Istražili smo koliko zaposlenih radi u zanimanjima za koja su se školovali

Prema istraživanju EduCentra, 55 posto ispitanika ne radi u zanimanjima za koja su se školovali, uglavnom zbog nedostatka poslova u struci, nedostatka praktičnih kompetencija tijekom srednjoškolskog obrazovanja ili neprilagođenosti tržišta rada. Tek 23 posto ispitanika radi u svojoj struci i zadovoljni su time, dok 22 posto radi u struci, ali nisu zadovoljni uvjetima rada​. Slično, istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da mladi često odustaju od rada u struci jer tržište rada ne nudi dovoljno mogućnosti ili zbog neprikladnih uvjeta zapošljavanja. Ista istraživanja pokazuju da studenti društvenih nauka teže pronalaze posao u struci nego oni iz tehničkih ili biomedicinskih oblasti​. Istražili smo strukturu zaposlenih i nezaposlenih kako bi saznali realno stanje.

Foto: Dmitry Abramov, Pixabay

Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Gospodarsko socijalnog vijeća u Hrvatskoj, poslodavcima u određenoj mjeri treba visokoobrazovana radna snaga ali nema dovoljno posla za sve. To je zato jer su mlađe generacije u Hrvatskoj većinom ili visokoobrazovani ili imaju strukovnu naobrazbu.  Problem se dodatno pogoršava manjkom praktičnog iskustva tijekom srednjoškolskog školovanja i nedostatkom informacija o potrebama tržišta rada. Prema zaključcima istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje, diplomirane studente fakulteti bolje pripremaju za nastavak obrazovanja nego za pronalazak posla. To vodi ka većem broju ljudi koji traže alternative van struke kako bi osigurali bolja primanja i prilike za napredovanje​. Ova situacija naglašava potrebu za bolje usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta i jačanje praktičnih kompetencija tijekom školovanja.

Dr.sc. Matko Glunčić u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje predstavio je istraživanje o mogućnostima zapošljavanja diplomiranih studenata tijekom 2020. godine. Istaknuo je da se 63 posto studenata ne zapošljava u struci. 

Jedan je razlog taj što nisu upisali dobre fakultete, a drugi što se fakulteti nisu dobro prilagodili potrebama tržišta rada. To nam govori da "usklađenost između tržišta rada i onog što se uči na fakultetu nije dobra" – rekao je profesor i autor analize Matko Glunčić i istaknuo da "u Hrvatskoj nemamo sustav praćenja karijere od vrtića pa do fakulteta."

Da li problem krivog odabira zanimanja ovisi o životnoj fazi u kojoj se osoba nalazi?

Istraživanja pokazuju da odluke o idealnom budućem poslu ovise o dobi i životnim iskustvima. Kod mlađih osoba, primjerice do 30 godina, oko 36% njih ima jasnu viziju čime se želi baviti, dok ostali traže svoje interese kroz prakse, honorarne poslove ili volontiranje, što im pomaže u oblikovanju karijernih ciljeva​.

Razumijevanje vlastitih želja često dolazi s godinama i iskustvom. Mlađi radnici u ranoj fazi karijere fokusiraju se na stjecanje osnovnih vještina i prilagodbi tržištu rada, dok stariji radnici češće traže poslove koji bolje odgovaraju njihovim vrijednostima, poput fleksibilnosti ili mogućnosti rada od kuće.​

Dodatno, ekonomska sigurnost i trendovi u određenim industrijama utječu na odluke. Primjerice, IT sektor privlači mnoge zbog stabilnosti i prilika za rast, dok sektori poput trgovine i turizma privlače manje kandidata zbog slabijih uvjeta rada​. Kako bi se bolje razumjele preferencije kandidata, poslodavci često tijekom intervjua postavljaju pitanja poput: „Koji bi bio vaš posao iz snova?“ ili „Što volite, a što ne volite raditi?“. Ovaj pristup pomaže u usklađivanju očekivanja poslodavaca i kandidata te doprinosi donošenju informiranijih odluka​.

Što nam govore statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Zanimalo nas je koliko ljudi u Hrvatskoj trenutno traži posao preko Zavoda, koje razine poslova se nude i koji stupanj formalnog školovanja imaju nezaposleni sa Zavoda. To nas je zanimalo da bi probali izvesti neke zaključke o tome koliko su fakulteti prilagođeni potrebama tržišta, i u kojoj mjeri bi ta neprilagođenost mogla biti uzrok nezapošljavanja u struci.

Izvor: statistika.hzz.hr

Prema podacima HZZ-a oko 60 posto nezaposlenih su oni sa završenom srednjom školom koji se nisu dalje školovali. Oko šest posto je onih bez završene osnovne škole, gdje ih je preko 80 posto iz kontinentalne Hrvatske, a oko 20 posto iz jadranske Hrvatske. Oko devet posto je onih s visokim obrazovanjem poput drugog stupnja, magisterija ili doktorata.

Izvor: statistika.hzz.hr

Zanimalo nas je kojeg su zanimanja tih oko devet posto nezaposlenih s visokim obrazovanjem koji preko Zavoda za zapošljavanje traže posao. Prema podacima HZZ-a većina njih, oko 82 posto, su znanstvenici, inženjeri ili stručnjaci, i oko 12 posto osobe tehničke struke.

Izvor: statistika.hzz.hr

Sada smo analizirali slobodna radna mjesta registrirana u listopadu ove godine u toj kategoriji broj 2 gdje su traženi znanstvenici, inženjeri i stručnjaci i prema tim podacima ispada da trenutno ima takvih 3.668 slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj. Očigledno se područja te struke koja je tražena ne poklapa s područjem studiranja nezaposlenih znanstvenika, inženjera i stručnjaka ili te osobe ne žele raditi posao u zanimanju za koje su se školovali.

Kakva je struktura zaposlenih u Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u izvješću za listopad radno aktivnih osoba u Hrvatskoj je 1.817.359, i od toga je zaposlenih 1.731.090 odnosno 95,25 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti je bila 4,6 posto u listopadu. Do 31. kolovoza 2024. izdano je 144.068 dozvola za rad i boravak stranim radnicima što čini 7,9 posto u odnosu na broj radno aktivnih osoba. Zanima nas koja je točno struktura zaposlenih hrvatskih državljana i koja su radna mjesta na tržištu rada prisutna.

Izvor: DZS

Uočavamo da najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj, njih 15,5 posto radi u prerađivačkoj industriji. Na drugom mjestu po broju zaposlenih su zaposleni u trgovini na veliko i malo, njih 15,1 posto. Na trećem mjestu su zaposleni u obrazovanju sa 8,55 posto a odmah iza njih na četvrtom mjestu su zaposleni iz sektora građevine sa 8,36 posto. Na petom mjestu su zaposleni u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju ukupno 7,62 posto. Nakon njih sa 7,41 posto su zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i odmah iza njih sa 7,40 posto su djelatnici iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Svi ostali sektori su zastupljeni s pet posto ili niže.

Zaključak

Zaključujemo da spomenuti sektori rada, po strukturi zaposlenih u Hrvatskoj, popunjavaju 70 posto ponuđenih radnih mjesta. Očito su to zanimanja koja će još neko vrijeme biti tražena u Hrvatskoj, i koja bi se trebala razmatrati kod usklađivanja obrazovanja i tržišta rada. Mada ne smijemo zaboraviti da će još većim napretkom tehnologije, umjetne inteligencije i digitalizacije doći do ukidanja nekih i otvaranja novih radnih mjesta, o čemu smo već pisali ovdje. Tako da će mladi morati aktivno pratiti trendove promjena i biti svjesni da će cijeli život morati usvajati nova znanja, kompetencije i vještine da bi opstali na tržištu rada.

Isto tako, srodne obrazovne institucije će se morati spajati i umrežavati radi bolje ponude izvrsnosti u pripremanju novih generacija za buduća tržišta rada koja će biti diversificirana, i rijetko tko će moći nakon završenog visokoškolskog obrazovanja cijeli život raditi u jednoj struci. Već sada su nam istraživanja pokazala da 55 posto ispitanika ne radi posao za koji se školovao, a taj će se broj ubuduće zasigurno povećavati. Nisam sigurna u kojoj mjeri će se naše školstvo stići prilagoditi sve bržim promjenama i u kojoj mjeri će budućim studentima moći ponuditi tražene studijske programe.

Osnovni zadatak obrazovnih institucija u budućnosti će biti upoznavanje studenata s osnovama iz različitih sektora tržišta rada, snalaženje u stjecanju različitih kompetencija, kao i osposobljavanje i priprema za cjeloživotno obrazovanje. Nakon toga će se mladi sami okrenuti prema onim poslovima za koje će se dalje usavršavati. Oni koji će stvarati otpor cjeloživotnom obrazovanju će značajno zaostajati u svojoj karijeri. O tome smo ovdje detaljno pisali. Isto tako, srednje škole će morati uvesti obveznu praksu kako bi se budući studenti što prije iskusili u nekim poslovima i lakše odlučili u kojem će se pravcu dalje školovati. Poznajem dosta mladih ljudi koji su upisali fakultete pa su na prvoj ili drugoj godini odustajali jer su shvatili da to nije zanimanje s kojim bi se ubuduće bavili. Uvođenje prakse u zadnjim godinama srednje škole bi značajno pomoglo budućim studentima da ne izgube te prve godine studija na prebacivanje s fakulteta na fakultet.

Možda će netko sada pomisliti "ma najbolje je raditi na baušteli, tu ima novaca, a ne mora se učiti" ali bi se iznenadili da se i za bauštelu treba educirati cijeli život jer se stalno mijenjaju trendovi gradnje, vrste materijala, alata, propisa itd., i ja to ne bi podcjenjivala nego bih rekla da je i to "čitava nauka".

Koliko će nam porasti plaće u slijedećoj godini prema izmijenjenom Zakonu o porezu na dohodak?

