Koliko smo digitalno pismeni i u kojoj mjeri uvažavamo "net etiku"?

Jeste li primijetili koliko je teško komunicirati putem poruka? Posebno s ljudima koje ne poznajete. Budući da je pisana komunikacija dio naše svakodnevice - taj aspekt našega života zauzeo je važno mjesto u našim odnosima s drugima. Možda ni sami nismo dovoljno svjesni važnosti poznavanja "net etike" preko koje predstavljamo sebe i izgrađujemo međusobne odnose. Ovdje ćemo pojasniti pojedine značajne karakteristike digitalnoga ophođenja i predočiti par vrijednih savjeta.

Izvor: Corinne Kutz na unsplash.com

Kako se internet razvijao i postajao sve važniji dio naše svakodnevice, tako su se pojavljivali izazovi i dileme u vezi s ponašanjem na mreži. Da li vam se ikada dogodilo da ste se s nekim praktički posvađali preko poruka i poslije ste " uživo" morali "izgladiti odnos"? Ako jeste, ne brinite svima nam se to događa. Kod takve vrste pisane komunikacije izostaju izuzetno važani faktori, a to su "govor tijela", ton i dikcija. Navedene čimbenike pokušavamo nadomjestiti emojima, takozvanim smajlićima, ali nekada to ne pomaže te može biti čak i kontraproduktivno. Pa, kako onda moramo pisati da se to ne dogodi? Probajmo se držati pravila "net etike".

Što je to "net etika"?

"Net etika", poznata i kao internetska etika ili etika na internetu, nastala je u skladu s širenjem interneta i njegovom sveprisutnošću u našim životima, a odnosi se na skup pravila, normi i vrijednosti koje se odnose na ponašanje korisnika na internetu.  Evoluirala je kako bi odgovorila na izazove i mogućnosti koje donosi internet. Nije nastala kao proizvod jednoga pojedinca ili grupe, nego su različite organizacije, kao što su Internet Society (ISOC) i Internet Governance Forum (IGF), aktivno sudjelovale u raspravama o internetskoj etici i poticale dijalog o ključnim pitanjima pa je to dalo poticaj njezinu razvoju. Ljudi su postali svjesni potrebe da usvoje smjernice koje bi pomogle u izgradnji pozitivne, etičke  i odgovorne internetske kulture.

Važnost "net etike" može se sagledati iz nekoliko aspekata

Ponašanje i kultura: "Net etika" promovira pozitivno ophođenje i poštovanje u online okruženju. To pomaže u stvaranju ugodnog i sigurnog prostora za sve korisnike interneta. Pravila o pristojnosti, uzajamnom poštovanju i odgovornom korištenju tehnologije pomažu u sprečavanju konflikata i nesporazuma.

Zaštita privatnosti: "Net etika" naglašava važnost poštovanja privatnosti drugih ljudi na internetu. To uključuje suzdržavanje od širenja osobnih informacija drugih korisnika bez njihove dozvole i pozorno postupanje s osobnim podacima drugih osoba.

Prevencija cyberbullyinga: "Net etika" se bori protiv digitalnog nasilja i zlostavljanja. Potiče korisnike da budu ljubazni i suosjećajni prema drugima, sprečavajući tako online zlostavljanje.

Autorska prava i intelektualna svojina: "Net etika" uključuje poštovanje autorskih prava i prava intelektualne svojine drugih. Ovo obuhvaća nekopiranje ili distribuciju sadržaja drugih bez odgovarajuće dozvole ili referenciranja izvora.

Sigurnost: "Net etika" potiče korisnike da se ponašaju odgovorno kako bi očuvali sigurnost internetskog okruženja. To uključuje pažljivo otvaranje linkova i privitaka, izbjegavanje širenja lažnih informacija i zaštitu od online prijevara.

Društvena odgovornost: "Net etika" naglašava važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito ponašanje na internetu. Osjećaj društvene odgovornosti pomaže u očuvanju integriteta internetskog prostora.

Koja su najvažnija pravila "net etike" koja svi trebamo poštovati?

Slijedeća pravila su samo osnovne smjernice, a njihovim poštovanjem možemo doprinijeti stvaranju sigurnijeg, poštovanja vrijednog i etičnog internetskog prostora za sve korisnike.

1. Poštovanje: Budite ljubazni i uvažavajte mišljenja i osjećaje drugih korisnika. Nemojte se upuštati u vrijeđanje, omalovažavanje ili zlostavljanje drugih na internetu. Potičite prijateljsko ponašanje i pomozite u sprečavanju online nasilja. Ne pišite tekstove velikim slovima, to može biti shvaćeno kao vikanje.

2. Zaštita privatnosti: Ne širite i ne objavljujte tuđe osobne informacije bez njihove izričite dozvole. Poštujte pravo na privatnost drugih korisnika.

3. Autorska prava: Nemojte kopirati, distribuirati ili koristiti tuđi sadržaj (tekstove, fotografije, videozapise itd.) bez odgovarajuće dozvole ili bez pravilnog citiranja izvora. Ne preuzimajte i ne dijelite sadržaj koji nije vaš a bez dopuštenja autora.

