupu studenata, a grupe su sastavljene od oko 30-tak studenata kao u klasičnoj učionici. Ti mentori su nam bili na raspolaganju za sva pitanja, pojašnjenja i komunikaciju s profesorom 24 sata na dan. Neki mentori ispravljaju i zadatke studenata. Ovisi o predmetu i volji profesora - nositelja predmeta. Oni u jako kratkom roku odgovaraju, uslužni su i ljubazni. Ja sam skoro sa svakim mentorom ostvarila prijateljski odnos i s nekima i dalje ostala u kontaktu nakon studija. Do te mjere mi se sviđa ovaj oblik komunikacije sa studentima da sam i sama poželjela biti online mentor. Znači koliko god je sve to online nemate osjećaj usamljenosti ili da ste prepušteni sami sebi. Baš nasuprot imate osjećaj pripadanja.

5. Online ispit - E sada dolazimo do srži studiranja. Provjere znanja. Mnogi će se pitati na koji način se to odvija. Vrlo jednostavno. Na fakultetu na kojem sam ja bila postoje dva oblika provjere znanja. To su online test i online ispit. Online test obavljaju studenti koji su cijeli mjesec kontinuirano slušali predavanja i radili tjedne zadatke (to se zove kontinuirani rad), a online ispit je konačni ispit koji polažu studenti koji iz nekog razloga nisu stigli taj mjesec slušati predavanja i raditi tjedne zadatke. Oni onda dobiju projektni ili seminarski rad koji moraju sami napisati i ako za njega dobiju pozitivnu ocjenu onda mogu pristupiti online ispitu koji je teži u većini predmeta nego online test. Za obje online provjere znanja student mora imati vanjsku kameru i snimiti svoje okruženje, a tijekom cijeloga ispita/testa snimati svoje lice i dio ramena. Snimke se kasnije pregledavaju i samo ako su studenti uvažavali pravila ispita mogu položiti predmet. Ako je bilo nepravilnosti onda se dobije negativna ocjena i student mora ponavljati ispit. Opciju online testa se dobije samo jednom i ako se ne položi mora se ići na online ispit kao da se nije predmet rado kontinuiranim putem. Sigurno će neki pomisliti da tu može biti prostora za "varanje", što ima uvijek kod svih oblika ispita. Sigurno se svi sjećaju studenata koji su po svojim rukama pisali formule. Oni koji žele varati probat će varati na sve načine, međutim pravila su stroga tako da je moja preporuka pristupiti ispitima na pošten i savjestan način. Postoje predmeti na online fakultetu gdje ne pomaže ni "mama ispod stola" jer pitanja budu takva da ako nemaš odgovore u glavi nemaš vremena pitati "mamu" ili "džoker zovi". Ja bih rekla da su za mene takvi predmet bili na financijama, računovodstvu, informatici, poslovnoj matematici i sl. Znači oni koji ne žele učiti nego samo misle o tome kako će varati, kad tad će zapeti na nekom težem predmet i neće ga moći položiti. Znam studente koji su izlazili na online ispit 7-8 puta. Ja sam sve položila iz prvoga pokušaja. Nisam to rekla da se pohvalim nego da ohrabrim mnoge koji se boje takvoga oblika ispita. Važno je znati da je sve dostižno, samo treba učiti, raditi i ne čekati da to netko drugi za vas rješava zadatke.