Niti ove godine ne možemo zaključiti godinu da se ne osvrnemo na nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, koje su prije tjedan dana usvojene u Saboru, a stupaju na snagu od 1. siječnja 2025. godine. Ukratko ćemo objasniti o kojim je izmjenama riječ i dati par praktičnih primjera.

Foto: Mohamed Hassan, Pixabay

Lijepo je završavati jednu godinu i ulaziti u drugu s iščekivanjem povišice plaće. Lijepo je i od naše Vlade što nam daju tako lijepe vijesti u ovom mjesecu darivanja i dobroga raspoloženja. Povećan je osobni odbitak, propisuju se novi povoljniji rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak, uvedena je petogodišnja porezna olakšica za hrvatske iseljenike povratnike, i prag za primjenu višeg poreznog razreda je povećan.

Što se točno u Zakonu o porezu na dohodak mijenja?

Prije nego krenemo na analizu Zakona kroz naše primjere, ukratko ćemo opisati buduće promjene koje će utjecati na porez na dohodak.

Dakle, prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak općine će niži porezni razred moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22 posto, a Grad Zagreb s prošlogodišnjih 23,6 posto na 23 posto. Kod višeg poreznog razreda, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31 posto, velike gradove i središta županija 32 posto, a za Zagreb s prošlogodišnjih 35,4 posto na 33 posto. Donji limiti za nižu stopu se neće mijenjati i ostaju na 15 posto, a za višu na 25 posto. Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak će jedinice lokalne samouprave morati donijeti i objaviti u Narodnim novinama do 28. veljače 2025. godine. Odluke JLS- će se početi primijenit pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak od 1. ožujka 2025., a u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak računati će se za cijelo porezno razdoblje 2025. godine. Razlika u uplaćenom porezu koja nastane zbog donošenja odluka tijekom prvog kvartala 2025. godine će se obveznicima vratiti kroz godišnju prijavu poreza na dohodak.

Od petogodišnjeg plaćanja poreza na dohodak od plaće bit će oslobođeni hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. U obzir će dolaziti povratnici koji su se prije odlaska iz Hrvatske odjavili, i oni hrvatski državljani koji nisu nikad živjeli u Hrvatskoj.

Osnovni osobni odbitak se povećava s 560 na 600 eura, pa shodno tome, povećavaju se i iznosi  osobnog odbitka za uzdržavane članove i osobnu invalidnost i invalidnost uzdržavanog člana obitelji. Prag za primjenu višeg poreznog razreda na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.

Ima i jedna loša vijest za poslodavce, a to je vezano za doprinose. Ovom promjenom Zakona se poslodavcima ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji su u trenutku sklapanja ugovora imali manje od 30 godina. Za one zaposlenike za koje se već primijenio bivši zakon i dalje će vrijediti olakšica do isteka tih pet godina. Ono što se uvodi je jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa samo na radnike koji ulaze u svoj prvi radni odnos.

Primjer 1. - Porezni obveznik bez uzdržavanih članova

Izvor: vlastiti

U prvom primjeru poreznih obveznika iz Zagreba, bez invalidnosti i uzdržavanih članova uočavamo da će zbog povećanja osobnog odbitka obveznicima na minimalnim bruto plaćama do 700 eura mjesečna plaća narasti za 9,47 eura. Onima s prosječnim hrvatskim bruto primanjima od 1.300 eura će mjesečna plaća narasti za 12,08 eura. Ako ste u kategoriji bruto plaće od 3.000 eura povišica će vam biti 20,24 eura, i s ovim primanjima ste još uvijek u prvom poreznom razredu. Tek oni iznad 7.000 eura bruto primanja povišica plaće postaje troznamenkasta i iznosi 138 eura, pa svaki cent više od 7.000 eura bruto plaće prelazi u drugi porezni razred. To znači da će zarađeni iznosi iz bruto dohotka koji su iznad 7.000 eura biti umanjen s 20 posto doprinosa za mirovinsko i ostatak tog iznosa oporezivan s 33 posto na primjeru iz Zagreba. Znamo da je takvih malo u Hrvatskoj, ali ih ima.

Primjer 2. - Porezni obveznik s uzdržavanim članom obitelji

Izvor: vlastiti

U drugom primjeru uočavamo da se plaća neće mijenjati poreznim obveznicima s jednim, a i više uzdržavanih članova koji imaju bruto dohodak do 700 eura, jer nisu ni sa starim zakonom bili obveznici plaćanja poreza. Obveznici sa 7.000 eura i nižim bruto dohotkom neće biti obveznici plaćanja poreza drugog poreznog razreda, kao što su bili prije ove promjene Zakona.

Možda će se neki pitati kako to da je veća povišica, u odnosu na stari Zakon, onima bez uzdržavanih članova koji zarađuju 7.000 eura. To je zato jer su ti obveznici  djelomično plaćali porez i za drugi porezni razred po starom zakonu, a po novome, zbog povišenja praga za primjenu višeg poreznog razreda, ga neće plaćati. Oni s uzdržavanim članovima obitelji, s bruto plaćom od 7.000 eura, nisu niti po starom zakonu ulazili u drugi porezni razred, pa je zato tolika razlika.

Koliko bi hrvatski iseljenici, povratnici, uštedjeli povratkom u Hrvatsku?

Budući da bi se oni oslobodili od petogodišnjeg plaćanja poreza na dohodak, i gledajući naš primjer iz Zagreba, mjesečna ušteda bi bila oko 100 eura ako bi se zaposlili na primanja od 1.300 eura bruto plaće. Oni koji bi radili za 3.000 eura bruto plaću uštedjeli bi mjesečno oko 400 eura i oni koji bi radili za 7.000 eura bruto plaće bi uštedjeli oko 1.150 eura mjesečno, što na godišnjoj razini nije baš mali iznos, posebno ako bi se vratila cijela obitelj u kojoj su svi radno aktivni.

Koji će problemi možda pratiti ovu novu mjeru Vlade?

1. Prvi i važan problem će biti dokazivanje da je osoba iseljenik, jer vjerujem da se dosta njih nije nikada ni odjavilo iz Hrvatske i uredno imaju i obnavljaju osobnu iskaznicu, mada u Hrvatskoj ne žive.

2. Drugi problem je ako se povratnici zaposle na niže plaćene pozicije ispod 700 eura, onda ne pripadaju u kategoriju poreznih obveznika, pa njih ova mjera ne privlači.

3. Treći problem je da ako mlade želimo privući na povratak ovom novom mjerom, a po sadašnjem zakonu mladi do 25. godine života ionako ne plaćaju porez na dohodak, a mladi do 30. godine su djelomično rasterećeni, onda takve neće ova mjera zanimati. Isto je i s obiteljima s više djece i uzdržavanim članovima. Ni njih takva mjera nebi privukla za povratak.

Ipak, Vlada je izjavila da Hrvatskih iseljenika ima oko četiri milijuna, što iseljenika a što njihove djece, pa ipak postoji nada da će se vratiti barem mali dio od tako velikog broja.

Zaključak

Svaka pozitivna promjena je dobra, posebno ako nam povećava prihode. Ako dobijemo i 10 eura mjesečno više, na godišnjoj razini je to 120 eura. "Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača". Istina je i da će nas i naše "palače" koštati jer se konačno uveo i porez na nekretnine. Ali i to treba gledati pozitivno, jer su nam vladajući obećali, kod uvođenja tog poreza, kako će nam sve više smanjivati oporezivanje plaća, a i obećali su da će se cijene nekretnina stabilizirati, kao i njihovoga najma. To neće biti dobro samo za nas, nego i za države članice OECD-a, koje će po novom Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s pristupanjem Hrvatske u OECD moći kupovati hrvatske nekretnine ravnopravno s hrvatskim državljanima. A to bi nam tek trebalo, prema riječima vladajućih, dovesti nove investicije i doprinijeti gospodarskom rastu, što bi povećalo kvalitetu života za lokalno stanovništvo. U nadi je spas, pa se nadam da se opet "čitamo" sljedeće godine na ovu istu temu o novom rastu plaća, i dobrim rezultatima ovih promjena i nacionalne financijske politike.

Dugoročni vs. kratkoročni najam - što je isplativije po novom zakonu?

Kao i prošle godine u ovo doba Sabor je izglasao porezne i druge zakone koje je predložila Vlada i otišao na zasluženi zimski odmor. Sada je vrijeme da saznamo što nam se sprema sljedeće godine. Vjerujem da su mnogu čuli kako Vlada mijenja poreznu politiku smanjujući porezni pritisak s plaća povećavajući ga na oporezivanje nekretnina. Stavljen je naglasak na oporezivanje nekretnina koje služe kratkoročnom najmu da bi se takve nekretnine prenamijenile u nekretnine za dugoročni najam. Bilo kako bilo, porezni obveznik je uvijek na udaru, a mi smo u daljem tekstu analizirali hoće li takva promjena pozitivno ili negativno utjecati na "džepove" naših građana.

Foto: Agata, Pixabay

U našem nedavnom tekstu spomenuli smo Konačni prijedlog Zakona o održavanju i upravljanju zgrada koji je nakon toga usvojen u Saboru, i stupa na snagu sljedeće godine. Spomenuli smo i da je u 2024. godini donesena Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine („Narodne novine“, 36/24.), u kojoj je jedna od osnovnih mjera rješavanje stambenog pitanja mladih, za što je potrebno u što kraćem roku povećati stambenu ponudu i smanjiti potrošnju postojećeg stambenog fonda za nestambene namjene.

Praktični primjer

Da se ne ponavljamo, nećemo pisati o razlozima i pojedinostima tog novog Zakona, jer smo detaljno o tome pisali, nego ćemo praktičnim primjerom probati objasniti kako će ta promjena utjecati na vlasnike ili buduće vlasnike takvih nekretnina.

Uzeli smo primjer nekretnine u Zagrebu od 70 četvornih metara i nekoliko varijanti cijene mjesečnog najma kao i cijene dnevnoga najma, a uzeli smo u obračun i rizik niže popunjenosti.

