Dopunsko zdravstveno osiguranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) od veljače 2026. godine poskupjelo je s 9,29 eura na 15 eura mjesečno, što predstavlja povećanje veće od 60 posto. No, osim samog poskupljenja, posebnu zabrinutost među građanima izazvao je način na koji je ova promjena provedena, bez izravne obavijesti korisnicima, bez individualnog ažuriranja njihovih polica i bez službenog upozorenja o novim obvezama. Umjesto toga, očekuje se da građani sami saznaju za promjenu putem medija ili objava u Narodnim novinama, a od onih koji su unaprijed platili očekuju da sami saznaju koliko trebaju nadoplatiti.
Unatoč činjenici da dopunsko osiguranje predstavlja ugovorni odnos između HZZO-a i osiguranika, korisnici nisu dobili nikakvo pismeno rješenje, dopis ili obavijest o promjeni cijene. Njihove postojeće police formalno nisu ažurirane niti je jasno naznačeno da se uvjeti ugovora mijenjaju. Umjesto toga, HZZO smatra da je dovoljno što je nova cijena javno objavljena, čime odgovornost za informiranje praktično prebacuje na same korisnike.
Takav pristup postavlja ozbiljno pitanje transparentnosti i odnosa prema osiguranicima. U praksi, to znači da građani koji ne prate medije ili službene objave mogu nastaviti plaćati stari iznos, nesvjesni da time zapravo stvaraju dug a jednog dana možda i ovrhu.
Građani sami trebaju izračunati dug
Dodatnu složenost predstavlja činjenica da nova cijena vrijedi od 1. veljače, ali dospijeća uplata ovise o individualnim datumima ugovora. To znači da korisnici moraju sami izračunati razliku između stare i nove cijene za dio mjeseca, takozvani alikvotni dio. Drugim riječima, HZZO ne dostavlja izračun niti šalje obavijest o iznosu koji treba nadoplatiti, nego očekuje da građani sami utvrde svoju obvezu..
Ovakav model posebno pogađa starije osobe, umirovljenike i građane koji nemaju pristup internetu ili redovito ne prate vijesti. U sustavu koji bi trebao biti javni servis, očekivati od korisnika da sami otkrivaju promjene i izračunavaju obveze može dovesti do zabuna, neplaćenih razlika i potencijalnih administrativnih problema.
Promjena usred trajanja ugovora
Jedan od najspornijih elemenata ove situacije jest činjenica da je cijena promijenjena tijekom trajanja postojećih ugovora. Uobičajena praksa u ugovornim odnosima podrazumijeva da se svaka izmjena uvjeta jasno komunicira drugoj strani, najčešće putem službene obavijesti ili izmjene ugovora. U ovom slučaju, korisnici formalno nisu primili nikakvu izmjenu police, iako su njihovi financijski uvjeti značajno promijenjeni.
Time se stvara presedan u kojem ugovorni odnos ostaje formalno isti na papiru, ali se njegove ključne odredbe, poput cijene, mijenjaju bez izravne komunikacije s drugom ugovornom stranom.
Pitanje odgovornosti javne institucije
HZZO kao javna institucija upravlja obveznim i dopunskim zdravstvenim osiguranjem milijuna građana, zbog čega se od njega očekuje visoka razina transparentnosti i pravovremenog informiranja. Odluka da se korisnicima ne šalju pojedinačne obavijesti, već da sami prate medije ili službene objave, otvara pitanje odgovornosti institucije prema vlastitim osiguranicima.
Građani koji uredno plaćaju dopunsko osiguranje očekuju jasnu i izravnu komunikaciju o svim promjenama koje utječu na njihove financijske obveze. Umjesto toga, sada su dovedeni u situaciju da sami provjeravaju informacije, tumače odluke i računaju razlike, bez službene potvrde o vlastitom statusu police.
HZZO navodi da nije puno korisnika otkazalo policu
HZZO navodi kako, unatoč značajnom povećanju cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja, zasad nije zabilježen masovni val otkazivanja polica. Iako je dio građana odlučio raskinuti ugovor nakon poskupljenja, broj raskida ostao je relativno mali, što pokazuje da većina osiguranika i dalje ostaje u sustavu unatoč višim troškovima.
