Hrvatska je početkom 2026. uvela jednu od najvećih reformi sustava prostornog planiranja i gradnje. Cilj je ubrzati gradnju kroz transparentnije administrativne procese koristeći sustave ePlan i eDozvola. No, dio stručnjaka upozorava na izazove u provedbi.
Prema najavama nadležnih institucija, građevinske dozvole za jednostavnije projekte, poput obiteljskih kuća, trebale bi se izdavati u roku od oko 30 dana nakon što je dokumentacija potpuna. Time bi se postupak koji je često trajao mjesecima ili čak godinama trebao svesti na znatno kraći i transparentniji digitalni proces.
Kraj papirima u gradnji: prostorni planovi i dozvole u digitalnom sustavu
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na digitalizaciju prostornih planova. Svi novi planovi izrađuju se u sustavu ePlan prema jedinstvenom digitalnom standardu, a podaci postaju dostupni u centraliziranom sustavu. Time bi se trebala ukloniti dugogodišnja praksa različitih formata i neusklađenih planova između gradova i općina.
Za investitore i projektante to znači lakši pristup informacijama o uvjetima gradnje, dok javna uprava dobiva alat za učinkovitije upravljanje prostorom.
eDozvola kao središnje mjesto postupka
Istodobno se postupak izdavanja dozvola u potpunosti seli u digitalno okruženje. Platforma eDozvola postaje središnje mjesto kroz koje se predaje dokumentacija, prate faze postupka i komunicira s javnopravnim tijelima.
U praksi to znači da investitori više ne moraju obilaziti različite institucije niti prikupljati dokumente u papirnatom obliku. Sustav bi trebao omogućiti da se većina postupka odvija elektronički, uz jasnu evidenciju svih koraka.
Novost je i to da projektanti kroz sustav izravno pribavljaju posebne uvjete i uvjete priključenja od nadležnih tijela, čime se dio administrativnog opterećenja prebacuje s upravnih tijela na projektantski dio procesa.
Manje dokumentacije za obiteljske kuće
Reforma donosi i pojednostavljenje dokumentacije, osobito za obiteljske kuće koje čine veliku većinu građevinskih zahvata u Hrvatskoj. Za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu sada je u mnogim slučajevima dovoljan idejni projekt, dok se glavni projekt dostavlja prije početka gradnje.
Takav pristup trebao bi ubrzati početak investicija i smanjiti troškove pripreme projekata u ranoj fazi.
Uz to, uvodi se i šira primjena digitalnih modela gradnje, odnosno BIM tehnologije, koja omogućuje preciznije planiranje i koordinaciju između projektanata, investitora i izvođača.
Za one koji nisu upućeni, BIM tehnologija (engl. Building Information Modeling) je digitalni način projektiranja, planiranja i upravljanja gradnjom u kojem se zgrada prikazuje kao inteligentni 3D model koji sadrži sve informacije o objektu. Za razliku od klasičnih 2D nacrta, BIM nije samo crtež nego digitalna baza podataka o zgradi.
Jednostavan primjer: U klasičnom projektiranju arhitekt crta tlocrt, statičar radi konstrukciju, instalateri crtaju svoje instalacije, često se problemi otkriju tek na gradilištu. U BIM-u sve se vidi u jednom 3D modelu i problemi se rješavaju prije gradnje što štedi vrijeme i novac investitora.
Novi sustav nadzora i dodatne obveze
Digitalizacija sustava gradnje prati i jačanje nadzora nad prostorom. Novi okvir uključuje digitalne alate za praćenje promjena u prostoru, što bi trebalo pomoći u suzbijanju bespravne gradnje.
Istodobno se uvode i nove obveze. Prije izdavanja uporabne dozvole morat će se izraditi plan održavanja zgrade, čime se želi potaknuti dugoročna briga o kvaliteti i sigurnosti izgrađenih objekata.
Početne poteškoće sustava
Prvi mjeseci primjene novih digitalnih sustava nije prošlo bez početnih poteškoća. U prvim mjesecima implementacije dio korisnika, osobito projektanti i službenici lokalne uprave, upozoravao je na tehničke probleme u radu sustava eDozvola poput sporijeg učitavanje podataka i otežanog pristupa pojedinim predmetima nakon nadogradnje platforme. U medijima su se pojavili i napisi o problemima s migracijom podataka te nedovoljno testiranim funkcijama sustava, a kao jedan od razloga tehničkih poteškoća spominjao se i nedovoljan kapacitet memorije na serverima na kojima sustav radi. Iako su takvi izazovi česti u ranim fazama digitalne transformacije javne uprave, oni su otvorili pitanje spremnosti sustava i administracije za ambiciozne ciljeve ubrzanja postupaka izdavanja građevinskih dozvola.