Primjer 1. - Izračun za dugoročni najam nekretnine

Izvor: vlastiti

Primjer 2. - Izračun za kratkoročni/dnevni najam nekretnine

Izvor: vlastiti

Dugoročni najam

Iz prvog primjera dugoročnog najma uočavamo da ako stan iznajmljujete na 12 mjeseci s punom popunjenosti i ako imate tu sreću da stan možete iznajmiti za 1.000 eura mjesečno (bolji scenarij), nakon što platite porez i održavanje stana i opreme, onda bi vaša godišnja zarada bila 10.292 eura. Nismo uračunavali agencijsku proviziju jer računamo da za ovakvu vrstu najma se vlasnik može potruditi jednom u godini sam potražiti najmoprimce. Pretpostavljamo da na tako dulji period najmodavci ne bi bilo koga primili u stan i da najmoprimca sami žele odabrati. Ipak, ako bi se upustili u traženje stana uz pomoć agencije, radi pisanja ugovora i pravne sigurnosti (što svakako preporučujem onima koji to prvi put rade), onda bi otprilike morali platiti iznos jedne mjesečne najamnine agenciji svaki put kada potpišete ugovor s najmoprimcem kojeg vam oni nađu.

Za slučaj da stan ne uspijete iznajmiti svih 12 mjeseci, nego vam između traženja podstanara stan bude koji mjesec prazan, pa imate popunjenost od devet mjeseci u godini umjesto dvanaest, i ukoliko bi ga iznajmili za 800 eura mjesečno, umjesto za 1.000 eura (lošiji scenarij), onda bi vaša zarada bila 5.895 eura godišnje. Nadam se da uočavate, da je ovo skoro duplo niži iznos, što znači da u ovom slučaju popunjenost i lokacija stana igra ključnu ulogu.

Kratkoročni najam

U drugom primjeru kratkoročnoga najma, naveli smo vam nekoliko scenarija, gdje je očigledno da i ova vrsta najma u velikoj mjeri ovisi o lokaciji stana, i broju dana na koji je iznajmljen na godišnjoj razini.

Ako uzmemo u obzir najbolji scenarij našega primjera, gdje je stan popunjen više od pola godine svaki dan i gdje je dnevni najam 200 eura, pa nakon što platimo sve državne namete, režije i održavanje stana (uključujući i troškove mijenjanja posteljine, čišćenja i troškove dočekivanja gostiju itd.), i kad platimo proviziju agencijama poput Booking, Airbnb i sl., dolazimo do zarade od fantastičnih 26.053 eura godišnje.

Najlošiji scenarij našega primjera je kada je stan slabije popunjen, znači nekih 150 dana godišnje (a postoje primjeri i za još nižu popunjenost, ali to nismo ovaj put uzeli u obračun), i ako ga dnevno ne možete iznajmiti za više od 95 eura, nakon plaćanja svih spomenutih davanja dolazite do godišnje zarade od 4.527 eura, što je 6,5 puta manje od spomenutog najboljeg primjera. Kod ovakve vrste najma je većini potrebna agencija, jer nije lako svakodnevno sam tražiti goste, posebno ako nam je cilj visoka popunjenost.

Isto tako, kod ovoga najma smo uzeli u obzir nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, maksimalni paušalni iznos od 300 eura po ležaju, i maksimalni porez na nekretnine u kratkoročnom najmu od 8 eura po četvornom metru stana.

Treba naglasiti da još nismo sigurni koje će točno iznose odrediti općine, kao ni Grad Zagreb, jer je

predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave obvezno donijeti odluku o iznosu paušala najkasnije do 28. veljače 2025. godine, kojom će propisati visine paušalnog poreza po ležaju. Tu odluku predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u kojoj je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenog za prethodnu godinu. Predstavnička tijela će moći birati prema sljedećoj tablici:

Zaključak

Vjerujem da će vam predloženi primjeri i obračuni pomoći pri donošenju odluka u kojoj mjeri vam se isplati iznajmljivati svoju nekretninu i u kojoj mjeri će vam novi državni nameti smanjiti primanja, ako ostanete i dalje pri kratkoročnom najmu svoje nekretnine.

Iz ovih primjera je vidljivo, ako vam se nekretnina nalazi u situaciji iz lošijega prikazanoga scenarija, da vam se dugoročni najam može čak i više isplatiti nego kratkoročni, a uštedjet ćete si vremena i živaca, jer je kratkoročna vrsta najma puno zahtjevnija od dugoročnoga najma. Posebno se komplicira kratkoročni najam za stanove u zgradama, gdje se po novom Zakonu za kratkoročni najam traži i pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika uz dodatni uvjet da suglasnost obvezno moraju dati i svi suvlasnici te zgrade čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s iznajmljivanim stanom.

Ako se ipak nalazite u prikazanoj kategoriji "boljeg scenarija", i ako imate vremena i energije za dnevni (kratkoročni) najam, onda mi se čini da vam ovi novi državni nameti ne bi trebali značajno smanjiti prihode od kratkoročnoga najma vaših nekretnina.

Čini mi se da ove nove promjene poreznih zakona i Zakona o najmu nekretnina najviše pogađaju srednju klasu građana. Jer oni koji nemaju nekretnine nisu ovim promjenama dirnuti, a oni koji ih imaju nekoliko pa čak i luksuznih nekretnina, isto tako, neće biti ugroženi. Nego, oni koji su kroz život stekli jednu nekretninu za odmor ili su je naslijedili, očito su na meti ovih, a možda i budućih, poreznih reformi. Isto tako, upitno je u kojoj mjeri su porezni obveznici rasterećeni poreza na dohodak po novom zakonu. Ali to je tema za sebe koju ćemo uskoro obraditi pa zaključujem ovu "sjednicu" sa željom da vam ovaj tekst pomogne u vašim budućim odlukama. Sretno!

Kako prepoznati pravi trenutak za promjenu posla?

Svi se ponekad zapitamo je li vrijeme za promjenu posla. Osjećate li se iscrpljeno, demotivirano ili kao da stagnirate? Možda su to znakovi da je vrijeme za novi izazov. Prema istraživanju Gallupa o stanju radnih mjesta 77 posto zaposlenika na globalnoj razini nije zadovoljno svojim poslom, točnije 62 posto nije angažirano, a to su oni koji se pojavljuju, rade minimum i nisu inspirirani svojim poslom, i 15 posto su aktivno neangažirani, a to su oni koji nisu zadovoljni s menadžmentom, a ni poslom, i aktivno traže novi. To ukazuje na potrebu da češće procjenjujemo svoj profesionalni put.

Foto: Alexa, Pixabay

Znakovi da je vrijeme za promjenu

Osim uobičajenih znakova poput nedostatka motivacije i profesionalnog rasta, postoji još mnogo suptilnih i očitih signala koji ukazuju na to da je vrijeme za promjenu posla. Prepoznate li nekoliko ovih znakova u svojoj situaciji, možda je vrijeme za introspekciju i promišljanje o karijeri.

1. Fizička i emocionalna iscrpljenost

Neki od znakova ove vrste iscrpljenosti su ako: osjećate stalni umor, bezvoljnost ili čak simptome burnouta. Ako su vam radni dani su izvor stresa koji negativno utječe na vaše zdravlje i privatni život.

2. Osjećaj stagnacije

Duže vrijeme nemate priliku učiti nove stvari ili razvijati nove vještine. Posao vam je postao rutina bez izazova ili zadovoljstva.

3. Nepoštovanje i loši odnosi na radnom mjestu

Osjećate se podcijenjeno od kolega ili nadređenih. Radna atmosfera je toksična i u uredu vladaju česti sukobi, ogovaranje ili manjak podrške u timu.

4. Nesigurnost radnog mjesta

Kompanija prolazi kroz stalne restrukturacije, otkaze ili financijske poteškoće. Osjećate da vaša pozicija nije stabilna i strahujete za budućnost.

5. Nepoštivanje privatnog života

Vaš posao previše zadire u privatno vrijeme i remeti ravnotežu između posla i obitelji. Radite prekovremeno bez adekvatne naknade ili priznanja.

6. Gubitak povjerenja u kompaniju

Ne slažete se s poslovnim odlukama ili smjerom u kojem se kompanija kreće. Kompanijske vrijednosti su u sukobu s vašim osobnim uvjerenjima.

7. Nedovoljna financijska nagrada

Plaća nije u skladu s vašim trudom i doprinosom. Ne dobivate povišicu ili beneficije unatoč vašem dugogodišnjem doprinosu.

8. Nedostatak prilika za napredovanje

Ne postoji jasna putanja za napredak unutar kompanije. Osjećate da ste dosegnuli maksimum u svom trenutačnom okruženju.

9. Negativan utjecaj na vaše samopouzdanje

Počinjete sumnjati u vlastite sposobnosti zbog stalne kritike ili ignoriranja vaših ideja. Osjećate da vas posao "guši" i sprječava da ostvarite puni potencijal.

10. Trajna misao o promjeni

Stalno zamišljate kako biste radili nešto drugo. Osjećate zavist prema ljudima koji su zadovoljni svojim poslom ili su napravili promjenu.

11. Monotonija i gubitak strasti

Radni dani izgledaju jednako, bez uzbuđenja ili osjećaja postignuća. Posao više nije zanimljiv ili vam ne pruža osjećaj svrhe.

12. Loše upravljanje menadžmenta

Nedostatak komunikacije, nepravedni postupci ili ignoriranje povratnih informacija. Osjećate da menadžment ne podržava zaposlenike niti ih motivira.

Kako procijeniti jeste li spremni za promjenu?

1. Postavite sebi prava pitanja poput: Jesam li zadovoljan/na svojim doprinosom? Što želim postići u narednim godinama?

2. Razgovarajte s mentorima ili kolegama jer ponekad perspektiva drugih može pomoći jasnije sagledati situaciju.

3. Razmislite o financijskoj i emocionalnoj spremnosti. Promjena posla je veliki korak, posebno ako ste na njemu dugo radili. Pripremite se financijski i mentalno.

Kako se mentalno pripremiti?