4. Upoznajte se s pravilima platforme: Svaka internetska platforma ima svoja pravila korištenja. Upoznajte se s tim pravilima i poštujte ih dok ste na toj platformi.

5. Ne širite lažne informacije: Provjerite vjerodostojnost informacija prije nego što ih podijelite. Nemojte širiti dezinformacije ili lažne vijesti.

6. Održavajte sigurnost: Pazite na svoje osobne podatke i koristite jake lozinke za svoje račune. Nemojte dijeliti informacije koje bi mogle ugroziti vašu sigurnost.

7. Izbjegavajte govor mržnje: Nemojte promovirati govor mržnje ili poticati nasilje prema bilo kojoj skupini ljudi.

8. Budite odgovorni: Preuzmite odgovornost za svoje postupke na internetu. Razmislite dobro prije negoli nešto objavite ili podijelite.

9. Opraštajte: Oprostite drugima njihove pogreške u komunikaciji i nemojte biti previše kritični. Ako drugi griješe u pisanju, pišu predugo i nejasno, prije reagiranja više puta promislite. Nismo ovlašteni dijeliti lekcije drugima i ispravljati ih, a ako to ipak činimo budimo taktični. Nemojte javno nekoga ispravljati i ponižavati nego mu/joj možete poslati individualnu poruku i ukazati na pogreške. Nije li bolje u online prostoru stvarati prijatelje nego neprijatelje?  Ništa ne košta, a puno vrijedi.

10. Zadržite vatrenost ali ju kontrolirajte: Dio tradicije online komuniciranja jest vatrenost. Ona može biti i zabavna za sve sudionike komunikacije ako se drži pod kontrolom. Stoga "net etika" ne zabranjuje vatrenost. Ono što "net etika" zabranjuje jest nekulturno ili gnjevno pisanje.

11. Poštujte tuđe vrijeme: U pisanju e-mail poruka trudite se biti što kraći i sažetiji. Stručnjaci tvrde da u ovo doba imamo puno manje slobodnoga vremena nego što smo ga imali prije. Neka vaše interno pravilo bude usmjereno na konciznost poruka kako vaš čitatelj ne bi nepotrebno gubio vrijeme. Poruku prije slanja pročitajte, i ako možete, još je i skratite; kao da svaka riječ koju napišete vrijedi 100 eura koje ćete na kraju slanja poruke morati nekome i platiti.

Kako ova pravila primijeniti u praksi?

Nekada je lako drugima dijeliti savjete, ali kada smo mi u toj situaciji možda nismo ni svjesni svojih reakcija i radimo kontra onoga što bismo drugima savjetovali kada su oni u toj situaciji. Da biste izbjegli neugodne situacije preko interneta i primijenili "net etiku" u komunikaciji, slijedite ove smjernice i primjere dobre prakse:

Ostanite smireni: Ako naiđete na kontroverzan ili emocionalan sadržaj, prije nego što reagirate, udahnite duboko i razmislite o svojoj reakciji. Nemojte se odmah uključivati u svađu, već pokušajte ostati smireni i racionalni u svojim odgovorima. Primjer dobre prakse: Umjesto da odmah odgovorite ljutitim komentarom, napišite odgovor u kojem izražavate svoje mišljenje na konstruktivan način bez vrijeđanja.

Izbjegavajte vrijeđanje i omalovažavanje: Nemojte koristiti uvredljiv jezik ili omalovažavati druge sudionike rasprave. Primjer dobre prakse: Ako se ne slažete s nečijim mišljenjem, pokušajte artikulirati svoje suprotstavljeno mišljenje na pristojan način a bez napada na osobu koja iznosi to mišljenje.

Koristite argumente i činjenice:  Ako sudjelujete u raspravi, rabite činjenice i argumente kako biste podržali svoje tvrdnje. Primjer dobre prakse: Umjesto da se oslanjate na emocionalne izjave, pružite relevantne podatke i referencirajte provjerene izvore kako biste podržali svoje tvrdnje.

Slušajte druge i budite otvoreni za različite perspektive: Poslušajte što drugi imaju reći i budite otvoreni za različite ideje i stajališta. Primjer dobre prakse: Postavite pitanja kako biste bolje razumjeli tuđe mišljenje i izbjegli nesporazume.

Prekinite negativan lanac: Ako primijetite da rasprava postaje negativna ili se pretvara u svađu, pokušajte unijeti pozitivan ton i preusmjeriti razgovor prema konstruktivnoj temi. Primjer dobre prakse: Umjesto da se priključite svađi, pokušajte umiriti situaciju i pozvati na mirnu raspravu.

Znajte kada prekinuti raspravu: Ako se rasprava pretvori u beskrajni niz nesuglasica, možda je vrijeme da prekinete raspravu i uvažite činjenicu da svatko ima pravo na svoje mišljenje. Primjer dobre prakse: Ako rasprava ne napreduje i postaje negativna, pristojno završite razgovor ili se suzdržite od daljnjeg sudjelovanja.

