Zagrebačka banka poskupljuje usluge, znamo li koliko?
Mnogi korisnici usluga Zagrebačke banke su nedavno dobili obavijest o poskupljenju naknada za proizvode i usluge, koje će se početi primjenjivati od 8. siječnja 2025. godine. Isto tako, banka ukida naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, po nalogu Hrvatske Vlade. U nastavku ćemo detaljnije opisati što se mijenja i koliko.
Nakon vijesti koje su stigle početkom ove godine iz Zagrebačke banke o tome da je Grupa Zagrebačke banke ostvarila je 509 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja u 2023. godini i da joj je dobit za 261 milijuna eura (čak 105,2 posto) veća u odnosu na 2022. godinu nije se očekivalo da će najaviti nova poskupljenja građanima. Neto prihod od provizija i naknada u prošloj godini iznosio im je 217 milijuna eura što je povećanje od 10 milijuna eura (više za 4,8 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Isto tako, iz nedavno objavljenih financijskih izvješća u prvih devet ovogodišnjih mjeseci je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 381 milijun eura, što je za 35 milijuna eura (ili 10,1 posto) više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Porasli su i poslovni prihodi Banke za 49 milijuna eura (8,6 posto), te su na godišnjoj razini 617 milijuna eura. A što se tiče troškova poslovanja oni su veći za sedam milijuna eura (četiri posto) pa iznose 180 milijuna eura. Omjer troškova i prihoda iznosio je 29,17 posto.
Nedavno je stigla i vijest iz HNB-a o 806,8 milijuna eura dobiti svih banaka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine, od čeka je prihod od naknada i provizija iznosio 405,6 milijuna eura.
Iz toga proizlazi logično pitanje, kada će Banci biti dovoljno zarade koju ostvaruju preko svojih klijenata u Hrvatskoj?
Što su izjavili predstavnici banke i udruge banaka?
Iz Zagrebačke banke zamolili su korisnike za razumijevanje zbog poskupljenja obrazloživši ga sa sljedećom izjavom: "Trenutačne okolnosti na tržištu, značajan rast operativnih troškova poslovanja (troškovi infrastrukture poput energenata, poštarine, zakupa, radne snage, tehnologije, sigurnosti i regulatorni troškovi), te ulaganje u unapređenje proizvoda i usluga doveli su do potrebe za usklađenjem dijela naknade Banke".
Iz Hrvatske udruge banaka izjavili su da: "Promjena visine pojedinih naknada nije povezana ni na koji način sa zakonskim izmjenama kojima se omogućava besplatno korištenje osnovnog računa. Dugo vremena se nisu dizale naknade banaka i u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka"
Uzevši u obzir napredak tehnologije i mogućnosti samostalnog provođenja transakcija online, kao i mnogih drugih online usluga, gdje klijent niti ne mora otići u banku i sve radi sam, i gledano sa strane korisnika usluga postavlja se pitanje da li bi banke i svojim korisnicima umjesto poskupljenja trebale reducirati naknade za to što dio njihovog posla obavljaju sami?
Kakva je situacija kod drugih banaka u Hrvatskoj
Vlada je reagirala na tu vijest o poskupljenju i obećala revidirati bankovna izvješća i njihove razloge poskupljenja.
Što točno poskupljuje u Zagrebačkoj banci?
Gotovo sve naknade za proizvode i usluge poskupljuju ili su na novi način obračunate. Sve paketirane usluge poput Lepeza mogućnosti i Platnog asistenta koje se mjesečno naplaćuju poskupljuju za od 0,59 € pa do 7,07 €. Za korisnike online bankarstva dodaju se mogućnosti određenog broja besplatnih mjesečnih transakcija pa, na primjer, za korisnike Dinamične lepeze broj se povećava s 15 na 20 besplatnih transakcija mjesečno a za neke pakete poput Elastične Lepeze i Premium paketa broj besplatnih online transakcija postaje neograničen. Za korisnike koji svoje račune plaćaju u poslovnici banke, pošte ili Tiska ove besplatne opcije nisu omogućene jer se one koriste samo za online transakcije. Tako da, određeni broj starije ili manje informatički pismene populacije neće imati ove pogodnosti.