1. Razjasnite razloge za promjenu. Budite jasni s odgovorom na pitanje zašto želite promjenu. Napravite popis razloga zbog kojih želite napustiti trenutačni posao i što očekujete od novog. Fokusirajte se na pozitivne razloge (rast, nova prilika) umjesto bijega od problema.

-Budite sigurni u to da znate što želite postići. Postavite jasne ciljeve za sljedeću fazu karijere, npr. bolji balans privatnog i poslovnog života, učenje novih vještina ili veća odgovornost.

2. Prihvatite neizvjesnost kao dio procesa. Promjena je prirodan dio života. Podsjetite se da je osjećaj nesigurnosti normalan. Većina ljudi osjeća strah od promjena, ali to je znak rasta.

-Vizualizirajte uspjeh. Zamislite kako ćete se osjećati u novoj ulozi, radeći posao koji vas ispunjava. To vam može pomoći da smanjite strah.

3. Gradite samopouzdanje. Prepoznajte svoje snage. Napravite popis svojih postignuća i vještina. Razmišljanje o onome što ste dosad uspješno savladali pomoći će vam da vjerujete u svoje sposobnosti.

-Pripremite se za izazove.  Razmislite o potencijalnim preprekama i osmislite strategije kako ih prebroditi. To može uključivati dodatnu edukaciju, savjetovanje s mentorom ili unapređenje svojih komunikacijskih vještina.

4. Komunicirajte svoju odluku. Podrška bližnjih igra važnu ulogu. Razgovarajte s obitelji, prijateljima ili kolegama koji vas podržavaju. Podijelite svoje planove i oslonite se na njih za emocionalnu podršku.

-Pripremite se za reakcije. Ako ste se potpuno odlučili morat ćete se suočite s negativnim komentarima (npr. "Zašto mijenjaš posao kad imaš siguran posao?"), ostanite fokusirani na svoje ciljeve.

5. Pronađite tehniku za smirenje stresa. Uvedite rutine za opuštanje. Meditacija, joga ili vođenje dnevnika mogu smanjiti anksioznost.

-Prije prelaska na novi posao, osigurajte si vrijeme za odmor i regeneraciju. Nikako nemojte "uskakati" s jednog posla na drugi, ako ikako možete.

6. Informirajte se o budućem poslodavcu. Saznanje o radnom okruženju, kulturi i očekivanjima novog posla može umanjiti osjećaj nesigurnosti. Razgovarajte s budućim kolegama ili istražite online platforme za recenzije poslodavaca.

7. Budite otvoreni za prilagodbu

Prve dane i mjesece na novom poslu doživite kao fazu učenja. Prihvatite da vam neće sve odmah biti poznato i da je to normalno. Pronađite mentora u novom timu ako je moguće ili nekoga za koga osjećate da rado dijeli informacije i savjete vezane za posao.

Priprema za promjenu, kojim koracima ići?

1. Procijenite trenutnu situaciju

Postavite si prava pitanja: Što mi točno smeta na trenutnom poslu? Postoji li način da poboljšam situaciju (npr. razgovor s nadređenim)? Što želim postići promjenom? da li želim bolje uvjete, više izazova, bolji balans između posla i života?

Razmislite o alternativama: Je li moguće promijeniti poziciju unutar trenutne kompanije? Možete li promijeniti svoje radne obveze ili radno okruženje?

2. Postavite jasne ciljeve

Definirajte što tražite u novom poslu: Koji sektor, vrsta posla ili radna uloga vas privlači? Koji su ključni uvjeti za vas (plaća, lokacija, fleksibilnost, kultura kompanije)?

Postavite realne rokove: Planirajte koliko vremena želite posvetiti traženju posla i prelasku na novi.

3. Pripremite alate za traženje posla

Ažurirajte svoj životopis: Naglasite ključne vještine, postignuća i rezultate. Prilagodite životopis pozicijama za koje se natječete.

Osvježite LinkedIn profil: Dodajte aktualne informacije i koristite ključne riječi kako biste se pojavili u pretragama regrutera. Povežite se s kolegama i stručnjacima iz industrije.

Pripremite motivacijsko pismo: Neka bude personalizirano za svaku prijavu. Fokusirajte se na to kako možete doprinijeti kompaniji u kojoj se prijavljujete.

4. Istražite tržište rada

Pregledajte portale za posao (npr. MojPosao.net, Posao.hr, LinkedIn).
Provjerite recenzije poslodavaca
Pratite trendove u industriji kako biste razumjeli koja su tražena znanja i vještine.

5. Razvijajte nove vještine

Upotpunite svoje znanje kroz online tečajeve (npr. Coursera, Udemy, LinkedIn Learning). Ako prelazite u novu industriju, fokusirajte se na stjecanje vještina specifičnih za tu oblast. Razmotrite dodatne certifikate koji će vas izdvojiti na tržištu rada.

6. Umrežite se

Povežite se s bivšim kolegama, prijateljima i mentorima.
Sudjelujte na konferencijama, webinarima ili događajima u industriji.
Aktivno sudjelujte u relevantnim online grupama i forumima.

7. Pripremite se za razgovore za posao

Istražite kompanije prije intervjua. Pokažite interes za njihovu misiju, viziju i kulturu.
Pripremite odgovore na najčešća pitanja, ali i pitanja za poslodavca.
Vježbajte predstavljanje sebe i svojih postignuća.

8. Održavajte emocionalnu i financijsku stabilnost

Stvorite sigurnosnu mrežu: Osigurajte financijske rezerve koje će vas pokriti tijekom tranzicije.
Razgovarajte s bliskim osobama o promjeni kako biste imali podršku.
Ostanite pozitivni: Promjena može biti izazovna, ali budite svjesni da vas vodi prema boljem.
Podsjetite se na svoje ciljeve i razloge zbog kojih ste započeli ovaj proces.

9. Budite fleksibilni i strpljivi

Traženje pravog posla može potrajati. Nemojte pristajati na prvu priliku ako ne odgovara vašim dugoročnim ciljevima. Ako naiđete na odbijanja, učite iz iskustva i unaprijedite svoju strategiju.

10. Donosite odluke s povjerenjem

Kada pronađete posao koji odgovara vašim potrebama, slijedite svoje instinkte.

11. Pronađite poslodavca čije vrijednosti odražavaju vaše

Za dublji uvid u vrijednosti i kulture poslodavca, kombinacija online istraživanja i razgovora s poznanicima može biti vrlo korisna.

Istražite ponudu poslova recenzije poslodavaca i na platformama

U Hrvatskoj postoje platforme koje omogućuju pregled informacija o poslodavcima i oglašavaju otvorene radne pozicije. Evo nekoliko korisnih opcija:

1. MojPosao.net

Najpoznatija platforma za traženje poslova u Hrvatskoj. Osim oglasa, sadrži i korisne savjete za razvoj karijere. Ponekad posjetitelji komentiraju iskustva s određenim poslodavcima, iako nema tako strukturiranih recenzija kao Glassdoor.

2. Posao.hr

Još jedna popularna stranica s velikom bazom oglasa za posao. Pruža dodatne resurse poput karijernih savjeta i informacija o industrijama.

3. LinkedIn

Iako globalna platforma, sve više hrvatskih profesionalaca koristi LinkedIn za umrežavanje i istraživanje kompanija. Ponekad možete pronaći objave zaposlenika koji dijele iskustva iz određene firme i poslove.

4. Radna mjesta na forumima i društvenim mrežama

Forumi poput Reddita (npr. subreddit r/Croatia) ili specijalizirane Facebook grupe često su neformalni izvori informacija o poslodavcima i otvorenim pozicijama. Iako u Hrvatskoj nema identične platforme poput Glassdoora s fokusom na anonimne recenzije zaposlenika, LinkedIn i MojPosao.net često služe kao zamjene.

Zaključak

Promjena posla je prilika za rast i nove početke. Prepoznavanje trenutka za promjenu posla zahtijeva dosta istraživanja, prilagodbe i hrabrosti. Ako ste prepoznali znakove i osjećate se spremnima, krenite prema novim izazovima koji vas ispunjavaju. Priprema i pozitivan stav pomoći će vam da prevladate nesigurnost i iskoristite ovu priliku na najbolji mogući način. Ipak, u ovakve promjene nemojte srljati bez razmišljanja, jer se radi o životnim prilikama o kojima treba dobro promisliti.

U koracima koje smo naveli postoji cijeli niz istraživačkih elemenata koje morate uzeti u obzir. Nekako u našoj kulturi vrijedi mišljenje da ako pređeš određene godine nisi više poželjan na tržištu rada. Za neke profesije je to točno, zato moramo dobro razmotriti što nam preostaje i što bi nas motiviralo za nastavak radne karijere.

Nakon što nađete posao i prihvatite ponudu, završite trenutačni posao profesionalno. Obavite tranziciju s poštovanjem prema kolegama i kompaniji. Vratite svu opremu koju su vam dali na korištenje i ako se ne stignete sa svima pozdraviti pošaljite grupni i individualni email s obavijesti kolegama da više nećete u toj kompaniji raditi i uputite ih kako vas dalje mogu kontaktirati. Ovi koraci mogu vam pomoći da promjenu posla učinite promišljenom i uspješnom. Sretno!

Što će se dogoditi s cijenama nekretnina kada Hrvatska pristupi OECD-u?

U saborsku proceduru je prošli tjedan upućen prijedlog Vlade o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim se propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj od strane državljana i pravnih osoba iz država članica EU i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD). Ovim Zakonom bi se trebala izjednačiti prava stjecanja vlasništva državljana i pravnih osoba iz država članica OECD-a s državljanima Republike Hrvatske nad svim vrstama nekretnina osim poljoprivrednim. Kako će to utjecati na tržište nekretnina u Hrvatskoj i o kojim točno državama se radi saznat ćemo u nastavku.

