Prema istraživanju OECD-a Hrvatska je prva po uživanju u životu, a zadnja u području cjeloživotnog učenja

Prema izvješću istraživanja OECD-a koje se zove Education at a Glance za 2025. godinu u Hrvatskoj je najveći udio odraslih sa srednjim i visokim obrazovanjem (25–64 godine) koji su rekli da su uživali u životu, tijekom tjedna koji je prethodio istraživanju. Ipak, osobe s nižim obrazovanjem (oni s osnovnom školom ili bez) rjeđe su iskazali pozitivno životno iskustvo u odnosu na više obrazovane. To upućuje na postojanje obrazovnih nejednakosti u subjektivnoj dobrobiti. OECD smatra što je viša razina obrazovanja pojedinaca, to je veća vjerojatnost da će uživati u životu. Donosimo detalje tog izvješća.

Foto: Unsplash, Etienne Girardet

U suvremenim društvima obrazovanje se sve češće promatra, ne samo kao sredstvo stjecanja znanja i vještina, već i kao ključni čimbenik socijalne i ekonomske dobrobiti pojedinaca. Vlade diljem svijeta, suočene s globalizacijom, tehnološkim promjenama i rastućim društvenim nejednakostima, sve se više oslanjaju na međunarodne usporedbe obrazovnih sustava kako bi oblikovale javne politike koje unapređuju životne izglede građana. U tom kontekstu važnu ulogu ima Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja kroz publikaciju Education at a Glance na 542 stranice pruža međunarodno usporedive pokazatelje o obrazovanju.

Osim što služe kreatorima politika, ovi pokazatelji pomažu istraživačima i široj javnosti da bolje razumiju kako se obrazovni sustavi pojedinih zemalja uspoređuju na međunarodnoj razini. Jedno od važnih pitanja koje se pritom postavlja jest odnos između obrazovanja i subjektivne dobrobiti, odnosno koliko razina obrazovanja utječe na to u kojoj mjeri ljudi doživljavaju zadovoljstvo i uživanje u životu. Cilj ovog segmenta istraživanja je analizirati povezanost obrazovanja i subjektivne dobrobiti odraslog stanovništva na temelju podataka OECD-a, s posebnim osvrtom na međunarodne razlike i položaj Hrvatske.

Međunarodni podaci o uživanju u životu prema razini obrazovanja

Prema podacima iz Education at a Glance 2025 publikacije, koja se temelje na European Social Survey i nacionalnim istraživanjima, vidljiva je jasna povezanost između razine obrazovanja i udjela odraslih osoba koje navode da su tijekom proteklog tjedna uživale u životu. U gotovo svim promatranim zemljama osobe s tercijarnim (visokim) obrazovanjem češće iskazuju pozitivno životno iskustvo u usporedbi s osobama nižeg obrazovanja.

Iako je ovaj obrazac općenito prisutan, razlike među zemljama su značajne. U nordijskim i zapadnoeuropskim državama visoki udjeli zadovoljstva zabilježeni su u svim obrazovnim skupinama, što upućuje na snažne socijalne sustave i manju ovisnost kvalitete života o obrazovanju. Nasuprot tome, u nekim južnim i istočnim europskim zemljama te u Koreji razlike između visoko i niže obrazovanih znatno su izraženije, što može ukazivati na veće društvene nejednakosti.

Položaj Hrvatske u međunarodnom kontekstu

Izvor: OECD

Iako grafikon ne obuhvaća sve zemlje OECD-a, Hrvatska se u Figure A6.3 nalazi na prvom mjestu među promatranim državama i bilježi visok udio odraslih koji navode da uživaju u životu, osobito među osobama sa srednjim i visokim obrazovanjem. Razlika između srednje i visoko obrazovanih u Hrvatskoj je mala, dok je jaz izraženiji u odnosu na osobe s nižim obrazovanjem.

Ovakvi rezultati sugeriraju da završeno srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj pruža određenu razinu socijalne i ekonomske sigurnosti koja pozitivno utječe na subjektivnu dobrobit. Ipak, niže obrazovane skupine i dalje su u nepovoljnijem položaju, što upućuje na potrebu za obrazovnim i socijalnim politikama koje bi smanjile ove razlike.