6. - Komunikacija - Studenti prilikom izvršavanja studijskih aktivnosti u virtualnom okruženju često komuniciraju s kolegama sa studija, s online mentorima i s profesorima. Na svakom predmetu se dobiju pisane upute za izvršavanje tjednih  studijskih aktivnosti. Neke studijske aktivnosti se izvršavaju individualno a druge u timovima. Nakon svakog izvršenog zadatka se dobije kvalitetna povratna informaciju s ocjenom od strane profesora ili online mentora. Moram spomenuti da su studentima dodijeljeni i akademski savjetnici i tehnička podrška koji su im na raspolaganju non-stop kao i stručni suradnici referade. Svim studentima otključan je pristup pisanim uputama za studiranje koje uključuju upute za rad u timovima, pisanje zadataka, ocjenjivanje, diplomiranje i sve što jednoga studenta može zanimati. Tako da student uvijek može pogledati ažurirane pravilnike fakulteta. To je važno pročitati jer tamo se mogu naći i informacije koje nisu mnogima poznate. Na primjer ja sam tamo pročitala da studenti koji imaju visok prosjek ocjena  si mogu dodati u već zadani raspored dodatna dva predmeta godišnje po osobnom izboru da malo ubrzaju studij. To sam redovito koristila  pa sam tako ubrzala svoje studiranje za pola godine i praktički završila studij za dvije i pol godine umjesto tri. Da nisam proučavala upute i pravilnike to ne bih nikad znala.

Zbog svega opisanog mogu dati toplu preporuku svima koji se žele obrazovati da probaju i ovaj online oblik edukacije. Posebno za one koji nemaju vremena za klasični oblik studiranja zbog distance i fizičke prisutnosti. Postoje raznorazne stipendije i subvencije koje poduzeća mogu dobiti za obrazovanje i školovanje zaposlenika s obzirom da se ovaj studij može učiti uz rad.  A možete ga plaćati mjesečnim ratama pa ako odustanete ne morate platit ništa više od rate za tekući mjesec. 

Što nam kažu statistike provedene nad stanovništvom Europske Unije

Analiza trenda stanovništva koji su koristili online edukaciju u periodu od 5 godina

Izvor: vlastiti koristeći podatke sa Eurostat

Iz provedenih analiza proizlazi da je Europska Unija dosta podijeljena po pitanju pristupa stanovništva koji pohađaju online nastavu i tako se dodatno educiraju. Dijelovi EU-a poput Skandinavskih zemalja su vodeći po interesu dok dijelovi poput Rumunjske i Bugarske su u manjem postotku skloni toj metodi edukacije. U razgovoru s bivšom kolegicom s fakulteta koja je radila analizu zadovoljstva studenata na na jednom online fakultetu uspjela sam saznati da je njena anketa pokazala da su studenti jako zadovoljni online studijem i da ih jedino muči organizacija i provođenje timskog rada. 

Poznatija privatna učilišta iz Hrvatske i susjednih država koja nude online programe ili online studij

• Visoko učilište Algebra (Hrvatska) - privatno sveučilišno učilište koje nudi online programe u područjima kao što su informatika, digitalni marketing i kibernetička sigurnost.
• Veleučilište Baltazar Zaprešić (Hrvatska) - (preddiplomski i diplomski), poslovanje, turizam i mediji.
• DOBA Fakultet za primijenjene poslovne i društvene studije (Slovenija) - (preddiplomski, diplomski i doktorski) - privatni fakultet koji nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, psihologija, turizam i mediji.
• Europska poslovna škola Zagreb (preddiplomski i diplomski)
• Edward Bernays University College of Communication Management (Hrvatska) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno učilište koje nudi online programe u područjima kao što su odnosi s javnošću, marketing i medijski menadžment.
• Sveučilište Metropolitan (Srbija) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, IT i pravo.
• Sveučilište Singidunum (Srbija) -  (preddiplomski i diplomski) -privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, turizam i IT.
• Sveučilište Burch (Bosna i Hercegovina) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su inženjeringa poslovanja i društvene znanosti.

Državna sveučilišta iz Hrvatske i susjednih država koje izvode programe kroz online studij

Sveučilište u  Rijeci (Hrvatska),  Ekonomski fakultet - preddiplomski i stručni studij

Sveučilište u Ljubljani (Slovenija) - nudi programe učenja na daljinu u nekoliko područja, uključujući socijalni rad, matematiku i informatiku

Sveučilište u Mariboru (Slovenija) - nudi online programe u nekoliko područja uključujući poslovne, inženjerske i zdravstvene znanosti

Sveučilište u Beogradu (Srbija) - nudi online programe u nekoliko područja uključujući pravo, ekonomiju i inženjerstvo

Sveučilište u Novom Sadu (Srbija) - nudi online programe  u nekoliko područja uključujući poljoprivredu, medicinu i obrazovanje

Sveučilište u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) - nudi online tečajeve i programe u nekoliko područja, uključujući društvene znanosti, humanističke znanosti i pravo

Sveučilište u Mostaru (Bosna i Hercegovina) - nudi programe učenja na daljinu u nekoliko područja, uključujući ekonomiju, turizam i pravo.