Dok se Hrvatska Vlada grčevito bori s visokim cijenama najma i kupnje nekretnina u Hrvatskoj, koje uzrokuju sve veći odljev mladih kojima takva situacija ne odgovara, i kada je sve teže mladima osigurati priuštivo stanovanje pojavljuje se potreba mijenjanja Zakona o vlasništvu radi uvjeta ulaska Hrvatske u OECD koji nalaže izjednačavanje prava stjecanja vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj svim svojim članicama. Radi se točno o državljanima i pravnim osobama iz država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija. To bi značilo da za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave. Hrvatski državljani nisu sigurni da li se trebaju tome radovati ili biti zabrinuti. U razgovoru sa stručnjacima na području tržišta nekretnina, u nastavku ćemo probat razjasniti te dileme.

Prema važećem Zakonom o vlasništvu i drugim stranim pravima propisano je da strane fizičke i pravne osobe mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati pravo vlasništva na nekretninama na području Hrvatske, ako za to dobiju suglasnost ministra.

O kojim se točno državama radi?

Države koje će moći kupovati nekretnine su:

OECD ima 38 država članica, a od njih 22 države su i države članice EU - Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Uz njih, članice OECD-a su i Australija, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Island, Izrael, Japan, Koreja, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska, Velika Britanija i SAD.

Države u postupku pristupa Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija, uz Republiku Hrvatsku, su i Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska, Peru, Tajland i Indonezija.

Što je točno OECD?

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) međunarodna je organizacija koja okuplja države opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unaprjeđenju nacionalnih sektorskih politika, kao i rastu svjetske trgovine. Razmjenom znanja i iskustava te iznalaženjem praktičnih rješenja za nacionalne, regionalne ili globalne probleme, kroz rad svojih više od 250 specijaliziranih odbora, radnih skupina i mreža, OECD predstavlja jedinstven multilateralni forum na kome se raspravlja o najboljim praksama u provedbi ključnih gospodarskih i razvojnih reformi među 38 država članica, koje nedvojbeno pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta.

Službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u, Republika Hrvatska uputila je u siječnju 2017. Republika Hrvatska je od Vijeća OECD-a 25. siječnja 2022. zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, s pet drugih država. Postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu od više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata OECD-a u okviru nadležnosti odbora, kao i ocjenu politika i praksi države kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a, a sukladno Planu pristupanja.

U lipnju 2022., Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku usvojilo Plan pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Prvi korak u pristupnom procesu bila je izrada samoprocjene u odnosu na važeće pravne instrumente OECD-a kroz Inicijalni memorandum, kojeg je Republika Hrvatska pripremila i dostavila OECD-u u listopadu 2022. Inicijalni memorandum je dokument kojim se utvrđuje prva samoprocjena usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, politika i praksi s pravnim instrumentima OECD-a koji su na snazi i koji se primjenjuje na sve članice OECD-a, a služi i kao temelj za tehničke preglede u odborima OECD-a koji su dio procesa pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.

Koje su iznimke?

Iznimka je da se ne mijenja stjecanje prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, prema kojem nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom/posebnim propisom nije drugačije određeno. Kao i zaštićene dijelove prirode prema posebnom zakonu.

Kada će taj Zakon stupiti na snagu?

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo OECD-a. Što znači da do dana pristupa Hrvatske u članstvo OECD-a će samo državljani članica Europske unije imati pravo na ravnopravno stjecanje prava vlasništva s Hrvatskim državljanima.

Znali se datum pristupanja Hrvatske u članstvo OECD-a?

"Iako nismo dali datum završetka procesa pristupanja i uvijek kažemo da je konačna odluka u vašim rukama, vjerujemo da će po sadašnjem napretku tehnički dio biti završen do kraja 2025.", rekao je krajem 2023. godine glavni tajnik organizacije Mathias Cormann na sastanku Vijeća OECD-a,

Dakle, za sada taj datum nije određen ali prema pretpostavkama Premijera Plenkovića pristup je moguć tijekom 2026. godine. Još je izjavio i da bi "tehnički proces trebao biti okončan do kraja 2025. godine s ambicijom da se članstvo realizira 2026."

Koje su prognoze za tržište nekretnina u Hrvatskoj nakon 2026. godine?

Intervjuirala sam Martinu Mataić Škugor, direktoricu kreditnog posredovanja u Opereti, diplomiranu pravnicu koja ima i preko 20 godina iskustva u bankarskom sektoru na poslovima razvoja stambenih kredita i upravljanja portfeljem, da nam da svoje mišljenje o budućnosti tržišta nekretnina u Hrvatskoj.

Foto: Martina Mataić Škugor, Opereta

1. Što bi se moglo dogoditi s tržištem nekretnina u Hrvatskoj nakon 2026. godine?

"Tržište nekretnina u Hrvatskoj i dalje je vrlo aktivno, ali rast se odvija nešto sporijim tempom. Ključni utjecaji na tržište uključuju najavljenu stambenu politiku, porezne reforme i dugoročne strateške planove. Manjak ponude ostaje jedan od glavnih izazova, unatoč visokoj domaćoj potražnji koja je potaknuta rastom zaposlenosti, povećanjem plaća i interesom za stambenim kreditima.

Jedan od najvažnijih dokumenata koji će oblikovati budućnost tržišta je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, prvi srednjoročni strateški akt na području stanovanja. Ovaj plan uključuje mjere koje bi trebale povećati dostupnost nekretnina za dugoročni najam i kupnju.

Od 1. siječnja 2025. godine na snagu stupa Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, dok su u pripremi izmjene i dopune niza drugih zakona, uključujući Zakon o društveno poticanoj stanogradnji (POS), Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o najmu stanova. Dodatno, najavljena porezna reforma uvodi povrat poreza za kupnju prve nekretnine, što bi moglo potaknuti mlađe kupce i dodatno dinamizirati tržište.

U sklopu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Hrvatska uvodi i izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kojima se izjednačavaju prava stranih kupaca iz OECD-a s domaćim kupcima. Izuzetak ostaju poljoprivredna zemljišta, na koja se i dalje primjenjuju ograničenja. Ove izmjene značajno će povećati interes stranih investitora, posebice iz Kanade, Australije i SAD-a.

Hrvatska, koja je već popularna destinacija za investitore iz Europske unije, pristupanjem u OECD dodatno će proširiti bazu potencijalnih kupaca, osobito u segmentu luksuznih nekretnina na obalnim područjima. Priobalje, poput Istre i Dalmacije, ostaje glavna točka interesa, ali liberalizacija bi mogla potaknuti razvoj i u manje atraktivnim regijama."

2. Koji državljani nabrojanih zemalja članica OECD-a bi mogli biti najzainteresiraniji za hrvatske nekretnine? Hoće li cijene još više rasti?

"Najveći interes očekuje se od državljana SAD-a, Kanade i Australije, zbog njihove financijske moći i interesa za ulaganje u nekretnine na atraktivnim turističkim destinacijama.

Povećanje broja stranih kupaca moglo bi dodatno povećati pritisak na dostupnost nekretnina u priobalnim regijama i urbanim središtima. Međutim, istovremeno, povećane strane investicije mogu donijeti značajne prednosti, poput unapređenja infrastrukture i rasta lokalnih gospodarstava.

Priobalne regije posebno bi mogle profitirati od ulaganja u razvoj turističkih i stambenih kapaciteta, što bi dugoročno dodatno povećalo privlačnost Hrvatske kao destinacije. To bi moglo otvoriti nove prilike za zapošljavanje i doprinijeti gospodarskom rastu, dok bi poboljšana infrastruktura povećala kvalitetu života za lokalno stanovništvo.

Kombinacija novih zakona, poreznih poticaja i liberalizacije tržišta nekretnina mogla bi rezultirati većim brojem transakcija, posebno u segmentima luksuznih i turističkih nekretnina. Istovremeno, fokus Nacionalnog plana stambene politike na povećanje ponude i dostupnosti nekretnina mogao bi doprinijeti stabilizaciji cijena u srednjem segmentu tržišta."

3. Što mislite koja područja Republike Hrvatske će biti najzanimljivija novim kupcima?

"Najveći interes stranih kupaca očekuje se za priobalna područja, poput Istre, Dalmacije i Kvarnera. Te su nekretnine privlačne zbog blizine mora, dobre prometne povezanosti i kvalitetne infrastrukture. Također, urbanizirane regije poput Zagreba mogle bi postati atraktivne zbog poslovnih prilika i sve boljih sadržaja."

4. Po vašem mišljenju je li moguće da će se nakon stupanja na snagu ovog Zakona praktički rasprodati većina hrvatskih nekretnina strancima?

"Ne vjerujem u takav scenarij. Liberalizacija uvjeta za stjecanje nekretnina svakako će privući nove investitore, posebice u sektore nekretnina i turizma. Međutim, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zadržava ključne mehanizme zaštite strateških resursa, poput prava prvokupa države, ograničenja na osjetljivim područjima kao što su vojne zone, te mjera koje osiguravaju očuvanje okoliša i zdravlja lokalnog stanovništva. Također, postoje ograničenja za područja od strateške važnosti za sigurnost države.

Strana potražnja uglavnom će se koncentrirati na specifične segmente, poput luksuznih i turističkih nekretnina u priobalnim područjima, dok će većina stambenih nekretnina ostati u okviru domaće ponude i potražnje."

5. Mislite li da bi moglo biti i nekih značajnijih promjena na hrvatskim otocima vezanih za tržište nekretnina?

"Na hrvatskim otocima moglo bi doći do povećanog interesa za nekretnine. Otoci, kao atraktivne lokacije, već privlače pažnju stranih investitora, no stvarni porast broja transakcija ovisit će o nekoliko ključnih čimbenika.

Pravna regulativa vezana za gradnju i status pomorskog dobra značajno ograničava mogućnosti razvoja. Većina otoka podliježe strogim pravilima koja ograničavaju ili zabranjuju gradnju, a mnogi dijelovi otoka kategorizirani su kao pomorsko dobro. To znači da su izuzeti iz privatnog vlasništva i podliježu posebnim režimima zaštite. Nadalje, država ima pravo prvokupa na određenim nekretninama, uključujući otoke, što može utjecati na brzinu i sigurnost transakcija.

