Porezna reforma: Koliko će nam realno porasti plaće?

Što nam u 2024. godini donosi već dugo očekivana porezna reforma, hoće li nam plaće porasti? Da li će nam uvesti porez na nekretnine? Koliko nam ukidanje prireza znači?  Ukratko smo analizirali najavljene porezne promjene.

Foto: Mathew Stern, Unsplash.com

Kada nam netko spomene porez na dohodak i doprinose pitamo se da li plaćamo previše državi i koliko općenito ima smisla plaćati državne namete poput poreza i prireza. Mi smo bili jedna od 15 država u svijetu koje su uvele još i prirez porezu na dohodak. Možemo se pohvaliti da više nismo među tim rijetkima jer se od slijedeće godine prirez potpuno ukida za sve u Hrvatskoj. Pitam se koliko na svijetu postoji zaposlenika koji su doista sretni platiti porez bilo koje kategorije. Zašto je to tako? Prirodno je kada ne volimo ono što nam se nameće  i kada nešto moramo plaćati. Sada bi već ušli u osnove na kojima se temelji država i porezni sustav, pa bi skrenuli na politiku, a to mi nije namjera u ovome tekstu. Taj dio ostavljam našim dragim forumašima da si olakšaju dušu.

Znate li koliko mi imamo zakona? Ja bih rekla "bezbroj". U ovoj poreznoj reformi se mijenja čak devet poreznih zakona. Mijenjaju se slijedeći zakoni:

1. Zakon o porezu na dohodak
2. Zakon o lokalnim porezima
3. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
4. Zakon o doprinosima
5. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
6. Zakon o porezu na dobit
7. Zakon o PDV-u
8. Zakon o poreznom savjetništvu
9. Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

Možemo li reći "konačno" ili "zar već"?

Ono što Vlada planira postići ovom reformom je smanjenje nejednakosti standarda građana, pomažući onima s najnižim primanjima. S obzirom da je prošlogodišnja inflacija bila 10,8%, a javni dug 68,4 % BDP-a, plan Vlade je smanjiti javni dug na 55,6 % BDP-a i inflaciju na poželjnih  2,2 %. Vlada je najavila da će već od 2024. godine financirati mirovine 43,1% iz poreza i 56,9% iz doprinosa, tako da će se na taj način nadoknaditi odljev prihoda zbog uvedenih  olakšica u prvom mirovinskom stupu.

Koje su glavne promjene vezane za dohodak?

• Povećava se osobni odbitak s 531 eura na 560 eura.
• Povećava se uvećanje osobnoga odbitka za uzdržavane članove uže obitelji.
• Smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje, ali samo za one čija je bruto plaća do 1.300 eura.
• Ukida se prirez porezu na dohodak
• Povećava se mjesečni prag za prelazak u viši porezni razred na 4.200 eura
• Uvodi se porezni tretman napojnica iznad godišnjega iznosa od 3.360€.
• Uvodi se fiksni datum plaćanja poreza 28. veljače.
• Mijenjaju se stope poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
• Povećavanje autonomije jedinicama lokalne samouprave da svojim odlukama propišu visinu porezne stope poreza na dohodak za nesamostalni rad, samostalnu djelatnost i drugi dohodak za godišnje poreze, a sve u granicama propisanim zakonom.

Kako to u konačnici utječe na povećanje plaće?

Nakon ukidanja prireza porezu na dohodak novi Zakon daje autonomiju jedinicama lokalne samouprave (JLS) općina i gradova da samostalno propišu visinu porezne stope godišnjih poreza za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka za svaku općinu ili grad posebno, a sve u granicama propisanim zakonom. Do kraja studenog će sve odluke o visini porezne stope, koje su donijele pojedinačne  JLS, morati biti objavljene u »Narodnim novinama«. Granice koje su propisane zakonom su u slijedećoj tablici:

Izvor: vlada.hr

Bacili smo se na računanje i predstavljamo vam dva primjera. U primjerima smo uzeli zaposlenike iz Zagreba i računali smo po poreznim stopama koje je Grad Zagreb službeno predložio prema Nacrtu prijedloga Odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak Grada Zagreba. Predložena visina niže porezne stope na dohodak je 23,60%, dok njihov prijedlog više porezne stope na dohodak iznosi 35,40%. U ovim primjerima nam slika govori više od 1000 riječi.