Isto tako, poskupljuju i transakcije, odnosno kreditni transferi, unutar i izvan Banke. Za transakcije uz online bankarstvo sada treba izdvojiti 0,08 € više nego prije jer se cijena povećava s 0,17 € na 0,25 € za transakcije provedene prema poslovnim subjektima u Banci. A za transakcije izvan Banke poskupljuje za 0,05 €, odnosno s 0,30 € na 0,35 €. Za one koji imaju na primjer 30-tak mjesečnih transakcija, što unutar i što izvan Banke, poskupljenje može biti i oko 30 € na godišnjoj razini.
Točnije, za 30 online transakcija mjesečno unutar Banke osoba će platiti godišnje 90 € ili 126 € za online transakcije izvan Banke.
Usporedimo troškove mjesečnih naknada i transakcija s poznatim Europskim bankama
S obzirom na to da predstavnici Udruge banaka izjavljuju kako su Hrvatske bankovne naknade i troškovi usluga među najnižima u Europi, odnosno da u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka, usporedili smo troškove Europskih banaka.
1. Francuska
BNP Paribas
Mjesečna naknada za vođenje računa: Osnovni paketi koštaju oko 2-5 € mjesečno, ovisno o vrsti računa.
Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije za račune poput struje ili vode su besplatne putem internetskog bankarstva. Transakcije u poslovnici mogu koštati oko 3-5 €
Crédit Agricole
Mjesečna naknada za vođenje računa: Cijene su slične, od 2-5 €, s razlikama između regija.
Naknada za domaće transakcije: SEPA plaćanja putem interneta za kućne račune su obično besplatne. Ručne transakcije mogu imati dodatne troškove
Société Générale
Mjesečna naknada za vođenje računa: Standardni paketi kreću od 2 € mjesečno, a personalizirani paketi nude više usluga uz dodatne troškove
Naknada za domaće transakcije: Besplatne SEPA transakcije online, dok transakcije u poslovnici mogu koštati oko 8 €
2. Njemačka
Commerzbank
Mjesečna naknada za vođenje računa: Osnovni paketi koštaju između 0-4,90 €, ovisno o vrsti paketi. Besplatni računi često zahtijevaju minimalni mjesečni priljev (npr. 700 €)
Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije putem interneta su besplatne, dok transakcije u poslovnici ili ručno procesirane koštaju 1-3 €
Deutsche Bank
Mjesečna naknada za vođenje računa: Banka naplaćuje mjesečnu naknadu za održavanje većine računa, koja se kreće od 6 do 10 eura mjesečno za osnovne račune. Međutim, za online račune, kao što je digitalni račun Deutsche Bank, naknada je niža, a digitalni paketi usluga su oblikovani na način kako bi se izbjegle transakcijske naknade.
Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije putem interneta su besplatne, dok transakcije u poslovnici koštaju 1-3 €
3. Velika Britanija
HSBC
Mjesečna naknada za vođenje računa: Besplatni osnovni račun, dok premium računi, poput Advance ili Premier, koštaju 5-15 GBP mjesečno
Naknada za domaće transakcije: Standardna plaćanja unutar UK (Faster Payments) su besplatna. Posebne žurne transakcije mogu imati naknadu.
4. Italija
Intesa Sanpaolo
Mjesečna naknada za vođenje računa: Osnovni paketi koštaju 4-8 € mjesečno. Postoje popusti za mlađe klijente i digitalne račune
Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije putem interneta obično su besplatne, dok su transakcije na šalteru skuplje.
5. Španjolska
Santander
Mjesečna naknada za vođenje računa: Standardni paketi naplaćuju 3-8 € mjesečno, no naknada može biti izuzeta ako klijent ispunjava uvjete, poput redovitih uplata plaće.