Postojeće stanje infrastrukture igra ključnu ulogu. Mnogi otoci nemaju adekvatnu infrastrukturu za moderni turizam ili svakodnevni život, poput vodovoda, električne mreže ili povezanosti s kopnom. Takav razvoj infrastrukture zahtijeva značajna ulaganja, što može ograničiti interes potencijalnih kupaca.

Nadalje, prostorni planovi i zakonski okviri određuju mogućnosti razvoja otoka. Na mnogima je gradnja dozvoljena samo pod posebnim uvjetima ili u vrlo ograničenim zonama. Ovi uvjeti mogu utjecati na isplativost ulaganja za potencijalne kupce, osobito one koji planiraju komercijalne ili luksuzne projekte."

6. Što mislite hoće li novi kupci biti više zainteresirani za kupnju izgrađenih nekretnina ili za kupnju građevinskog zemljišta s namjerom gradnje?

"Strani kupci, posebno iz OECD zemalja, često preferiraju luksuzne nekretnine koje su već izgrađene i spremne za upotrebu. Međutim, ulagači s dugoročnijim planovima mogu odabrati građevinska zemljišta za projekte koji kombiniraju privatne i komercijalne svrhe, poput apartmanskih kompleksa ili vila za iznajmljivanje. Istovremeno, oni koji traže nekretnine za osobnu upotrebu ili iznajmljivanje vjerojatno će se odlučiti za već izgrađene objekte koji ne zahtijevaju dodatno vrijeme i ulaganja.

Sveukupno, tržište će ostati podijeljeno, a odluka kupaca ovisit će o njihovim potrebama, lokaciji i stanju tržišta. Očekuje se da će građevinska zemljišta postati sve atraktivnija opcija u regijama s rastućim turističkim potencijalom, dok će izgrađene nekretnine ostati prvi izbor za one koji traže brz i jednostavan ulazak u vlasništvo."

7. Smatrate li da će biti još nekih važnih promjena koje nismo spomenuli?

"Na hrvatskom tržištu nekretnina priprema se provedba opsežne stambene politike koja obuhvaća različite mjere i aktivnosti. Cilj je rješavanje kroničnog manjka stambenih nekretnina i povećanje dostupnosti stanovanja za širi krug građana.

Najavljena porezna reforma predviđa povrat poreza za kupnju prve nekretnine, što će olakšati ulazak mladima na tržište. Također, planira se uvođenje poreznih modela koji potiču veću ponudu nekretnina za stanovanje.

Ove mjere trebale bi pozitivno utjecati na ravnotežu ponude i potražnje, stabilizirati cijene i povećati dostupnost stambenih nekretnina, odgovarajući na potrebe građana i tržišta u cjelini."

Zaključak

Hrvatska Vlada aktivno mijenja poreznu politiku u nadolazećim godinama stavljajući fokus na oporezivanje nekretnina i kuća za odmor, a smanjujući pritisak s oporezivanja dohotka. Sve u cilju povećavanja broja nekretnina dostupnih za dugoročni najam, smanjenja cijena najma, povećanja životnog standarda i priuštivog stanovanja. Programi su posebno namijenjeni za mlade koje država želi dugoročno zadržati u Hrvatskoj.

Nakon pristupa Hrvatske OECD-u očekuju se povećane strane investicije u Hrvatskoj od kojih se očekuje razna unapređenja poput unapređenja infrastrukture, nova radna mjesta koje će doprinijeti gospodarskom rastu povećavajući kvalitetu života za lokalno stanovništvo. Nedvojbeno je da će povećan interes stranih kupaca, posebno iz država poput SAD-a, Australije i Kanade utjecati na porast cijena nekretnina, ali ne u svim dijelovima Hrvatske i ne u svim oblastima tržišta nekretnina. Što bi značilo da će povećan interes biti za atraktivna građevinska zemljišta i već izgrađene luksuzne nekretnine, a moguće je da neće puno utjecati na već izgrađene stanove u zgradama koji bi i dalje mogli ostati na tržištu domaće ponude i potražnje, i pod utjecajem državne stambene politike.

Sve zgrade u Hrvatskoj će uskoro dobiti pravnu osobnost i svoj vlastiti OIB. Što se još mijenja?

Na nedavnoj sjednici u Saboru potpredsjednik Vlade i ministar Bačić predstavio je nacrt Konačnog prijedloga Zakona o održavanju i upravljanju zgrada koji bi, po prvi puta u 34 godine hrvatske državnosti, trebao biti usvojen. Ako ga Sabor usvoji, to će biti prvi zakon koji podrobnije regulira upravljanje i održavanje zgrada u Hrvatskoj i koji se donosi radi sustavnog poboljšanja kvalitete stanovanja i efikasnijeg ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. Što će se točno mijenjati i kako saznat ćemo u nastavku.

"Novost je da uvodimo pravnu osobnost za zajednicu suvlasnika višestambene zgrade. Porezna uprava dodijelit će joj OIB, a nakon toga Državna geodetska uprava upisat će je u Registar zgrada odnosno Registar zajednice suvlasnika“, obrazložio je ministar Bačić.

Zavirili smo malo u nacrt Konačnog prijedloga Zakona o održavanju i upravljanju zgrada

Članak 1. ovog Konačnog prijedloga Zakona objašnjava predmet Zakona: "Ovim se Zakonom uređuje područje upravljanja i održavanja višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i blokovskih garaža, uređuju se odnosi između sudionika u području upravljanja zgradama, određuju se zajednički dijelovi zgrade, minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, održavanje zajedničkih dijelova zgrade, upravljanje zgradom, te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade."

Članak 4. ovog Konačnog prijedloga Zakona obrazlaže značenje pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona. Odabrali smo nekoliko:

1. blokovska garaža je zgrada koja ima više od jedne etaže te služi pretežito za parkiranje motornih vozila s pripadajućom opremom za više od 20 motornih vozila i koja je u pretežitom vlasništvu fizičkih osoba.
2. dvotrećinska većina suvlasnika je većina onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od dvije trećine ukupne vrijednosne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi, odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od dvije trećine suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige
3. funkcionalna cjelina zgrade je dio višestambene, stambeno-poslovne zgrade ili poslovne zgrade koji ima svoj ulaz s javne površine a koji je zajednički za više od četiri stana ili poslovna prostora.
5. kratkoročni najam stana je najam stana ili dijela stana koji služi za privremeni smještaj osoba na razdoblje kraće od 30 dana
6. kvalificirana većina suvlasnika je većina onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 80 posto ukupne vrijednosne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi, odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 80 posto suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige.
10. posebni dijelovi zgrade su stan, poslovni prostor i drugi dijelovi na kojima je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela zgrade.
13. stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje tri stana i jednog poslovnog prostora.
18. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana.
19. vrijednosna površina stana ili poslovnog prostora, odnosno posebnih dijelova zgrade i njenih pripadaka, je neto podna površina tih dijelova zgrade koja se računa prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836 uz primjenu koeficijenata korisne vrijednosti površina.

Članak 7. definira zajednicu suvlasnika i njena prava i obveze:

(1) Zajednicu suvlasnika čine svi vlasnici posebnih dijelova zgrade.

(2) Zajednica suvlasnika je pravna osoba koja upravlja zajedničkom imovinom u zgradi.

(3) Imovinu zajednice suvlasnika čine sredstva položena na račun na koji se uplaćuje zajednička pričuva.

(4) Zajednica suvlasnika svoja prava, obveze i međusobne odnose uređuje međuvlasničkim ugovorom.

(5) Zajednica suvlasnika može stjecati prava i obveze te tužiti i biti tužena.

(6) Na rad, poslovanje, prestanak zajednice suvlasnika i druga pitanja koja nisu uređena međuvlasničkim ugovorom i ovim Zakonom odgovarajuće se primjenjuju propisi koji uređuju rad udruga.

Članak 8. definira pravnu osobnost:

(1) Zajednica suvlasnika stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar zajednica

suvlasnika.

(4) Naziv zajednice suvlasnika je „Zgrada“ uz navođenje adrese sjedišta.

Članak 9. definira Registar zajednica suvlasnika:

(1) Registar zajednica suvlasnika s određenim i dodijeljenim osobnim identifikacijskim brojevima vodi tijelo državne uprave nadležno za geodetske i katastarske poslove.

(3) U okviru postupaka određivanja i dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja zajednici suvlasnika, Državna geodetska uprava pridružuje identifikacijski broj zgradi.

Članak 11. definira registar upravitelja zgrade

(1) Registar upravitelja zgrada vodi Državna geodetska uprava.

(2) Registar upravitelja zgrada se vodi jedinstveno za sve upravitelje u Republici Hrvatskoj u elektroničkom obliku.

Članak 14. definira tko je odgovoran ako nastane neka šteta:

(3) Za štetu prema trećim osobama, zajedno sa zajednicom suvlasnika, solidarno odgovaraju svi suvlasnici zgrade i upravitelj.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, upravitelj se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je prije štetnog događaja suvlasnicima pisanim putem predložio izvođenje potrebnih radova kako bi se otklonila opasnost, a suvlasnici takav prijedlog nisu prihvatili.

Članak 29. definira minimalni iznos pričuve:

(3) Minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom vrijednosne površine stana godišnje iznosi 0,54 posto etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo. Podatak o etalonskoj cijeni građenja objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Prema objavi Ministarstva u Narodnim novinama, datuma 22. kolovoza 2024. godine etalonska cijena građenja utvrđuje se u iznosu od 796,34 eura po m² korisne površine stana. Prema tome bi se godišnja pričuva naplaćivala minimalno 4,3 eura po m2 stana, odnosno minimalno 0,36 eura po m2 stana mjesečno.

Članak 32. definira kršenje kućnog reda koje će propisati Ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo. Novost konačnog prijedloga zakona je detaljno uređeni postupak u slučajevima kršenja kućnog reda. Ministar će Pravilnikom propisati odredbe kućnog reda u stambenim zgradama, a Zakonom se daje mogućnost suvlasnicima da naplate ugovornu kaznu onima koji učestalo krše kući red (tri opomene u dvije godine):

(7) Međuvlasničkim ugovorom moguće je propisati obvezu plaćanja naknade za povrede kućnog reda.

