MENADŽMENT "tips and tricks" by Suzana Vezilić

Sve je više "sjedilačkih" poslova, a naročito kod zaposlenika tehnološkog sektora. Možda nam to nekad odgovara, posebno za vrijeme hladnih i kišnih dana, ali pitanje je koliko to odgovara našem tijelu? Hipokrat je rekao da je hodanje najbolji ljudski lijek, a čovječanstvo sve više pribjegava poslovima na kojima se jako malo, ili skoro nikako, hoda. U nastavku pročitajte što se događa u našem tijelu ako hodamo svaki dan barem pola sata. Foto: Icons8 tim, Unsplash Možda bi netko pomislio da otkrivamo toplu vodu i da je opće poznato da je hodanje zdravo. Istina je da to znamo od malih nogu, ali da li znamo zašto je hodanje zdravo i što se točno događa u našem tijelu ako svaki dan hodamo, a koje opasnosti se skrivaju ako po cijele dane sjedimo, i ako se općenito malo krećemo. Cilj je da vas ovaj članak inspirira, i da se nakon što ga pročitate uputite u šetnju barem na pet minuta. Znamo da će mnogi pomisliti da je lako onima koji imaju takav posao gdje mogu izaći svako malo i hod

Starenje stanovništva povezano je s porastom nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, ishijalgije i sl., stoga je neophodno prebaciti fokus s konvencionalne skupe medicine i kirurgije na tehnološku prevenciju i liječenje. Jedan od uzroka spomenutih bolesti je i pretilost. Prema The World Obesity Atlas 2023. studiji, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do kraja 2035. godine. Poražavajući je i podatak Eurostata da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i 35 posto djece, što nas stavlja na vrh ljestvice zemalja Europske Unije. Stručnjaci s Cambridge Judge smatraju da nam digitalne tehnologije uključujući umjetnu inteligenciju mogu pomoći da promijenimo ponašanje i smanjimo zdravstvene troškove u borbi protiv pretilosti i dijabetesa. Foto: Marko Picek, Pixsell, Izvor Eurosat, HZJZ Eksperimentalna studija s Cambridge Judge usredotočila se na Japan, jer je Japan društvo koje ubrzano stari s eskalirajućim

Do danas je bilo jako malo empirijskih podataka o tome kako bi umjetna inteligencija funkcionirala kao izvršni direktor u stvarnim scenarijima, osobito u usporedbi s ljudskim odlučivanjem u sličnim uvjetima. Zanimljiv članak portala Harvard Business Review, temeljen na eksperimentu provedenom na Cambridge Judge Business School -u koji simulira automobilsku industriju, prenosi da umjetna inteligencija (AI) poboljšava ljudske sudionike u donošenju strateških odluka o tržišnom udjelu i profitabilnosti. Članak otkriva da impresivno prikazivanje AI-ja u eksperimentu ima dalekosežne implikacije. Poto: Mathew Schwartz, Unsplash Na prvi pogled, mišljenje da umjetna inteligencija može zamijeniti CEO-e može se činiti jako upitnom. A to je zato što je umjetna inteligencija sklona značajnim pogreškama, generiranjem netočnih ili pogrešnih informacija. To nisu kvalitete koje se obično povezuju s učinkovitim vodstvom, posebno u ulozi koja zahtijeva balansiranje interesa višestrukih dionika, analizira

Početkom kolovoza je stupio na snagu EU Akt o umjetnoj inteligenciji (AI). Da bi se Akt implementirao komisija je formirala EU AI Pakt čija je osnovna funkcija prikupljanje i razmjena podataka s članicama AI Pakta, kao i komunikacija o provođenju zadanih smjernica AI Akta.  Komisija Europske unije je krajem rujna objavila više od stotinu tvrtki koje su prve potpisnice Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji (AI) i njegovih dobrovoljnih obveza.  Očito je EU komisija aktivno krenula u borbu za transformaciju u tehnološkog lidera na globalnoj razini. Nedugo nakon stupanja na snagu EU AI Akta formirali su i EU AI Pakt.  Pakt podupire dobrovoljne obveze industrije da počne primjenjivati ​​načela Akta o umjetnoj inteligenciji prije njegove primjene i podupire poboljšanje suradnje između Ureda EU za umjetnu inteligenciju i svih relevantnih dionika, uključujući industriju, civilno društvo i akademsku zajednicu. Izvor: Ec.europa.eu Koje su osnovne smjernice ovoga Pakta? Smjernice EU Pakta u područj

U važnom istraživanju Europske komisije nazvanom " The EU's Critical Tech Gap" najavljuje se najvažnija revolucija nakon industrijske revolucije, a to je podatkovna revolucija. Pretpostavlja se da će ova revolucija značajno utjecati na odvajanje vodećih tvrtki od ostalih, i da će pomoći EU zajednici da se transformira u tehnološkog lidera, ili barem ravnopravnog partnera u globalnoj digitalnoj ekonomiji. Opisati ćemo o kojim se kritičnim tehnologijama radi kako bi ukazali u kojem pravcu će EU usmjeriti svoje aktivnosti i koje će projekte financirati u budućnosti. Photo by Joshua Sortino, Unsplash.com    Ekonomska studija pod nazivom" The EU's Critical Tech Gap " identificirala je osam kritičnih tehnologija u kojima EU značajno zaostaje za njihovim globalnim konkurentima poput SAD-a i Kine. Studija se temelji  na preciznom istraživanju svakog elementa tih kritičkih tehnologija  i pokazuje da EU ne može riješiti svoje probleme bez ozbiljnog sagledavanja svoji