Izvor: OECD

Unatoč povoljnim pokazateljima subjektivne dobrobiti, međunarodne usporedbe OECD-a upućuju na to da Hrvatska sustavno zaostaje u području cjeloživotnog učenja. Udio odraslih koji sudjeluju u obrazovanju ili osposobljavanju jedan je od najnižih među promatranim državama, što ukazuje na strukturne slabosti sustava obrazovanja odraslih. Ovakav obrazac osobito je problematičan u kontekstu tržišta rada, obilježenog visokom segmentacijom, izraženim udjelom niskokvalificiranih poslova te relativno slabom potražnjom za kontinuiranim razvojem vještina izvan formalnog obrazovnog sustava.

Učenje odraslih znači sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju i odnosi se na formalno i/ili neformalno obrazovanje i osposobljavanje. Učenje odraslih obično se odnosi na aktivnosti učenja nakon završetka inicijalnog obrazovanja. Na primjer, među odraslima s visokim obrazovanjem, oni koji najrjeđe čitaju u svakodnevnom životu imaju oko 1,6 puta manju vjerojatnost da će sudjelovati u učenju odraslih nego njihovi vršnjaci koji najčešće čitaju.

Hrvatsko tržište rada u velikoj se mjeri oslanja na sektore poput turizma, trgovine i građevinarstva, u kojima su sezonalnost, privremeni oblici zaposlenja i ograničene mogućnosti profesionalnog napredovanja česti. U takvom okruženju poticaji za sudjelovanje u cjeloživotnom učenju ostaju slabi, osobito za niže i srednje obrazovane radnike, čime se produbljuje jaz u vještinama i smanjuje prilagodljivost radne snage tehnološkim i demografskim promjenama. Za razliku od nordijskih zemalja, gdje poslodavci i država aktivno potiču dodatno obrazovanje zaposlenih, u Hrvatskoj se ulaganje u vještine odraslih još uvijek često percipira kao individualna odgovornost, a ne kao zajednički interes.

Je li obrazovanje temelj društvene i ekonomske dobrobiti?

OECD u svojim analizama naglašava da obrazovanje ima višestruku ulogu u životu pojedinca. Viša razina obrazovanja povezana je s boljim zapošljavanjem, stabilnijim prihodima, većom sigurnošću na tržištu rada i boljim zdravstvenim ishodima. Sve navedeno ima izravan ili neizravan utjecaj na subjektivnu dobrobit, odnosno na to kako pojedinci procjenjuju kvalitetu vlastitog života.

Subjektivna dobrobit obuhvaća emocionalne aspekte života, poput osjećaja sreće i zadovoljstva, ali i širu procjenu životnih okolnosti. OECD stoga u svojim istraživanjima sve češće uključuje pokazatelje koji mjere kako se ljudi osjećaju, a ne samo njihove materijalne uvjete.

Zaključak

Publikacija Education at a Glance se potvrđuje kao vrijedan alat za razumijevanje obrazovanja u širem društvenom kontekstu i kao važna osnova za donošenje informiranih javnih politika. Analiza podataka OECD-a pokazuje da obrazovanje ima važnu ulogu u oblikovanju subjektivne dobrobiti pojedinaca. Iako obrazovanje, samo po sebi, ne jamči sreću, viša razina obrazovanja u pravilu je povezana s povoljnijim životnim okolnostima koje povećavaju vjerojatnost pozitivnog doživljaja života. Međunarodne usporedbe ukazuju na to da snaga ove povezanosti ovisi o širem društvenom i institucionalnom kontekstu pojedine zemlje.

U Hrvatskoj je uočljivo da su srednje i visoko obrazovane skupine relativno zadovoljne životom, no razlike u odnosu na niže obrazovane i dalje postoje. To potvrđuje važnost ulaganja u obrazovanje kao sredstva, ne samo ekonomskog rasta, već i jačanja socijalne uključenosti i kvalitete života.

Budući da Hrvatska sustavno zaostaje u području cjeloživotnog učenja ova slabost može imati dugoročne implikacije za konkurentnost gospodarstva i održivost socijalne države. Niska razina cjeloživotnog učenja ograničava mobilnost radnika, povećava rizik dugotrajne nezaposlenosti i smanjuje otpornost tržišta rada na ekonomske šokove. Time se dodatno naglašava paradoks hrvatskog konteksta da relativno visoka subjektivna dobrobit koegzistira s niskom spremnošću za kontinuirano usavršavanje, što može predstavljati prepreku budućem razvoju ako se ne adresira ciljanim obrazovnim i tržišno-radnim politikama.