Kada se osvrnemo unazad u 2025. godinu i pogledamo najave promjena i usvojene izmjene zakona, koji su stupili na snagu krajem ili od početka ove godine, shvatit ćemo da se puno toga očekuje u ovoj godini. Spomenut ćemo one najvažnije, za sve čitatelje koji su neku od tih novina propustili.
Budući da smo cijelu godinu pisali i pratili nadolazeće zakone vrijeme je da ih početkom godine rezimiramo i probamo svesti neke zaključke. Napravili smo pregled važnijih promjena od kojih ima i onih dobrih ali i onih manje dobrih.
Kakva nas poskupljena očekuju?
Izdvojili smo par najvažnijih poskupljenja koje nas očekuju. Dopunsko zdravstveno osiguranje poskupljuje za oko 60 % i to s 9,29 € na 15 € mjesečno. Poskupljenje se odnosi na sve građane, koji nisu izuzeti od njegovog plaćanja. Poskupljuju i cigarete, sitno rezani duhan, grijani duhanski proizvodi i e-tekućine a sve to zbog povećanja trošarina. Prema novom Vladinom paketu mjera pomoći stanovništvu i gospodarstvu počinje postupno ukidanje energetskih subvencija, pa se očekuje i blagi rast cijene struje i plina.
Naknada za uporabu cesta poskupljuje za oko 60 % što će osjetiti vozači prilikom registracije vozila. Poskupljenje će se bazirati na osnovici koja će rasti s 28,50 € na 40 € i ovisit će o koeficijentu obujma motora.
Obujam motora Prije Sada Razlika
do 1000 cm3 23,94 € 38,40 € +14,46 €
1001 – 1600 cm3 49,59 € 79,60 € +30,01 €
1601 – 2000 cm3 59,85 € 95,60 € +35,75 €
2001 – 2500 cm3 99,47 € 159,20 € +59,73 €
preko 2500 cm3 159,32 € 254,80 € +95,48 €
Ima li i nekih dobrih vijesti?
Ima. Da ne počinjemo godinu samo s lošijim vijestima donosimo i neke dobre financijske vijesti.
Umirovljenici koji su se umirovili prijevremeno i dugo godina bili penalizirani s nižim mirovinama će nakon 70. godine života biti potpuno financijski izjednačeni s onima koji su otišli u "punu" mirovinu, što znači da će oko 127 tisuća korisnika dobiti povećanje mirovine u prosjeku od 54 eura, i to bez podnošenja zahtjeva. I oni koji su u invalidskoj mirovini će dobiti veću mirovinu u prosjeku za 74 eura. O mirovinama i promjenama u mirovinskom sustavu smo nedavno pisali ovdje.
Minimalna mjesečna bruto plaća povišena je na 1.050 € od 1. siječnja 2026. (s oko 970 €). To znači da najmanje plaćeni radnici dobivaju veći prihod, što direktno povećava njihov mjesečni budžet.
Vlada i Ministarstvo planiraju program pristupačnog najma, kupnje i gradnje stanova kroz mjere za povećanje ponude stanova, što bi dugoročno moglo ubrzati izgradnju i smanjiti cijene nekretnina, posebno za mlade obitelji. Donošenje Zakona o priuštivom stanovanju se očekuje tijekom prvog kvartala ove godine. O tome smo pisali ovdje.
Povećani porezni prihodovni pragovi za studente. Jedna od najvažnijih olakšica za studente i njihove roditelje koja je stupila na snagu su veći godišnji pragovi prihoda koje studenti mogu ostvariti bez plaćanja poreza. 4.800 € godišnje ako je student prijavljen kao uzdržavan član na poreznoj olakšici roditelja i 12.000 € godišnje ako student nije na poreznoj olakšici roditelja i direktno plaća porez na vlastitu karticu. To je značajan rast u odnosu na dosadašnje pragove (koji su bili oko 3.360 € za uzdržavane i oko 10.080 € za ostale studente). To znači da od ove godine student može više raditi i zaraditi bez oporezivanja, što je posebno važno tijekom turističke sezone kada se puno studenata zapošljava. Ako student prelazi ove limite, plaća se porez samo na onaj dio iznad pragova.