Zaključak

Prakticiranje ovih primjera dobre prakse pomoći će vam da primijenite "net etiku" u svojoj online komunikaciji i izbjegnete svađu i loše odnose, stvarajući time pozitivnije i konstruktivnije okruženje na internetu. Ponekad je važno podsjetiti se na ova pravila jer nam definitivno svima može dogoditi da nam se zbog životnog tempa, dnevnih obveza i frustracija stvari krenu izmicati kontroli. Nemojte dopustiti da vam se to dogodi dok ste u digitalnoj komunikaciji, jer nekada može nastati nepovratna šteta.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

Kako priznati i upisati u radnu knjižicu inozemnu diplomu stečenu putem online studiranja

Sigurno se mnogi pitaju da li se u Republici Hrvatskoj može nostrificirati tj. priznati inozemna visokoškolska obrazovna kvalifikacija (diploma) stečena putem online studiranja i da li se ista može upisati u e-Radnu knjižicu? Ako može, pitanje je da li je procedura komplicirana za to? Odgovore na ova pitanja potražite u ovome članku.

Photo by Susan Weber on Unsplash.com

Kako smo nedavno pisali o online studiranju u Hrvatskoj neki čitatelji su na forumu postavili pitanja koliko su u Hrvatskoj, u stvari, priznate inozemne online visokoškolske institucije i da li se stečene kvalifikacije mogu upisati u hrvatsku radnu knjižicu. S obzirom da su to odlična pitanja i tema za sebe, odlučili smo razriješiti, bar djelomično, te dileme. Odmah ću kratko odgovoriti da je za neke visokoškolske institucije moguće priznavanje,  jer to znam i iz osobnoga iskustva. Priznavanje i vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj ovisi o visokoškolskoj instituciji i njenoj akreditaciji i temelji se na Zakonu o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, 69/2022.) koji je stupio na snagu dana 25. lipnja 2022. godine.

Kako se fakulteti akreditiraju?

Na temelju Zakona o osiguravanju kvalitete (NN 151/22) i provedene javne rasprave Akreditacijski je savjet Agencije za znanost i visoko obrazovanje na svojoj sjednici održanoj 11. svibnja 2023. godine donio standarde kvalitete za inicijalnu akreditaciju studija. Standardi kvalitete se odnose na vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije prijediplomskog, diplomskog, integriranog, specijalističkog i kratkog studija kao i  na standarde kvalitete za vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije doktorskog studija,  Za one koje ta tema više zanima, upute za provođenje postupka inicijalne akreditacije studija te popratni zahtjevi dostupni su na ovim poveznicama. 

Tko u stvari vrjednuje, priznaje ili nostrificira visokoškolske kvalifikacije?

Ovisi u koju svrhu želite priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije. Ako želite već započeti studij u inozemstvu nastaviti u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) onda je priznavanje u nadležnosti visokih učilišta.

Ako je vaše priznavanje u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (stručno priznavanje) onda je to u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje odnosno njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda.

Što je to ENIC/NARIC ured?

Sa njihovih stranica saznajemo slijedeće: Nacionalni ENIC/NARIC ured je izvještajni centar o akademskoj pokretljivosti i priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Ured je dio Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju.

ENIC mrežu (European Network of National Information Centres on academic recognition and mobility) osnovalo je Vijeće Europe i UNESCO u svrhu akademske pokretljivosti i što kvalitetnije provedbe načela Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija). Mrežu čine nacionalni informacijski centri država članica European Cultural Convention ili UNESCO Europe Region, a osnivači su im državna tijela.

NARIC mreža (National Academic Recognition Information Centres) osnovana je na inicijativu Europske komisije, u cilju unapređivanje akademskog priznavanja kvalifikacija u zemljama članicama Europske unije, Europske ekonomske zajednice (European Economic Area, EEA) i pridruženih članica Centralne i Istočne Europe i Cipra. Cilj Mreže je poticanje akademske mobilnosti.

Djelokrug Nacionalnog ENIC/NARIC ureda:

• poslovi vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija za pristup tržištu rada u Republici Hrvatskoj

• pružanje informacija o inozemnim obrazovnim sustavima

• pružanje informacija o nacionalnom obrazovnom sustavu.