Naknada za domaće transakcije: SEPA plaćanja za kućne račune su besplatna putem interneta. Posebne usluge mogu imati dodatne naknade
6. Švicarska
UBS Bank
Mjesečna naknada za vođenje računa: Klijenti plaćaju vođenje i održavanje računa uz još neke dodatne standardne usluge od 5 do maksimalno 20 CHF mjesečno.
Naknada za domaće transakcije: Ova banka svojim korisnicima ne naplaćuje naknadu za online kreditni transfer ako je proveden prema poslovnim korisnicima na teritoriji Švicarske.
Usporedili smo mjesečna neto primanja u Hrvatskoj s ostalim Europskim zemljama
Logični slijed naše analize je usporediti prosječna primanja Hrvatskih zaposlenika s onima iz Europe. To radimo da bi dobili širu sliku financijskih okolnosti građana. Očito nije isto izdvojiti 10 eura za mjesečnu naknadu zaposlenicima koji imaju primanja od 875 € ili onima iz Švicarske s 5.569 € mjesečno. Da li banke imaju sluha za to?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2024. iznosila je 1.302 eura. Prema priopćenju Gradskog ureda za gospodarstvo ekološku održivost i strateško planiranje najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina u iznosu od 2.221 euro, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u iznosu od 875 eura.
Prosječne mjesečne plaće u državama EU i Švicarskoj u eurima znatno
variraju zbog razlika u troškovima života, porezima i razinama razvoja. Evo
približnih vrijednosti neto plaća po državama prema podacima s EuroDev, Comparis, Tech Report:
1. Zapadna i sjeverna Europa:
- Švicarska: €5.569
(najviše u Europi, uz niže poreze)
- Danska: €4.149
- Norveška: €3.442
- Austrija: €3.269
- Nizozemska: €3.145
- Irska: €3.086
- Švedska: €2.885
- Njemačka: €2.741
- Finska: €2.634
- Francuska: €2.464
- Belgija: €2.463
2. Južna i istočna Europa:
- Slovenija: €2.370
- Španjolska: €1.910
- Češka: €1.900
- Italija: €1.740
- Mađarska: €1.577
- Hrvatska: €1.302
- Poljska: €1.291
- Portugal: €1.162
- Bugarska: €1.058
(najniže u EU)
3. Ostale zemlje:
- Baltičke
države (Estonija, Latvija, Litva): €1.212–€2.148
Ove vrijednosti su okvirne i ovise o industriji,
lokalnim zakonima i gospodarskim uvjetima. Švicarska se izdvaja s najvećim
plaćama, ali uz visoke troškove života. S druge strane, istočnoeuropske zemlje
imaju znatno niže plaće, no često i niže troškove života.
Zaključak
Kada šire sagledamo situaciju i usporedimo primanja hrvatskih građana s primanjima većine građana Europe mogli bi reći da smo na dnu te ljestvice. To opravdava i očekivanja građana da strane banke na našim područjima ne mogu inzistirati na planiranju velike zarade na račun osnovnih usluga za vođenje računa i troškova online transakcija. Razumljivo je da većine banaka naplaćuju veće naknade za provođenje transakcija u poslovnici banke, gdje se vrijeme zaposlenika banke koristi za to, i na taj način demotivira korisnike za dolazak u poslovnicu i potiče na veće korištenje online transakcija i drugih online usluga. Ipak, neshvatljivo je kako su u većini Europskih banaka online transakcije besplatne u domaćem prometu, a kod nas dosežu iznose i do 0,35 € po transakciji.
Prije par godina su barem transakcije prema poslovnim subjektima, korisnicima usluga Zagrebačke banke, bile besplatne ali su s vremenom i njih počeli naplaćivati. To se jako čini nepravedno jer, u principu, online plaćanje odrađuje sustav zajedno s korisnicima, a ne zaposlenici Banke, pa ne vidimo svrhu tog poskupljivanja.
Nadajmo se kako će buduća intervencija Vlade djelovati na način da će malo "smekšati" banke, a i smanjiti im apetite, barem na našem tržištu.
Primjedbe
Objavi komentar