(8) Ako međuvlasnički ugovor sadrži klauzulu iz stavka 7. ovoga članka, upravitelj zgrade će suvlasniku kojem u razdoblju od dvije godine uputi tri opomene, uz treću i svaku sljedeću opomenu u tom razdoblju, izdati odluku o naknadi za nepridržavanje kućnog reda.

(9) Naknada iz stavka 7. ovoga članka može se propisati u međuvlasničkom ugovoru u rasponu od 50,00 do 500,00 eura.

(10) Odluku o naplati naknade iz stavka 8. ovoga članka provodi upravitelj zgrade na temelju odluke natpolovične većine suvlasnika.

(11) Naknada iz stavka 9. ovoga članka uplaćuje se na račun zajedničke pričuve.

Članak 34. postrožava proceduru kratkoročnog najma stana jer će se za takav oblik najma u zgradi morati složiti i određeni broj stanara i to:

(1) Vlasniku stana i svakoj trećoj osobi koja namjerava koristiti stan za kratkoročni najam potrebna je prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika uz dodatni uvjet da suglasnost obvezno moraju dati i svi suvlasnici te zgrade čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom koji se namjerava koristiti za kratkoročni najam.

(4) Suvlasnici daju suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na određeni rok, koji ne smije biti kraći od pet godina.

Članak 35. uvodi novi termin "najma za veći broj osoba" koji će isto trebati suglasnost suvlasnika na najmanje pet godina:

(1)      Vlasniku posebnog dijela zgrade i svakoj trećoj osobi koja namjerava koristiti svoj posebni dio zgrade za smještaj više od četiri punoljetne osobe koje nisu rodbinski povezani u uspravnoj liniji ili u pobočnoj liniji do zaključno drugog stupnja srodstva, potrebna je prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika uz dodatni uvjet da suglasnost obvezno moraju dati i svi suvlasnici te zgrade čiji zidovi, podovi ili stropovi koji graniče s njegovim posebnim dijelom koji se namjerava koristiti za najam za veći broj osoba.

Izdvojili smo još neke najzanimljivije promjene

Definirana je uloga upravitelja, i uloga predstavnika suvlasnika, što dosad nije bilo definirano (ili je bilo slabo definirano) te precizno nabrojeno što su zajednički dijelovi zgrade, što je također izazivalo poteškoće u praksi.

Zabranjuje se bušenje i rušenje nosivih zidova na zgradama izgrađenima prije 1964. godine.

Prema riječima Ministarstva novost je i da će Vlada na temelju posebnih programa subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade, a pomoći će i jedinicama lokalne samouprave da omoguće subvencioniranje pročelja, jer povijesne cjeline gradova zbog grafiterstva i neodržavanja nisu reprezentativne.

Smanjuju se potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka jer je praksa pokazala da se zbog nezainteresiranosti pojedinaca odluke ne donose pa se za hitne popravke (primjerice puknuće cijevi) ukida obveza prikupljanja suglasnosti, a za nužne popravke (primjerice sanacija krova) potrebno je prikupiti jednu trećinu suglasnosti suvlasnika (dosad 50 posto).

Kako bi se izabrala redovna uprava zajednice suvlasnika (primjerice odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala)  trebat će prikupiti više od 50 potpisa suvlasnika.

Suglasnosti od dvije trećine, uz dodatnu suglasnost neposrednih susjeda, uvode se za obavljanje djelatnosti koje stvaraju buku i vibracije u zgradi, kratkoročni najam stana i najam za "više osoba".

Suglasnost suvlasnika za investicijsko održavanje - velika ulaganja u zgradu, prenamjena tavana u stan i slično smanjena je sa 100 na 80 posto.

Što je navelo državu da ovaj Zakon kreira?

Rekla bih da ima dosta razloga za uvođenje ovoga Zakona, jer se suvlasnički odnosi, kao i odnosi upravljanja i vođenja zgrada, nisu do sada striktno regulirali. Ako ste htjeli saznati koje točno funkcije mora obavljati vaš predstavnik stanara u zgradi, i koje su posljedice ako ih ne obavlja, niste mogli to nigdje naći detaljno regulirano. Suvlasnici stanova su se redovito prepirali oko visine pričuve, trošenja novca zgrade bez znanja većine itd. Tako da je, definitivno, za ovaj novi Zakon postojala velika potreba.

Vlada je ponudila i objašnjenje pojedinih odredbi predloženog Zakona, izdvajamo nekoliko:

U  2024. godini donesena je Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine („Narodne novine“, 36/24.), u kojoj je jedna od osnovnih mjera rješavanje stambenog pitanja mladih, za što je potrebno u što kraćem roku povećati stambenu ponudu i smanjiti potrošnju postojećeg stambenog fonda za ne stambene namjene.

"U Republici Hrvatskoj je registrirano 125.049 objekata koji imaju rješenja za pružanje usluga u domaćinstvu (prema podacima iz eVisitora za listopad 2024.). Obiteljski/privatni smještaj predstavlja 61 posto ponude (podaci Državnog zavoda za statistiku, 2019.) te raste najvećom prosječnom godišnjom stopom rasta (4,5 posto) u odnosu na ostale vrste smještajnih kapaciteta. Neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta i nekontroliran rast smještaja koji uglavnom posluje u jednom dijelu godine (sezonalni smještaj) stvaraju sve veći pritisak na prostor (okolišno-prostorna održivost), generira prihod po noćenju manji od usporedivih zemalja i generalno umanjuje konkurentnost hrvatskog turizma (ekonomska održivost) te smanjuje ukupan doprinos turizma cijelom gospodarstvu.

Primijećeno je da je stavljanjem stanova u funkciju kratkoročnog najma došlo do sukoba dva prava: prava vlasnika da koristi svoj stan na način koji njemu odgovara i prava ostalih suvlasnika stambene zgrade da uživaju svoje vlasništvo bez ometanja od strane susjeda do kojeg često dovodi kratkoročni najam stanova. Člankom 48. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se jamči pravo vlasništva. Ali istim je člankom propisano i da vlasništvo obvezuje te da su nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru.

Vezano za članke 34. i 35.: Obveza prikupljanja suglasnosti ostalih suvlasnika zgrade predstavlja jednu vrstu ograničenja prava vlasništva kakvog do sada nije bilo u pravnom poretku Republike Hrvatske. Takvo miješanje u pravo vlasništva će proizlaziti iz odredbi zakona tako da će biti zadovoljen uvjet da je miješanje utemeljeno na pozitivnom propisu koji je jednak za sve.

Razlozi za ovo zakonodavno rješenje su višeslojni. Prvenstveno je primijećeno da se korištenjem stanova za smještaj turista urušava kvaliteta života ostalih stanara zbog nepoznatih osoba koje borave u stambenoj zgradi i čestog mijenjanja osoba koje koriste zajedničke prostorije tijekom cijelog dana, ali često i cijele noć. Javljaju se strah i nelagoda u prostoru koji po svojoj osnovnoj namjeni treba biti siguran. Pritom treba nadodati da se u centrima turističkih gradova, u kojima je ovaj oblik korištenja stambenog fonda i najčešći, u pravilu nalaze stare zgrade u kojima je zvučna izolacija nedostatna za takav oblik korištenja. Sve navedeno bitno pridonosi smanjenju kvalitete života osobama koje žive u tim zgradama, a oni su ostavljeni bez mogućnosti da se na bilo koji način izjasne o potpuno različitoj namjeni stambenog prostora."

Koji je ipak najvažniji razlog?

Čini se da je jedan od najvažnijih razloga izrade ovoga Zakona problem sve viših cijena najamnina stanova, nedovoljna tržišna ponuda stanova u dugoročnom najmu, i želja države da što prije na Hrvatskom tržištu prenamjeni slobodne stanove, i stanove iz kratkoročnog najma, u stanove raspoložive za dugoročni najam. Sve je to i u svrhu mjera sprječavanja odlijeva mladih ljudi iz Hrvatske, odnosno onih koji žele započeti svoju radnu karijeru u Hrvatskoj uz priuštivo stanovanje. U stvari, to je nužna mjera za realizaciju spomenute Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033.

To, u teoriji zvuči jednostavno, jer uz malo matematike i poznavanja ekonomije izgleda kao dobra računica. Ipak, mislim da je to u našoj državi, teže izvedivo u praksi. Naši ljudi će uvijek naći načina da izbjegnu neke nametnute obveze, i a neki su pravi virtuozi u traženju "rupa u zakonu". Tako je uvijek bilo, i uvijek će i biti, jer smatram da jedini način koji može dovesti do sigurnih pozitivnih rezultata je motiviranje ljudi, a ne naređivanje. Kada su ljudi na nešto iskreno motivirani onda će uz punu savjest i želju izvršavati svoje obveze, i tako će se lakše postići ciljevi. Hoće li zaista ovim odredbama ljudi biti motivirani? Vrijeme će pokazati.

Zaključak

Dodjeljivanje zgradama OIB bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu). Konačno imamo zakon koji se pošteno pozabavio efikasnijem ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine. Pitamo se ako će zgrade imati OIB hoće li onda biti i porezni obveznici? Izgleda da je i to moguće jer u smislu poreznog tretmana zajednica suvlasnika se ne smatra poreznim obveznikom poreza na dobit osim "ako u skladu s posebnim propisima obavlja određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu."

Isti Zakon se pozabavio i problematikom visokih cijena dugoročnog najma pa je uveo za zgrade i druge ovlasti poput utjecaja zajednice suvlasnika na kratkoročni najam stanova unutar zgrada, buke u stanovima i renoviranje stanova.