Moj savjet je prije nego se odlučite za inozemni online studij, ukoliko vam je važna nostrifikacija kvalifikacije koju bi mogli steći na odabranom inozemnom fakultetu, svakako posjetite stranice Nacionalnog ENIC/NARIC ureda ili nazovite kako bi bili sigurni u to u što se upuštate. Telefon + 385 1 6274 888. Uredovno vrijeme za telefonske pozive: utorak – petak, 09:00 – 12:00 sati ili im pošaljite email na: enic@azvo.hr

Upute za popunjavanje zahtjeva nostrifikacije

Na spomenutim stranicama ćete naći detaljne upute što od dokumentacije morate predati i u kojem obliku. Pratite pozorne te upute kako bi vam bilo sve jednostavnije i kako nebi kasnije morali nadopunjavati dokumentaciju. Ja bih istaknula da se agenciji, uz nabrojanu dokumentaciju, mora poslati original diplome ili njena ovjerena kopija koju oni vrate uz svoje Mišljenju o stečenoj inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji. Sva prepiska ide preko pošte tako da ne morate fizički otići u njihov ured, nego im sve tražene dokumente šaljete poštom. Napomenula bih i jednu pogodnost. Ako vam je inozemna diploma izdana na engleskom, bosanskom ili srpskom jeziku i ukoliko je pisana na latiničnom pismu, nije ju potrebno prevoditi. Ostale diplome morate prevesti prije nostrifikacije. Za diplome za koju se traži vrednovanje (priznavanje) a koje nisu napisane na latiničnom pismu potrebno je učiniti LATINIČNU TRANSLITERACIJU akademskog naziva. Ovdje vam je primjer dobre prakse.

Upis u e-Radnu knjižicu, da ili ne?

Kada ste već svoje vrijeme potrošili na nostrifikaciju, logični slijed je upis u e-Radnu knjižicu. Kada vam stigne rješenje o priznavanju (točnije Mišljenju o stečenoj inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji) onda ga odnesete u originalu s još jednom kopijom zajedno s diplomom i njenom kopijom u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Zagrebu na adresi Trpimirova broj 4, a u ostalim gradovima u nadležni HZMO. Oni će odmah izvršiti upis uz provjeru originala i kopija kao i vaše osobne iskaznice. To je sve što trebate napraviti kada vam stigne mišljenje agencije. 

Postoji jedna zanimljivost, a to je da u HZMO-u nemaju uvid u vaše ranije stečene visokoškolske kvalifikacije, jer su se one prije rukom upisivale direktno u radnu knjižicu u nekom uredu pri općini, čiji podaci su bili samo u vašim radnim knjižicama. S obzirom na to, nije bilo načina podatke o vašoj kvalifikaciji učitati među podatke o stečenoj kvalifikaciji na e-Građani.. Kako je sada sve u digitalnom obliku, i kako je radna knjižica u sustavu e-Građani (e-Radna knjižica) onda ćete stare diplome ponovo morati upisati. Kada budete išli u HZMO radi upisa nove kvalifikacije ponesite sa sobom i prijašnju radnu knjižicu u koju su upisane ranije stečene kvalifikacije zajedno s starim diplomama. Na taj način će sve vaše stečene visokoškolske kvalifikacije biti upisane i evidentirane u e-Radnoj knjižici u RH.

Da li, i kome, je više potreban upis u eRadnu knjižicu?

To su me neki pitali kada sam svoju diplomu upisivala u radnu knjižicu. Pitali su da li je to uopće više potrebno raditi jer mnogi poslodavci kod zapošljavanja traže original diplomu na uvid. Pa iskreno, ja mislim da "od viška glava ne boli" pa ako ste se već potrudili i toliko godina studirali nebi bilo suvišno upisati i stečenu kvalifikaciju jer ima sigurno poslodavaca koji će ju tražiti kroz sustav e-Građani. Neka vam taj upis bude krajnji korak zatvaranja tog ciklusa studiranja. Kao što neki kažu "šlag na torti".

Gdje se nalaze podaci iz eRadne knjižice?

I evo za kraj još odgovor na pitanje, "gdje pronaći taj upis svoje kvalifikacije u radnoj knjižici?". Ako ste korisnik platforme e-Građani, onda ga možete naći pod stranice HZMO-a pod elektronički zapis, radno-pravni status. Ako niste korisnik zamolite u HZMO-u da vam nakon upisa pošalju ili odmah pri zahtjevu izdaju taj "elektronički zapis".

Nadam se da će vam ovi savjeti biti korisno i pomoći vam kod ostvarivanja vašega sna o stupanju u akademsku zajednicu, bilo to na klasičnim ili online fakultetima.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

ANKETA

Mislite li da je upis u eRadnu knjižicu i dalje nužan u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj?

1. DA

2. NE

3. NE ZNAM

Biste li se "upustili" u online studiranje?

Online obrazovanje je posljednjih godina postalo sve popularnije u Europskoj uniji. Mnogi se studenti odlučuju za nastavak studija putem online programa. Postoji nekoliko čimbenika koji su pridonijeli ovom trendu kao što su bolja kvaliteta interneta, veća dostupnost povoljnijih mobilnih uređaja i računala, kao i sve veće prepoznavanje vrijednosti i prednosti online obrazovanja. Kako sam nedavno obradila temu rada od kuće u Hrvatskoj i opisala svoje iskustvo, na red je došla tema vezana za online studiranje, koje je sve zastupljenije u svijetu. Navesti ću mogućnosti koje ono nosi kao i poznatija učilišta koja nude online programe u Hrvatskoj i u susjednim nam državama. Spomenuti ću i neke statistike vezane za online edukaciju te ću opisati i vlastito iskustvo online studiranja.

