Toplinski otoci predstavljaju klimatski fenomen u urbanim područjima u kojima je temperatura zraka znatno viša nego u okolnim ruralnim područjima. Nastaju kao posljedica urbanizacije i ljudske aktivnosti, osobito zbog velike gustoće zgrada, nedostatka zelenih površina, prometa te oslobađanja topline pri korištenju fosilnih goriva. Posljedice uključuju povećanu potrošnju energije, negativan utjecaj na zdravlje ljudi te doprinos globalnom zatopljenju. Istražili smo što se u Hrvatskoj poduzima po tom pitanju.
Uzroci i mehanizmi nastanka
Toplinski otoci nastaju zbog korištenja građevinskih materijala poput betona i asfalta koji apsorbiraju i ponovno zrače velike količine topline, zatim zbog manjka zelenih i vodenih površina koje inače omogućuju prirodno hlađenje, kao i zbog brojnih toplinskih izvora poput prometa, industrije, klimatizacijskih uređaja i kućanstava. Takvi materijali i aktivnosti zadržavaju i dodatno zagrijavaju okoliš te smanjuju prirodno provjetravanje prostora. Urbanistička struktura gradova, osobito gusta i visoka izgradnja, smanjuje prirodno strujanje zraka i zadržava toplinu u nižim slojevima atmosfere.
Pojava toplinskih otoka najizraženija je noću i u hladnijem dijelu godine, osobito pri slabom vjetru, kada razlika temperature između grada i okolice može doseći i do 10 °C.
Posljedice urbanih toplinskih otoka
Posljedice urbanih toplinskih otoka višestruke su i zahvaćaju okoliš, društvo i gospodarstvo. Povišene temperature povećavaju potrošnju energije, posebno za hlađenje prostora, što dodatno opterećuje energetske sustave i povećava emisije stakleničkih plinova.
Zdravlje ljudi također je ugroženo, osobito tijekom toplinskih valova. Povećava se rizik od toplinskog stresa, dehidracije i pogoršanja kroničnih bolesti, pri čemu su najugroženije starije osobe, djeca i kronični bolesnici. Uz to, visoke temperature pogoršavaju kvalitetu zraka i potiču stvaranje prizemnog ozona.
Urbani toplinski otoci (UTO) u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učinak urbanih toplinskih otoka najizraženiji u većim gradovima, osobito u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Analize pokazuju porast broja toplih dana i toplih noći, što je u skladu s općim trendovima klimatskih promjena. Učestalost toplinskih valova dodatno pojačava negativne učinke UTO-a i povećava potrebu za prilagodbom urbanih prostora.
Mjere ublažavanja
Ublažavanje urbanih toplinskih otoka moguće je primjenom kombinacije urbanističkih, ekoloških i tehničkih mjera. Posebno je važna zelena i plava infrastruktura, uključujući parkove, drvorede, zelene krovove i vodene površine, koje prirodno hlade prostor. Korištenje svijetlih i reflektirajućih materijala smanjuje apsorpciju topline, dok bolje planiranje urbanih prostora omogućuje prirodnu ventilaciju i smanjuje zadržavanje topline.
Započete i planirane aktivnosti
U Hrvatskoj se aktivnosti na sprječavanju i ublažavanju urbanih toplinskih otoka razvijaju, ali su još u ranoj fazi implementacije. Na nacionalnoj razini izrađeni su vodiči i metodologije koje daju okvir za akciju. Gradovi poput Zagreba i Karlovca već djelomično integriraju mjere u svoje planove, s naglaskom na zelenu infrastrukturu i pilot projekte. Istraživanja i modeli doprinose razumijevanju problema i boljem informiraju. Ostali veći gradovi još nisu imali sustavne strategije, iako postoje inicijative za uključivanje toplinskih otoka u planske dokumente.
Projekt ozelenjivanja dvorišta
Primjer je Grad Zagreb koji kroz
Projekt ozelenjivanja dvorišta za koji djelomično koristi EU fondove financira preoblikovanje zapuštenih zajedničkih prostora u stambenim blokovima u zelene, funkcionalne i klimatski otporne zone. Za taj projekt je bio objavljen javni poziv za sudjelovanje na koji je pristiglo 271 zahtjeva. Za 236 dvorišta odobreno je provođenje i financiranje mjera ozelenjivanja. Redoslijed provedbe utvrđen je Zaključkom Povjerenstva, a svi relevantni dokumenti dostupni su
na. U 2025/2026. godini planira se uređenje 25 dvorišta. Od tog broja, sedam dvorišta sufinancira se kroz EU projekt ActGREEN, Aktiviranje zelenih dvorišta za ugljičnu neutralnost, financiran iz programa Horizon Europe. ActGREEN se provodi u partnerstvu Grada Zagreba s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata i udrugom ODRAZ - Održivi razvoj zajednice.
Mjere ozelenjivanja uključuju uklanjanje nepropusnih površina, sadnju stabala i grmlja, postavljanje travnjaka, kišnih vrtova, cvjetnih livada, gredica za povrće i bilje, sjenica, dječjih igrališta, solarne rasvjete te opreme za očuvanje i poticanje bioraznolikosti poput kućica za ptice. Projekt se provodi po modelu u kojem Grad osigurava početnu investiciju, a suvlasnici preuzimaju obavezu redovitog održavanja.
Priručnik i metodologija za identifikaciju toplinskih otoka
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izradilo je
Priručnik za ublažavanje urbanih toplinskih otoka i metodologiju za njihovu identifikaciju i kartiranje. Cilj tog priručnika je dati metodološki i praktični okvir koji pomaže lokalnim jedinicama uprave u prepoznavanju i ublažavanju učinaka toplinskog otoka kroz planiranje prostora i mjere prilagodbe. On omogućuje prikupljanje, održavanje i analizu podataka o zelenoj infrastrukturi u gradovima RH, što je važan korak prema dugoročnom praćenju i upravljanju učinkom mjera hlađenja.
Zaključak
Urbani toplinski otoci predstavljaju ozbiljan izazov za održivi razvoj gradova, posebno u kontekstu klimatskih promjena. Razumijevanje uzroka, posljedica i mogućnosti ublažavanja ključno je za poboljšanje kvalitete života u urbanim sredinama. Sustavno planiranje i primjena mjera prilagodbe mogu značajno smanjiti negativne učinke ovog fenomena. U ovome trebamo biti svi uključeni jer posljedice toplinskih otoka u gradovima su već sada vidljive i utječu na naše zdravlje, a ako se ništa konkretno ne poduzme buduće posljedice mogu biti nesagledive.
Primjedbe
Objavi komentar