Povećavanje cijena najma bi država trebala sagledati iz više kutova. Treba raznim metodama osigurati okolnosti u kojima će se pojaviti više stanova na tržištu i osigurati bolju zaradu onima koji ih dugoročno iznajme. Treba uzeti u obzir cijene gradnje stambenih objekata, i to kvalitetne gradnje i sve skuplje cijene materijala. Ne želimo da se odjednom " nakoti" hrpa nekvalitetnih novoizgrađenih zgrada kojima bi se, na primjer, u potresu srušile stubišne stepenice, kao što smo imali priliku vidjeti kod nas, i to u novijoj zgradi. 

Dakle, država bi trebala usmjeriti svoje resurse na poticanje i kontrolu kvalitetne gradnje, poticati gradnju i u ruralnim područjima gdje je gradnja jeftinija, dovoditi i širiti infrastrukturu. Uz ovako visoke cijene gradnje se neće moći izgraditi kvalitetni stanovi, tj. oni s prihvatljivom cijenom kvadrata za priuštivo stanovanje. Segment nedostatka kvalificirane radne snage i troškova materijala mora se hitno stabilizirati i kontrolirati uz državnu intervenciju, a onda treba prijeći na ostale korake tog procesa. Graditeljski sektor nakon razdoblja prošlih dugogodišnjih kriza još uvijek nema dovoljno odgovarajućih kapaciteta za adekvatno korištenje mogućnosti koje su se pojavile otvaranjem novih tržišta.

Isto tako, bilo bi dobro kada bi država poticala gradnju sveučilišta i u manjim gradovima, zašto bi svi morali biti u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Osijeku ili Dubrovniku? Mislim da Zagreb "puca po šavovima" s količinom studenata svake godine koji trebaju smještaj, a i s velikom količinom ljudi koji moraju doći na liječenje. Stanovnicima Zagreba prometne gužve doista postaju nepodnošljive a vjerujem i u drugim većim gradovima Hrvatske.

Mnogi se pitaju zašto nema fakulteta i u manjim gradovima poput Varaždina, ili na većim otocima poput Brača i Hvara? Od jeseni pa do proljeća je tamo prazna ogromna količina stanova, i kuća, a studenti s otoka moraju napuštati svoje kuće i smještati se u ponekad i neprilagođen smještaj. Mogli bi sve prazne kuće/stanove u Istri i Dalmaciji od jeseni do proljeća popuniti studentima i rasteretiti veće gradove. Kada već živimo u digitalnom dobu onda treba poticati i online način studiranja koji je u cijelom svijetu prisutan, a i vodi na ka cilju klimatski neutralne EU. Ako nema naših profesora koji bi radili na otocima ili u manjim gradovima možda ima onih koji bi predavali na daljinu ili bi fakulteti doveli strane profesore. Meni se čini da Hrvatska zbog svoje turističke atraktivnosti može sve što hoće, ako su kvalificirani i motivirani ljudi na pozicijama koji odlučuju.

"Stanovanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba i kao takva treba biti po mjeri čovjeka." (Izvor: Vlada RH, 2024)

Detalji o Osnovnom računu banaka koji postaje besplatan

Nakon većeg interesa čitatelja o detaljima Osnovnoga računa banaka čije otvaranje i vođenje postaje besplatno sljedeće godine, po nalogu Vlade, probali smo saznati par važnih detalja o takvom obliku računa, pa ih ovdje dijelimo s vama.

Nakon našeg članka o najavljenom poskupljenju Zagrebačke banke koje će nastupiti nakon 8. siječnja 2025. godine uz ukidanje naknade za otvaranje i vođenje Osnovnog računa banke, javilo se dosta čitatelja s pitanjima o Osnovnom računu. Zanimalo ih je kako ga otvoriti, što sve on sadrži, je li u potpunosti besplatan, kako se prebaciti na njega s nekog paketa banke i hoće li sadržati neke dodatne naknade napisane "sitnim slovima". "Bacili" smo se na novu analizu kako bi našim čitateljima što prije riješili neke od nedoumica.

Malo o Zakonu koji regulira naknade

S obzirom na to da se sve banke pozivaju na Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koji je na snazi od 27.7.2017. godine, malo smo i mi zavirili u taj zakon.

Zakon ima 37 članaka i s njime se uređuju:

1. transparentnost i usporedivost naknada povezanih s računom za plaćanje
2. prebacivanje računa za plaćanje unutar Republike Hrvatske
3. olakšavanje prekograničnog otvaranja računa za plaćanje i
4. otvaranje i korištenje osnovnog računa.

Članak 22. stavak od 3-6. nalažu:

"(3) Kreditna institucija koja prema revidiranim godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu ima ukupnu imovinu veću od 15 milijardi kuna dužna je potrošačima nuditi osnovni račun, a ostale ga kreditne institucije mogu nuditi."

(4) Kreditna institucija koja nudi osnovni račun dužna je potrošaču na njegov zahtjev otvoriti osnovni račun u roku od deset radnih dana od primitka zahtjeva ili u istom roku odbiti zahtjev.

(5) Kreditna institucija koja nudi osnovni račun može odbiti zahtjev potrošača za otvaranje tog računa ako potrošač na području Republike Hrvatske već ima otvoren račun za plaćanje koji mu omogućuje korištenje usluga iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Kreditna institucija može kao dokaz nepostojanja razloga za odbijanje iz stavka 5. ovoga članka prihvatiti pisanu izjavu potrošača o tome da nema otvoren takav račun za plaćanje u Republici Hrvatskoj ili da će takav račun za plaćanje biti zatvoren.

Članak 23. stavak od 1-2 i stavak 6. nalažu:

(1) Osnovni račun obuhvaća:

1. usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje
2. usluge koje omogućuju polaganje novčanih sredstava na račun za plaćanje
3. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje u državama članicama na šalteru ili bankomatu i
4. usluge izvršenja sljedećih platnih transakcija:
   a) izravnih terećenja
   b) platnih transakcija putem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta i
   c) kreditnih transfera, uključujući trajne naloge, na terminalima, šalterima i putem sustava internetskog bankarstva.

(2) Kreditna institucija ne smije potrošaču nuditi usluge iz stavka 1. ovoga članka u okviru osnovnog računa u opsegu koji je manji od onoga u kojemu ih inače nudi u okviru računa za plaćanje koji nije osnovni račun.

(6) Ugovoreno prekoračenje po osnovnom računu nije dopušteno.

Dakle, zakonodavac je svoje naložio, a što točno banke nude smo saznali na njihovim stranicama.

Što sve trenutačno uključuje Osnovni račun kod većih banaka koje posluju na našem tržištu?

Malo smo posjetili web stranicu svake banke i evo što smo našli:

Za još detaljnije informacije i ažuriranja informacija provjerite direktno na njihovim stranicama ili na njihovom besplatnom telefonu.

Detalji o proceduri prelaska s nekog od paketa banaka na besplatni Osnovni račun

Kontaktirali smo kontakt centar Zagrebačke banke i dobili sljedeće odgovore:

-Koje će točno usluge banke biti uključene u vođenje besplatnog Osnovnog računa od 8. 1. 2025.?

"Uz otvaranje Osnovnog računa, klijent bira on-line uslugu koju želi koristiti (e-zaba/m-zaba) bez naknade.

Uz Osnovni račun mogu se ugovoriti sljedeći proizvodi i u sluge uz standardnu naknadu sukladno tarifi o naknada:

 - opunomoćenik po računu

- trajni nalog ili izravno terećenje na teret / u korist Osnovnog računa

- SEPA izravno terećenje

- multivalutni račun, multivalutni žiroračun, žiro račun u eurima, računi specifičnih namjena

- drugi direktni kanal, m-token, i-Račun, ZABA link."

-Što će se mijenjati osim cijene od 8. 1. 2025. u odnosu na usluga koje sada sadrži Osnovni račun?

"Mijenja se iznos naknada za kreditne transfere/plaćanja. Osim izmjena naknada po Osnovnom računu i dodatnim uslugama uz osnovni račun, od 8. 1. 2025. drugih promjena nema."

-Koja će točno biti procedura za one korisnike koji žele prijeći s nekog od paketa banke (npr. Lepeze) na besplatno vođenje Osnovnog računa? Hoće li korisnik morati mijenjati i IBAN kod tog prelaska?

"Ako postojeći korisnik tekućeg računa u eurima ili postojećeg paketa želi prijeći/ugovoriti Osnovni račun, treba zatvoriti postojeći paket i tekući račun u eurima te nakon toga otvoriti Osnovni račun. Nakon ugovaranja Osnovnog računa, mijenja se IBAN računa, debitna kartica i PIN."

Zaključak

Ako niste "ovisnici" o dopuštenom prekoračenju kod banaka, ako vam nije stalo do toga da imate više otvorenih računa kod različitih banaka, ako ne koristite usluge obročnih plaćanja i ako vam nije problem promijeniti svoj postojeći IBAN onda ste pravi kandidat za otvaranje i korištenje Osnovnog računa. Dakle, možete godišnje uštedjeti na naknadi za otvaranje i vođenje računa oko nekih 35 eura za umirovljenike, oko 70 eura za studente pa do 276 eura za, na primjer, korisnike Obitelj plus Lepeze mogućnosti Zagrebačke banke, plus oko 16 eura za korištenje m-zabe koja nije uključena u većini paketa te banke. U gornjem opisu usluga Osnovnog računa svake banke smo naveli koje usluge su uključene u Osnovni račun, i to se, za sada, ne bi trebalo mijenjati.

Ipak, ako ste "ovisnik" o korištenju prekoračenja, želite imati više debitnih i kreditnih kartica, dodatnih usluga paketa banaka koje mogu uključivati pogodnosti poput osiguranja za pomoć popravaka u kući, medicinsku pomoć u RH, dostavu lijekova, pomoć na cesti u RH i inozemstvu, putno osiguranje u inozemstvu i sl. onda još jednom izračunajte koje su vam opcije, usporedite pakete banaka koji se nude na tržištu s vašim potrebama i odlučite. Kod ovakvih situacija nagle i nepromišljene odluke nisu dobre ni za koga, jer vam mogu uzrokovati nepotrebno trošenje vremena, a i novaca.