Photo by Nick Morris in Unsplash.com

Jedna od glavnih prednosti online obrazovanja je fleksibilnost i praktičnost. Studenti u svako doba mogu pristupiti gradivu i  online predavanjima i sudjelovati u raspravama vlastitim tempom i prema vlastitom rasporedu, što im olakšava usklađivanje studija s privatnim i poslovnim obvezama. Online obrazovanje je  također često pristupačnije od tradicionalnih programa na kampusu, jer studenti ne moraju plaćati troškove stanovanja, putovanja ili preseljenja.

Jedan od razloga koji je pridonio popularnosti online obrazovanja u Europi je sve veća dostupnost visokokvalitetnih programa. Mnoge cijenjene institucije sada nude online programe koji su u smislu akademske strogosti i podrške jednaki onima na kampusu. Svi koji planiraju studirati, raditi ili trgovati online prije toga obavezno trebaju svladati najvažnije vještine komunikacijskog menadžmenta.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

Iz znanstvenoga rada s Europske poslovne škole smo saznali da „Online studij ili učenje na daljinu je svojevrsni fenomen koji postaje brzorastući trend sa sve većom zastupljenosti kod opće populacije studenata, a pogotovo kod zaposlene demografski starije skupine studenata. Unatoč tome što mu je opća studentska populacija nesklona iste imaju povećanje broja upisa upravo u ovom segmentu. Neka istraživanja pokazuju da su online polaznici bolji studenti“ (Štekl, Europska poslovna škola).

U Hrvatskoj je pored lokalnih online program dosta popularan Slovenski DOBA fakultet koji ima tradiciju online studiranja već preko 20 godina. Fakultet nudi dva puta godišnje jedan DEMO predmet potpuno besplatno pa oni znatiželjni mogu probati ovaj oblik studiranja i tako vidjeti da li bi se mogli uklopiti.

Moje višegodišnje iskustvo online studiranja

Nije lako sažeti iskustvo, doživljaj i utiske od nekoliko godina u jedan članak ali dat ću sve od sebe da to što kraće opišem. Naime, ja sam od početka pa do samoga kraja studija bila zadovoljna s načinom i kvalitetom online studiranja. Ako bi u postotcima izražavala zadovoljstvo rekla bih da je 90 posto ispunilo moja očekivanja. Vjerojatno se pitate što je s preostalih 10 posto. Možda će neki reći da nebi bilo dobro da je nešto stopostotno i upravo je tako. Tih 10 posto fakultetu ostavljam za poboljšanje, inovacije i unapređenje tog oblika studiranja. Poboljšanja uvijek mora biti inače se vremenom  kvaliteta gubi i u ovo digitalno doba definitivno zastarijeva.

Početi ću od spomenutih 10 posto 

Kako bi odmah riješili nedoumicu po pitanju onoga što bih poboljšala kod online studija navodim slijedeće prijedloge: 

1. Timski rad - Koliko god se svi trude timski rad i dalje nije idealan ako studenti nisu u složnim timovima. Ja sam prošla svakakve timove i bilo je onih kolega u timu koji kao da su "pali s Marsa" i nisu znali što rade niti što se od njih očekuje na fakultetu pa sam uglavnom sama radila sve zadatke koje je cijeli tim trebao zajednički raditi. Nisam osoba koja bi "cinkala" i prijavljivala "neradnike" a bilo je i idealnih timova koji su timski zadatak radili s puno entuzijazma i volje. Isto tako, uvijek mi bude žao studenata koji izjave "...ja ne mogu svoj dio zadatka završiti jer uskoro imam svadbu", "...rodilo mi se dijete" ili kada je neka bolest u pitanju. Znači, na određeni način fakultet očekuje od studenata povratnu informaciju i prijavu kolega koji ne rade, a većina studenata se ne želi upuštati u to jer smatraju da fakultet mora imati svoje metode da takve "neradnike" sami detektiraju. Znači tu ima prostora za poboljšanje koristeći neke dodatne alate koji mjere učinkovitost, vrijeme i količinu sadržaja koje svaki član tima unosi. Ako ovo čitaju informatičari i ljubitelji tehnologije sigurno vam je već u glavi hrpa alata za takvo poboljšanje. Isto tako, nije baš korektno da cijeli tim dobije lošu ocjenu jer jedan od članova tima nije napravo dobro svoj dio zadatka. Znači ovdje ostavljam prostor za poboljšanje.

2. Gradivo - Tu imam jako malih zamjerki. Većina gradiva je bila adekvatna ali je ipak bilo profesora koji su nam dali neke loše kopije knjiga ili hrpu linkova na engleskom jeziku pa "neka se snađemo". Mislim da fakultet mora dati nositeljima predmeta jasne upute kako i na kojem jeziku mora biti gradivo kako bi svi bili usklađeni.