Očekivanja i kritike: Hoće li sustav doista ubrzati gradnju?
Iako Vlada reformu predstavlja kao velik korak prema modernizaciji sustava gradnje, dio stručne javnosti i oporbe izražava određenu skepsu. Kritičari upozoravaju da digitalizacija sama po sebi neće riješiti sve probleme ako se istodobno ne ojačaju kapaciteti lokalnih uprava i ne osigura stabilan rad novih digitalnih platformi.
U prvim mjesecima primjene pojedini korisnici već su upozoravali na tehničke poteškoće u radu sustava, što je dodatno otvorilo pitanje koliko je administracija spremna za potpunu digitalnu transformaciju.
Unatoč različitim pogledima, većina stručnjaka slaže se da je digitalizacija postupaka bila nužna. Hrvatska se time pridružuje europskim državama koje postupke planiranja i izdavanja dozvola sve više vode kroz integrirane digitalne sustave.
Fokus zakona je brzina, ali ne i niža cijena.
Novi paket zakona o gradnji i prostornom uređenju ima glavni cilj ubrzati izdavanje dozvola i smanjiti administraciju. Trošak postupka može indirektno biti nešto niži, ali ne zbog same dozvole nego zbog organizacije procesa. Ako je manje administrativnih koraka i odlazaka u institucije, kraće trajanje postupka (manje čekanja i dodatnih izmjena projekata) a za manje zgrade moguće je podnijeti zahtjev samo s idejnim projektom, jer se glavni projekt dostavlja kasnije, to može smanjiti troškove pripreme dokumentacije u početnoj fazi.
Glavni troškovi koje investitor ima nisu povezani s administracijom, nego s drugim stavkama kao što su izrada projekata (arhitekt, statika, instalacije), komunalni doprinos, vodni doprinos, troškovi geodeta, elaborata, priključaka i eventualne studije ili posebni uvjeti. Ti troškovi ovise o lokaciji, veličini objekta i odlukama lokalne samouprave, pa novi zakon tu ne donosi smanjenje.
Zaključak
Potpuna digitalizacija postupaka planiranja i izdavanja građevinskih dozvola predstavlja važan iskorak za hrvatski sustav upravljanja prostorom. Nakon godina kritika zbog sporih i složenih procedura, prelazak na digitalne platforme poput ePlana i eDozvole otvara mogućnost transparentnijeg, učinkovitijeg i bržeg procesa donošenja odluka. Ideja da se građevinska dozvola za jednostavnije projekte može izdati u roku od 30 dana jasno pokazuje ambiciju države da administraciju prilagodi suvremenim tehnološkim standardima i potrebama investitora.
Ipak, iskustva iz prvih mjeseci primjene pokazuju da digitalna transformacija sama po sebi nije dovoljna. Novi sustavi zahtijevaju tehničku stabilnost, kvalitetnu edukaciju korisnika i dovoljno administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini. Bez toga postoji rizik da digitalni alati postanu samo nova razina složenosti umjesto stvarnog pojednostavljenja postupaka.
Unatoč tim izazovima, reforma otvara prostor za dugoročno unapređenje sustava. Ako se platforme nastave razvijati, a praksa postupno prilagođavati novim pravilima, digitalizacija bi mogla postati temelj modernijeg i učinkovitijeg modela planiranja i gradnje. Upravo u toj kombinaciji ambiciozne reforme i postupnog usavršavanja sustava leži prilika da hrvatski sustav gradnje postane brži, transparentniji i predvidljiviji nego što je bio dosad.
Hoće li cilj o građevinskoj dozvoli u 30 dana postati stvarnost, ovisit će ponajprije o funkcioniranju sustava. Ako digitalni alati ispune očekivanja, reforma bi mogla značajno promijeniti način na koji se planira i gradi u Hrvatskoj. Ipak, treba vidjeti kako će sve to izgledati u praksi kada se otklone početničke greške sustava i nespremnost korisnika. U nadi je spas.
Nema komentara:
Objavi komentar