Od 1. siječnja 2026. nekoliko gradova i općina u Hrvatskoj promijenio je stope lokalnog poreza na dohodak. Prema dostupnim podacima, neke jedinice lokalne samouprave su smanjile porezne stope, a neke ih pak povećale u odnosu na ranije razdoblje.
Građani su dobili mogućnost besplatnog paketa bankovnih usluga
Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se počeo primjenjivati novi zakon koji građanima s redovitim primanjima jamči pravo na paket besplatnih bankarskih usluga. Vijest je dočekana s velikim interesom javnosti jer se prvi put na razini zakona ograničava što banke smiju naplaćivati, a što ne. Ipak, iza pojma “besplatni paket” krije se niz nijansi koje će u praksi odlučivati hoće li taj paket doista biti svima povoljniji od postojećih. O tome smo detaljno pisali ovdje.
Nova pravila za kriptoimovinu: građani pod povećalom Porezne uprave od 2026.
Od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju nova pravila vezana uz kriptoimovinu koja će značajno promijeniti odnos građana i Porezne uprave. Riječ je o dijelu europske porezne reforme kojom se uvodi znatno veća transparentnost i nadzor nad kripto-transakcijama.
Ključna novost je primjena EU standarda DAC8 i CARF, kojima se uvodi obvezna i automatizirana razmjena poreznih informacija o kriptoimovini. Na temelju tih pravila, platforme za trgovanje kriptoimovinom i drugi pružatelji kripto-usluga morat će prikupljati i dostavljati podatke o korisnicima i njihovim transakcijama poreznim tijelima. Ti će se podaci razmjenjivati između država članica Europske unije, čime hrvatska Porezna uprava dobiva uvid u kripto-transakcije hrvatskih poreznih rezidenata, bez obzira na to jesu li provedene u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Prikupljat će se detaljni podaci o identitetu korisnika (ime, adresa, porezni identifikacijski broj i država rezidentnosti), kao i podaci o transakcijama: kupnji, prodaji, zamjenama kriptovaluta, prijenosima te drugim oblicima raspolaganja kriptoimovinom. Prvi izvještaji odnosit će se na transakcije ostvarene tijekom 2026. godine, a poreznim upravama bit će dostavljeni tijekom 2027.
Za građane to znači da porezna anonimnost kriptoimovine praktično prestaje. Svaki ostvareni prihod ili dobit morat će se prijaviti u godišnjoj poreznoj prijavi. Porezna uprava će zaprimljene podatke uspoređivati s prijavama građana te, u slučaju odstupanja, pokretati porezne nadzore. DAC8 i CARF osiguravaju obuhvat podataka s velikih međunarodnih burzi i posrednika, uključujući one sa sjedištem izvan Hrvatske ali unutar europskog i međunarodnog regulatornog okvira. Cilj novih pravila je suzbijanje utaje poreza i izjednačavanje poreznog tretmana kriptoimovine s ostalim oblicima financijske imovine. Poruka građanima koji trguju kriptovalutama je jasna: od 2026. kriptoimovina postaje potpuno vidljiva poreznim vlastima, a odgovornost za pravodobnu i točnu prijavu prihoda ostaje na poreznim obveznicima.
Osniva se i Središnji registar stanovništva
U Hrvatskoj se od 2026. uvodi potpuno nova baza podataka o stanovništvu koja će zamijeniti dosadašnji popis stanovništva kakvog smo poznavali. Umjesto popisivanja „na terenu“ svaki desetak godina, država uvodi digitalni Središnji registar stanovništva, u koji se automatski povezuju podaci iz brojnih postojećih evidencija i registara. Puni rad očekuje se od 1. lipnja 2026.