Primjer 1: Zaposlenik iz Zagreba bez i s uzdržavanim članovima (niži prag)

Izvor: vlastiti

Primjer 2: Zaposlenik iz Zagreba bez i s uzdržavanim članovima (viši prag)

Izvor: vlastiti

Znači, zaposlenici koji imaju bruto primanja do 700 eura dobiti će 41 do 45 eura mjesečno veću plaću, ovisno da li uzdržavaju člana obitelji. Oni s primanjima iznad 1.300 eura dobiti će oko 7 eura do nekih 65 za više članova koje uzdržavaju, dok oni koji plaćaju porez na dohodak i iz drugog dohodovnog praga će imati povećanje od minimalno 36 eura za samce, oko 53 eura za one s jednim uzdržavanim članom,  pa sve do većih iznosa ako ostvaruju uvećane osobne odbitke zbog višebrojnih uzdržavanih članova obitelji. Ako bi takav zaposlenih uzdržavao petero djece dobio bi uvećanje osobnog odbitka u iznosu od 3.080 eura i u konačnici bi mu se plaća povećala za max. 351 eura u odnosu na onu iz starog zakona (ovo ovisi o visini bruto plaće onih koji prelaze u drugi porezni prag).

Koje nas još promjene čekaju mimo poreza na dohodak?

• Povećava se porez na kuće za odmor

Već dugo najavljivani porez na nekretnine ipak nije zahvaćen ovom reformom, osim onih koji imaju kuće za odmor. Vlada je do sada odredila maksimalni prag cijene poreza na kuće za odmor koji je bio od 5 (0,66 eura) do 15 Kuna (2 eura) po kvadratu korisne površine kuće za odmor, ovisno o odluci općine ili grada u kojem se kuća nalazi. Novim zakonom je taj maksimalni prag povećan na 5 eura po kvadratu korisne površine kuće za odmor. Prema odredbama ovog zakona, jedinice lokalne samouprave svojom odlukom odlučuju uvode li porez na kuće za odmor i koliki će on biti, ali u granicama određenim ZLP-om, ovisno o okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor. Tako da će oni koji imaju kuću za odmor od na primjer 100 kvadrata,  u zoni s najvišim porezom,  plaćati 500 eura godišnjeg poreza umjesto dosadašnjih 200 eura.

• Mijenja se prag za ulazak u sustav PDV-a

Ove promjene su više "kozmetičke prirode" i odnose se na zaokruživanje iznosa u eurima. Tako da, po novom zakonu prag za ulazak u sustav PDV-a se mijenja s 39.816,84 eura na 40.000 eura.

Zaključak

Nakon analize prikazanih primjera evidentno je do kolikog povećanja plaće dolazi po kategorijama zaposlenika. Kada gledamo omjer bruto plaće i visine povećanja neto primanja, onda po tome zaključujemo da će najveći postotak povećanja imati oni s najnižim plaćama, ako pri tome imaju i uzdržavane članove obitelji. Ako gledamo visinu povećanja u eurima, onda će najviše eura dobiti oni s najvišim primanjima ako uz to imaju i uzdržavane članove obitelji.

Bilo je dosta rasprava oporbe i udruga o tome koliko doista znači najniže mjesečno povećanje od 6,84 eura u ovoj reformi. Rekla bih da svaki euro znači, jer ne možemo zaboraviti ni naše stanovnike koji još uvijek skupljaju boce po kontejnerima i mijenjaju ih za novce, pa za taj iznos od 6,84 eura moraju skupiti preko 100 plastičnih boca.  Ali da je malo u usporedbi s inflacijom i trenutnim životnim troškovima, malo je. Ipak možemo se tješiti da nam nije uveden porez na nekretnine, nego samo povećan porez na kuće za odmor. Po toj računici kreatori ove reforme vjerojatno pretpostavljaju da takve kuće imaju samo oni s višim primanjima, i da to povećanje neće ugroziti one s nižim primanjima. Sada će me opet neki nazvati "vladinom komesarkom" i iskreno nasmijati. Moja ideologija je da ne treba biti stalno nezadovoljan i da radi samih sebe moramo stalno tražiti ono pozitivno u promjenama. Ja sam osobno očekivala više od ove porezne reforme, i mislim da je bilo prostora za još neka rasterećenja poreznih obveznika, ali o tome ću pisati drugom prilikom. Vjerujem da sam uz prikazane primjere uspješno odgovorila na pitanje iz naslova članka.