3. Jezičnost - Ako se fakultet nalazi u inozemstvu, onda su većina profesora studentima iz Hrvatske stranci. Na određenim fakultetima postoje programi za hrvatske grupe i predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Kako je i moje online studiranje bilo u inozemstvu, i iako je imalo hrvatskim program, meni je bilo žao slušati kako se pojedini predavači muče "natucajući" hrvatski kod nekih predavanja i moj je prijedlog da takvi profesori koji slabo znaju hrvatski predaju na engleskom jer se onda neće nimalo mučiti, a većina studenata znaju engleski jezik jer je to i uvjet za studiranje na stranim fakultetima.

4. Tehnički problemi kod online ispita. Osobno nisam imala tehničke probleme kod niti jednoga ispita jer sam se jako, ali zaista jako, pripremala za ispit na način da ako je online ispit navečer, tijekom jutra obavezno ažuriram aplikaciju preko koje se obavljaju ispiti i napravim probni test koji nam je dostupan u svako doba. Ipak, znam par studenata koji su sve to isto napravili i onda ih je svejedno znalo izbaciti iz ispitne aplikacije ili im se aplikacija blokirala. Na žalost, to je nuspojava ovakvoga načina studiranja i studenti se moraju moći s time nositi smireno i bez nerviranja. Znam da su svi studenti kojima se nešto dogodilo ovakvog tipa dobili novu šansu za online ispit slijedeći dan, ili kroz par dana. To je skroz korektno, ali istina je da studentsku nervozu i nerviranje nije lako nadomjestiti dodatnim ispitom. Nažalost, to je nešto što moramo prihvatiti kod takvog načina studiranja.

A sada o spomenutih 90 posto

1. Predavanja - Online studiranje ima toliko prednosti i kada jednom tako studirate više vam se nikako neće dati vratiti na onaj klasični oblik studija gdje morate radi potpisa profesora  sjediti u predavaonici od 8 ujutro  i slušati satima ponekad (neka mi pojedini oproste) ali jako dosadna predavanja.  Posebno kada pored vas studenti nešto grickaju, došaptavaju se, komentiraju druge i slično. Kod ovoga oblika studiranja svaki mjesec na dodiplomskom, a mjesec i pol na diplomskom studiju, posvetite se jednom predmetu. Jednom do dva puta tjedno se održavaju predavanja u točno zakazano vrijeme. Ako možete sudjelovati, dobro je da sudjelujete, jer možete profesore pitati što god želite putem chat-a ili direktnog spajanja u eter, ali ako niste u mogućnosti u to vrijeme sudjelovati na predavanju postoji snimka koju možete pogledati kada god želite i koliko god puta želite, i nitko vas neće zbog toga prozivati ili vam uskratiti potpis jer ste propustili predavanje. Kod mene je to jedna od  ključnih pogodnost ovoga studija. Koliko god imate dobru koncentraciju tijekom predavanja, ako predavanje traje sat i pol ili dva, koncentracija se lagano gubi pa je teško sve "pohvatati" odmah iz prvoga slušanja. Tako da ponavljanje i slušanje snimke jako pomaže u svladavanju gradiva. To većina  klasičnih studija nema.

2. Vrijeme učenja i studiranja - Kod online studija vrijeme za učenje i sastanke s vašim timom možete prilagoditi svojim potrebama i životnoj situaciji. U pravilu sve studentske obveze možete obavljati u vremenu nakon 18 sati ili vikendom tako da uz ovaj oblik studija možete biti zaposleni ili raditi što god želite tijekom dana. Nikada nisam imala neku studijsku obavezu u radno vrijeme. Možete biti u Hrvatskoj, Švedskoj ili SAD-u, nema nikakve razlike. Cijelo vrijeme studija studentske obveze možete prilagoditi sebi i svome životnom tempu.

3. Opis studentskih zadataka - Na početku održavanja svakoga predmeta se dobije potpuni raspored predavanja i rokova predaje zadataka za taj predmet tako da se možete potpuno prilagoditi i planirati vaše obveze. Opisi su većinom dobro napisani i budu isključivo na Hrvatskom jeziku. Nekada je znalo biti nejasnih rečenica jer je bilo očigledno da je netko to prevodio sa engleskog ili tko zna kojeg jezika. Ako je i bilo takvih situacija mogli smo pitati na predavanju ili na forumu profesora za pojašnjenja. Odgovore smo dobivali u jako kratkim rokovima.

4. Mentori ili asistenti profesora - Za svaki predmet nam je bio dodijeljen jedan online mentor koji je brinuo za našu grupu studenata, a grupe su sastavljene od oko 30-tak studenata kao u klasičnoj učionici. Ti mentori su nam bili na raspolaganju za sva pitanja, pojašnjenja i komunikaciju s profesorom 24 sata na dan. Neki mentori ispravljaju i zadatke studenata. Ovisi o predmetu i volji profesora - nositelja predmeta. Oni u jako kratkom roku odgovaraju, uslužni su i ljubazni. Ja sam skoro sa svakim mentorom ostvarila prijateljski odnos i s nekima i dalje ostala u kontaktu nakon studija. Do te mjere mi se sviđa ovaj oblik komunikacije sa studentima da sam i sama poželjela biti online mentor. Znači koliko god je sve to online nemate osjećaj usamljenosti ili da ste prepušteni sami sebi. Baš nasuprot imate osjećaj pripadanja.