Registar će objediniti podatke iz postojećih državnih evidencija, poput OIB-a, prebivališta i boravišta, matičnih knjiga, obrazovanja, zaposlenja, mirovinskog i zdravstvenog sustava. Cilj je da država u svakom trenutku ima točne i ažurne podatke o broju stanovnika, kućanstvima i osnovnim demografskim obilježjima. U Središnjem registru vodit će se podaci o identitetu građana, adresi stanovanja, obiteljskim i kućanskim odnosima, obrazovanju, radnom statusu, migracijama te stambenom statusu. Dio podataka, poput izjašnjavanja o nacionalnosti, vjeri ili materinskom jeziku, bit će dobrovoljan i neće se unositi bez pristanka građana.
Za građane to u praksi znači manje birokracije. Podaci će se povlačiti iz registra, pa više neće biti potrebe za donošenjem potvrda o prebivalištu, kućanstvu ili obiteljskom statusu prilikom ostvarivanja prava poput dječjeg doplatka, stipendija, socijalnih naknada ili poreznih olakšica. Administrativni postupci trebali bi biti brži, a dio prava moći će se obračunavati automatski. Središnji registar koristit će državna tijela i lokalne jedinice za provedbu javnih politika, planiranje obrazovanja, zdravstva i socijalnih usluga te za demografske i statističke analize. Građanima će biti omogućen uvid u vlastite podatke i mogućnost ispravka netočnosti.
Istodobno, uvođenje registra otvara i pitanja zaštite privatnosti. Iako podaci neće biti javno dostupni, registar omogućuje znatno širi uvid državnih tijela u osobne informacije nego dosad. Nadležne institucije ističu da će se sustav koristiti isključivo u zakonom propisane svrhe te uz primjenu strogih sigurnosnih i zaštitnih mjera. Tako da, središnji registar stanovništva predstavlja veliki iskorak u digitalizaciji države: manje papira i čekanja za građane, bržu administraciju za sustav, ali i novu razinu centraliziranog upravljanja podacima o stanovništvu. Detaljnije o tome sam pisala
ovdje.
EU Direktiva o transparentnosti plaća: veća jednakost u plaćama od 2026
Od 2026. godine u Hrvatskoj se počinje primjenjivati EU Direktiva o transparentnosti plaća, čiji je cilj smanjiti razlike u plaćama između muškaraca i žena i osigurati veće informacije zaposlenicima o njihovim pravima. Direktiva zahtijeva da poslodavci budu otvoreniji u pogledu plaća i kriterija obračuna, a time se želi potaknuti pravičnija i transparentnija radna mjesta.
Ključne odredbe koje će utjecati na hrvatsko tržište rada uključuju obvezu poslodavaca da jasno definiraju kriterije za obračun plaća i dodataka, zaposlenicima omogućuju informacije o rasponima plaća za slična radna mjesta a u većim tvrtkama redovito provode analize razlika u plaćama prema spolu i izvještavaju o rezultatima zaposlenicima ili nadležnim tijelima na zahtjev.
Prema službenim smjernicama EU o Direktivi o transparentnosti plaća poslodavci s više od 250 zaposlenih dužni su godišnje izvješćivati o razlikama u plaćama počevši od 7. lipnja 2027. godine. Poslodavci sa 150–249 zaposlenika izvješćuju svake tri godine počevši od 7. lipnja 2027. godine. Poslodavci sa 100–149 zaposlenika će početi izvješćivati svake tri godine počevši od 2031.To znači da će veći dio privatnog sektora biti obvezan prikazivati kriterije plaća i redovito provoditi izvještavanje o jednakosti.