Istodobno, privatna osiguravajuća društva nude dopunsko osiguranje pod različitim uvjetima, koji uvelike ovise o dobi korisnika. Mlađe osobe, osobito one do 40 ili 50 godina, često mogu dobiti privatne police po cijenama nižim ili usporedivim s HZZO-om, uz dodatne pogodnosti i stabilnije ugovorne uvjete. Međutim, za starije građane, osobito iznad 60 ili 65 godina, privatna osiguranja često su znatno skuplja, imaju dobna ograničenja za sklapanje novih polica ili uopće ne nude mogućnost ugovaranja, zbog čega ta skupina praktički ostaje vezana uz HZZO kao jedinu realnu opciju dopunskog osiguranja. Time se stvara sustav u kojem mlađi osiguranici imaju izbor i tržišnu konkurenciju, dok su stariji, koji najčešće imaju i najveće zdravstvene potrebe, suočeni s ograničenim mogućnostima i manjom pregovaračkom moći.
Evo zašto se neki osiguranici ne usude otkazati policu?
HZZO kod raskida ili otkaza dopunskog zdravstvenog osiguranja ne predviđa povrat uplaćenih premija osiguraniku koji nije koristio zdravstvene usluge. Ipak, u slučaju da su tijekom trajanja aktualnog osigurateljnog razdoblja troškovi zdravstvene zaštite pokriveni dopunskim osiguranjem veći od uplaćenih premija u tom osigurateljnom razdoblju, HZZO očekuje da osiguranik podmiri razliku. Kako navode u Općim uvjetima ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju:
„Ugovaratelj s kojim je raskinut ugovor ili koji je otkazao ugovor obvezan je Zavodu platiti razliku između troškova zdravstvene zaštite i iznosa pripadajuće premije, ukoliko su troškovi zdravstvene zaštite viši od iznosa premije pripadajuće razdoblju osiguranja do dana raskida, odnosno otkaza ugovora…“ (HZZO – Opći uvjeti DZO)
Drugim riječima, osiguranik nije u poziciji dobiti natrag uplaćeni iznos ako nije koristio usluge, dok se istovremeno od njega zahtijeva da nadoknadi HZZO-u eventualnu razliku kad su troškovi veći od premija. Taj princip vrijedi samo za trenutno važeće osigurateljno razdoblje od godine dana, dok prethodne godine ostaju zatvorene i financijski neovisne. Što znači da oni koji su na bilo koji način koristili zdravstvenu zaštitu moraju dobro kalkulirati koliko su platili, a koliko koristili policu, da ih ne bi to otkazivanje jako koštalo.
Možda neki osiguranici nisu upoznati kako Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sve važnije participacije, primjerice participaciju za bolničko liječenje i boravak u bolnici, specijalističke preglede, dijagnostičke i laboratorijske pretrage kao i lijekove s dopunske liste. Tako da u slučaju razmišljanja o raskidu police treba uzeti u obzir sve te vrste zdravstvenih usluga koje ste koristili u tom razdoblju i vidjeti isplati li se raskid u toj osigurateljnoj godini ili je bolje čekati slijedeću.
Kako sami provjeriti svoj saldo uplata?
HZZO je službeno naveo da osiguranici mogu u svakom trenutku provjeriti saldo svoje police putem njihove web stranice gdje se prikazuje stanje prema važećoj cijeni i eventualna razlika (alikvotni dio).
Na njihovoj stranici treba upisati:
OIB
MBO (matični broj osiguranika)
Datum rođenja
Sigurnosni kod (captcha)
Nakon toga treba kliknuti na "Provjeri stanje salda" i tada će se prikazati da li imate dug, preplatu ili je stanje 0,00 €.
Gdje pronaći MBO?
MBO se može pronaći na:
-iskaznici dopunskog osiguranja
-starim uplatnicama HZZO-a
ili ga možete dobiti u HZZO-u / e-Građani
Zaključak
Poskupljenje dopunskog osiguranja samo po sebi predstavlja financijski teret za mnoge građane, ali način na koji je provedeno dodatno je narušio povjerenje između osiguranika i institucije. Nedostatak izravne obavijesti, neizmijenjene police i očekivanje da građani sami otkrivaju i izračunavaju promjene, otvara pitanje standarda komunikacije i zaštite korisnika u javnom zdravstvenom sustavu.
U sustavu koji počiva na obvezama i povjerenju, informiranje korisnika ne bi smjelo biti njihova osobna odgovornost, nego temeljna dužnost institucije koja upravlja njihovim osiguranjem.
Ovaj smo tekst napisali kako bi pomogli našim čitateljima da jednog dana ne dođu u neugodnu situaciju duga HZZO-u zbog neplaćenog dopunskog osiguranja.
Nema komentara:
Objavi komentar