5. Online ispit - E sada dolazimo do srži studiranja. Provjere znanja. Mnogi će se pitati na koji način se to odvija. Vrlo jednostavno. Na fakultetu na kojem sam ja bila postoje dva oblika provjere znanja. To su online test i online ispit. Online test obavljaju studenti koji su cijeli mjesec kontinuirano slušali predavanja i radili tjedne zadatke (to se zove kontinuirani rad), a online ispit je konačni ispit koji polažu studenti koji iz nekog razloga nisu stigli taj mjesec slušati predavanja i raditi tjedne zadatke. Oni onda dobiju projektni ili seminarski rad koji moraju sami napisati i ako za njega dobiju pozitivnu ocjenu onda mogu pristupiti online ispitu koji je teži u većini predmeta nego online test. Za obje online provjere znanja student mora imati vanjsku kameru i snimiti svoje okruženje, a tijekom cijeloga ispita/testa snimati svoje lice i dio ramena. Snimke se kasnije pregledavaju i samo ako su studenti uvažavali pravila ispita mogu položiti predmet. Ako je bilo nepravilnosti onda se dobije negativna ocjena i student mora ponavljati ispit. Opciju online testa se dobije samo jednom i ako se ne položi mora se ići na online ispit kao da se nije predmet rado kontinuiranim putem. Sigurno će neki pomisliti da tu može biti prostora za "varanje", što ima uvijek kod svih oblika ispita. Sigurno se svi sjećaju studenata koji su po svojim rukama pisali formule. Oni koji žele varati probat će varati na sve načine, međutim pravila su stroga tako da je moja preporuka pristupiti ispitima na pošten i savjestan način. Postoje predmeti na online fakultetu gdje ne pomaže ni "mama ispod stola" jer pitanja budu takva da ako nemaš odgovore u glavi nemaš vremena pitati "mamu" ili "džoker zovi". Ja bih rekla da su za mene takvi predmet bili na financijama, računovodstvu, informatici, poslovnoj matematici i sl. Znači oni koji ne žele učiti nego samo misle o tome kako će varati, kad tad će zapeti na nekom težem predmet i neće ga moći položiti. Znam studente koji su izlazili na online ispit 7-8 puta. Ja sam sve položila iz prvoga pokušaja. Nisam to rekla da se pohvalim nego da ohrabrim mnoge koji se boje takvoga oblika ispita. Važno je znati da je sve dostižno, samo treba učiti, raditi i ne čekati da to netko drugi za vas rješava zadatke.

6. - Komunikacija - Studenti prilikom izvršavanja studijskih aktivnosti u virtualnom okruženju često komuniciraju s kolegama sa studija, s online mentorima i s profesorima. Na svakom predmetu se dobiju pisane upute za izvršavanje tjednih  studijskih aktivnosti. Neke studijske aktivnosti se izvršavaju individualno a druge u timovima. Nakon svakog izvršenog zadatka se dobije kvalitetna povratna informaciju s ocjenom od strane profesora ili online mentora. Moram spomenuti da su studentima dodijeljeni i akademski savjetnici i tehnička podrška koji su im na raspolaganju non-stop kao i stručni suradnici referade. Svim studentima otključan je pristup pisanim uputama za studiranje koje uključuju upute za rad u timovima, pisanje zadataka, ocjenjivanje, diplomiranje i sve što jednoga studenta može zanimati. Tako da student uvijek može pogledati ažurirane pravilnike fakulteta. To je važno pročitati jer tamo se mogu naći i informacije koje nisu mnogima poznate. Na primjer ja sam tamo pročitala da studenti koji imaju visok prosjek ocjena  si mogu dodati u već zadani raspored dodatna dva predmeta godišnje po osobnom izboru da malo ubrzaju studij. To sam redovito koristila  pa sam tako ubrzala svoje studiranje za pola godine i praktički završila studij za dvije i pol godine umjesto tri. Da nisam proučavala upute i pravilnike to ne bih nikad znala.

Zbog svega opisanog mogu dati toplu preporuku svima koji se žele obrazovati da probaju i ovaj online oblik edukacije. Posebno za one koji nemaju vremena za klasični oblik studiranja zbog distance i fizičke prisutnosti. Postoje raznorazne stipendije i subvencije koje poduzeća mogu dobiti za obrazovanje i školovanje zaposlenika s obzirom da se ovaj studij može učiti uz rad.  A možete ga plaćati mjesečnim ratama pa ako odustanete ne morate platit ništa više od rate za tekući mjesec. 