Za zaposlenike ovo donosi jasniju sliku o vlastitim plaćama u odnosu na kolege, te veću zaštitu od diskriminacije. Također, omogućuje jednostavniju usporedbu plaća unutar sektora i tvrtke, što može biti alat za pregovaranje i ostvarivanje svojih prava. Za poslodavce direktiva znači veće administrativne obveze, ali i priliku da pokažu transparentnost i društvenu odgovornost. Tvrtke će morati pratiti plaće, analizirati razlike među zaposlenicima i izvještavati u skladu s pravilima, a u slučaju nepridržavanja mogući su inspekcijski nadzor i sankcije.
Cilj Direktive je stvoriti poštenije i transparentnije radno okruženje, smanjiti rodne razlike u plaćama i osnažiti zaposlenike da razumiju kako se obračunavaju njihove plaće. Hrvatska, implementacijom ovog EU standarda, ulazi u sustav koji već u mnogim državama članicama pokazuje pozitivne rezultate u smanjenju plačnih razlika i povećanju povjerenja u poslodavce.
Izmijenjeni Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, često nazivanih “zviždačima”
Zaštita prijavitelja nepravilnosti, često nazivanih “zviždačima”, jedan je od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije, zlouporabe ovlasti i nepravilnosti u javnom i privatnom sektoru. U tom kontekstu, hrvatska Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s ciljem jačanja pravne sigurnosti prijavitelja, preciznijeg definiranja njihovih prava te usklađivanja domaćeg zakonodavstva s novim europskim propisima i međunarodnim standardima, uključujući i preporuke OECD-a. Detaljno smo o tom Zakonu pisali
ovdje.
Što donosi izmjena Zakona o sudovima
Već dulje vrijeme se najavljuje reforma pravosuđa zbog raznih medijskih pritisaka i nezadovoljstva građana radom sudova, sporosti rješavanja predmeta i sl. Kao dio te reforme je došlo i do usvajanja novim izmjena Zakona o sudovima.
Neke od glavnih novosti:
- Za suce se propisuje zabrana primanja darova osim protokolarnih darova manje vrijednosti. Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.
- Povećavaju se udjeli „mjere kvalitete i kvantitete rada sudaca” u njihovom ocjenjivanju (dosad najviše 60 bodova, sada do najviše 70).
- Uređuje se nadležnost za zahtjeve za suđenje u razumnom roku, prenosi se odlučivanje s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je postupak.
- Uvode se dodatne specijalizacije i uvjeti za rad na određenim vrstama predmeta (npr. obiteljski odnosi, zemljišnoknjižni predmeti).
Uvođenje mogućnosti da Vrhovni sud Republike Hrvatske zasjeda u proširenom vijeću kada to propisuje Zakon. O tom Zakonu smo detaljnije pisali
ovdje.
Zgrade dobivaju OIB i Registar zajednice suvlasnika
Novost je da se uvodi pravna osobnost za zajednicu suvlasnika višestambene zgrade. Porezna uprava dodijelit će joj OIB, a nakon toga Državna geodetska uprava upisat će je u Registar zgrada odnosno Registar zajednice suvlasnika. O tome smo opširnije pisali
ovdje. Prema Članku 1. Zakona: "Ovim se Zakonom uređuje područje upravljanja i održavanja višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i blokovskih garaža, uređuju se odnosi između sudionika u području upravljanja zgradama, određuju se zajednički dijelovi zgrade, minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, održavanje zajedničkih dijelova zgrade, upravljanje zgradom, te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade."
Proces dodjele OIB-a zgradama je u tijeku, i ako ga predstavnici stanara ne pokrenu na vrijeme zgrade mogu očekivati kazne.
Konačno je usvojen i Pravilnik o kućnom redu u zgradama
U lipnju prošle godine Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine usvojilo je novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama.
Pravilnik sadrži dvadeset i četiri članka i većinom se odnosi na pravila korištenja zajedničkih prostorija u zgradama, dopuštenu razinu buke i sprječavanje skupljanja otpada u korištenju posebnih dijelova zgrade, satnicu kućnog mira, obveze kod iznajmljivanja stanova i ostale obveze stanara. O tom Pravilniku smo detaljno pisali
ovdje.