Analiza trenda  u Hrvatskoj i Sloveniji, i predviđanja za 2025. godinu

S obzirom da od susjednih zemalja Slovenija ima online fakultet s najduljom tradicijom analizirat ću trendove i statističke podatke stanovništva nama dvije zanimljive države Hrvatske i Slovenije i s predviđanjima za 2025. godinu po postotku stanovništva koji će koristiti online edukaciju.

 

 Linearna funkcija trenda stanovništva Hrvatske koji koriste online edukaciju u zadnjih 5 godina

Izvor: vlastiti koristeći podatke sa Eurostat

Jednadžba trenda: Y = 15,31 + (-0,13*t) dobijemo: Y = 15,31  +(-0.13*9) = 15,31-2= 13,31

Što znači da je u 2025. godini u Hrvatskoj predviđeno kako će 13,31% stanovništva Hrvatske koristiti online edukaciju. S obzirom da je 2020. godine online škola bila obvezna za učenike i studente radi pandemije zato je bio nagli rast korištenja, koji nije bio realan za normalnu situaciju, jer je već u školskoj godini 2021 ta obveza ukinuta pa treba uzeti u obzir taj pad u 2021 godini. Prema tome, po mojoj slobodnoj procjeni, ako zanemarimo 2020. godinu zbog vanredne situacije, trend rasta bi bio oko 1,5% godišnje što bi moglo doseći  i 24,5% u 2025. godini.

Linearna funkcija trenda stanovništva Slovenije koji koriste online edukaciju u zadnjih 5 godina

Izvor: vlastiti koristeći podatke sa Eurostat

Jednadžba trenda: Y = 8,47+ 5,72*t) dobijemo: Y = 8,47+(5,72*9) = 8,47+51,50= 59,97

Ova predviđanja nam govore da će u 2025. godini oko 59,97% stanovništva Slovenije koristiti online edukaciju.

Iz ove analize zaključujem da je Slovenija čak 4,5 puta više rangirana po zainteresiranosti stanovništva za online edukaciju od Hrvatske. S obzirom da u Sloveniji u 2021. godini nije bilo pada interesa kao u Hrvatskoj i da je taj interes čak porastao može se zaključiti da će Slovenija po tom pitanju sve više napredovati. I ako se uzme u obzir da Hrvatska ima skoro duplo više stanovnika od Slovenije opet bi razlika bila značajna. Prostora za napredak ima, samo će ovisi u kojem pravcu će se sve dalje odvijati.

ZAKLJUČAK

Čini se da će broj stanovništva, koji pohađaju online fakultete u EU, vjerojatno nastaviti rasti u nadolazećim godinama. Shodno tome, broj online fakulteta u EU će isto porasti jer će sve više studenata tražiti pogodnosti i fleksibilnost obrazovanja na daljinu. Ovaj će trend imati značajne implikacije na visoko obrazovanje u regiji i od sveučilišta će zahtijevati prilagodbu i inovacije kako bi zadovoljili promjenjive potrebe svojih studenata. Definitivno će i u Hrvatskoj ovaj trend porasti i ovisit će o zainteresiranosti stanovništva i njihovim platežnim mogućnostima. Nije laka odluka započinjati studij ali ako se "zaljubite" u studiranje, bilo ono online ili klasično,  i ono vas počne veseliti i ispunjavati, jer ćete širiti vaša znanja i neće vas ograničavati i sputavati, tada ćete bez stresa i s lakoćom zakoračiti u akademsku zajednicu ponosni i samopouzdani.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

ANKETA

1. Da li bi se upustili u online studiranje

DA / NE

2. Mislite li da će uskoro online studiranje biti dominantni oblik studiranja?

DA / NE