Fiskalizacija 2.0.
I za kraj ostavljamo promjenu zvanu Fiskalizacija 2.0 o kojoj već i ptice na grani cvrkuću.
Ukratko, od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj je uvedena Fiskalizacija 2.0, najveća reforma sustava fiskalizacije od njegova uvođenja. Novi sustav proširuje obveze izdavanja i praćenja računa na eRačune u poslovanju između poduzetnika (B2B) i s državom (B2G), dok svi PDV‑obveznici moraju izdavati i primati eRačune. Cilj reforme je digitalizirati poslovanje, smanjiti administrativno opterećenje i povećati transparentnost. Digitalni eRačuni zamjenjuju papirnate, a njihovo arhiviranje u elektroničkom obliku postaje obavezno.
Međutim, uvođenje novog sustava već je naišlo na probleme. Mnogi poduzetnici suočili su se s tehničkim poteškoćama, kašnjenjem u slanju eRačuna i potrebom za prilagodbom softvera. Tradicionalnije djelatnosti, poput građevinarstva, imaju dodatne izazove jer moraju integrirati nove digitalne procese u svakodnevno poslovanje. Projekt je imao testnu fazu krajem 2025., što je omogućilo pripremu, no potpuna implementacija u 2026. donosi i nove troškove i prilagodbe. Ključna obveza od početka 2026. je da svi obveznici PDV‑a moraju izdavati i primati eRačune, dok oni koji nisu u sustavu PDV‑a moraju barem primati eRačune, a njihova obveza izdavanja kreće od 1. siječnja 2027. kada se novim sustavom obuhvaća oko 320 000 subjekata ukupno.
Ipak, uz ovo brzo nametanje tako složenog sustava, njegovom implementacijom stručnjaci smatraju da će dugoročno ubrzati poslovanje, smanjiti papirnati rad i povećati kontrolu nad poreznim prihodima, što je važno za modernizaciju hrvatskog gospodarstva.
Zaključak
Godina 2026. donosi niz promjena koje će duboko utjecati na svakodnevni život građana i poslovanje poduzetnika. S jedne strane, poskupljenja energenata, hrane i drugih osnovnih proizvoda predstavljaju dodatni pritisak na kućne budžete i povećavaju troškove života. Ipak, s druge strane, država uvodi i neke mjere koje olakšavaju građanima svakodnevicu: porezne olakšice za studente i određene kategorije poreznih obveznika, kao i smanjenje poreza na dohodak u nekim gradovima, financijsku potporu obiteljima i ranjivim skupinama, veća primanja za umirovljenike i invalide.
Digitalna transformacija javne i porezne administracije namijenjena je ubrzavanju i nastojanju olakšavanja određenih procesa. Poduzetnici se trenutno suočavaju s izazovima prilagodbe digitalnim sustavima, posebno Fiskalizaciji 2.0, sve s potencijalom učinkovitijeg i bržeg poslovanja. Središnji registar stanovništva bi trebao zamijeniti tradicionalni popis stanovništva, povezati različite baze podataka i omogućiti bržu i precizniju evidenciju građana, dok EU Direktiva o transparentnosti plaća i porezne novosti naglašava poštenje, ravnopravnost i transparentnost u poslovanju, osiguravajući zaposlenicima bolji uvid u kriterije obračuna plaća.
U konačnici, 2026. godina za Hrvatsku bi trebala predstavljati prijelaz u novu eru: digitalne modernizacije, manje birokracije, učinkovitijem upravljanju podacima, većoj transparentnosti i kontroli poslovnih procesa, uz jasno prepoznavanje i ublažavanje učinaka ekonomskih izazova za građane. Prema obećanjima građani bi trebali dobiti olakšice, osiguranje socijalne ravnoteže i bolje administrativne alate. Hoće li to samo biti slovo na papiru? Pomalo smo skeptični, ali nadajmo se najboljem. Sretna vam Nova godina!
Primjedbe
Objavi komentar