Što nam kažu statistike provedene nad stanovništvom Europske Unije

Analiza trenda stanovništva koji su koristili online edukaciju u periodu od 5 godina

Izvor: vlastiti koristeći podatke sa Eurostat

Iz provedenih analiza proizlazi da je Europska Unija dosta podijeljena po pitanju pristupa stanovništva koji pohađaju online nastavu i tako se dodatno educiraju. Dijelovi EU-a poput Skandinavskih zemalja su vodeći po interesu dok dijelovi poput Rumunjske i Bugarske su u manjem postotku skloni toj metodi edukacije. U razgovoru s bivšom kolegicom s fakulteta koja je radila analizu zadovoljstva studenata na na jednom online fakultetu uspjela sam saznati da je njena anketa pokazala da su studenti jako zadovoljni online studijem i da ih jedino muči organizacija i provođenje timskog rada. 

Poznatija privatna učilišta iz Hrvatske i susjednih država koja nude online programe ili online studij

• Visoko učilište Algebra (Hrvatska) - privatno sveučilišno učilište koje nudi online programe u područjima kao što su informatika, digitalni marketing i kibernetička sigurnost.
• Veleučilište Baltazar Zaprešić (Hrvatska) - (preddiplomski i diplomski), poslovanje, turizam i mediji.
• DOBA Fakultet za primijenjene poslovne i društvene studije (Slovenija) - (preddiplomski, diplomski i doktorski) - privatni fakultet koji nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, psihologija, turizam i mediji.
• Europska poslovna škola Zagreb (preddiplomski i diplomski)
• Edward Bernays University College of Communication Management (Hrvatska) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno učilište koje nudi online programe u područjima kao što su odnosi s javnošću, marketing i medijski menadžment.
• Sveučilište Metropolitan (Srbija) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, IT i pravo.
• Sveučilište Singidunum (Srbija) -  (preddiplomski i diplomski) -privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, turizam i IT.
• Sveučilište Burch (Bosna i Hercegovina) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su inženjeringa poslovanja i društvene znanosti.

Državna sveučilišta iz Hrvatske i susjednih država koje izvode programe kroz online studij

Sveučilište u  Rijeci (Hrvatska),  Ekonomski fakultet - preddiplomski i stručni studij

Sveučilište u Ljubljani (Slovenija) - nudi programe učenja na daljinu u nekoliko područja, uključujući socijalni rad, matematiku i informatiku

Sveučilište u Mariboru (Slovenija) - nudi online programe u nekoliko područja uključujući poslovne, inženjerske i zdravstvene znanosti

Sveučilište u Beogradu (Srbija) - nudi online programe u nekoliko područja uključujući pravo, ekonomiju i inženjerstvo

Sveučilište u Novom Sadu (Srbija) - nudi online programe  u nekoliko područja uključujući poljoprivredu, medicinu i obrazovanje

Sveučilište u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) - nudi online tečajeve i programe u nekoliko područja, uključujući društvene znanosti, humanističke znanosti i pravo

Sveučilište u Mostaru (Bosna i Hercegovina) - nudi programe učenja na daljinu u nekoliko područja, uključujući ekonomiju, turizam i pravo.

Analiza trenda  u Hrvatskoj i Sloveniji, i predviđanja za 2025. godinu

S obzirom da od susjednih zemalja Slovenija ima online fakultet s najduljom tradicijom analizirat ću trendove i statističke podatke stanovništva nama dvije zanimljive države Hrvatske i Slovenije i s predviđanjima za 2025. godinu po postotku stanovništva koji će koristiti online edukaciju.

 

 Linearna funkcija trenda stanovništva Hrvatske koji koriste online edukaciju u zadnjih 5 godina

Izvor: vlastiti koristeći podatke sa Eurostat

Jednadžba trenda: Y = 15,31 + (-0,13*t) dobijemo: Y = 15,31  +(-0.13*9) = 15,31-2= 13,31

Što znači da je u 2025. godini u Hrvatskoj predviđeno kako će 13,31% stanovništva Hrvatske koristiti online edukaciju. S obzirom da je 2020. godine online škola bila obvezna za učenike i studente radi pandemije zato je bio nagli rast korištenja, koji nije bio realan za normalnu situaciju, jer je već u školskoj godini 2021 ta obveza ukinuta pa treba uzeti u obzir taj pad u 2021 godini. Prema tome, po mojoj slobodnoj procjeni, ako zanemarimo 2020. godinu zbog vanredne situacije, trend rasta bi bio oko 1,5% godišnje što bi moglo doseći  i 24,5% u 2025. godini.

Linearna funkcija trenda stanovništva Slovenije koji koriste online edukaciju u zadnjih 5 godina

Izvor: vlastiti koristeći podatke sa Eurostat

Jednadžba trenda: Y = 8,47+ 5,72*t) dobijemo: Y = 8,47+(5,72*9) = 8,47+51,50= 59,97

Ova predviđanja nam govore da će u 2025. godini oko 59,97% stanovništva Slovenije koristiti online edukaciju.

Iz ove analize zaključujem da je Slovenija čak 4,5 puta više rangirana po zainteresiranosti stanovništva za online edukaciju od Hrvatske. S obzirom da u Sloveniji u 2021. godini nije bilo pada interesa kao u Hrvatskoj i da je taj interes čak porastao može se zaključiti da će Slovenija po tom pitanju sve više napredovati. I ako se uzme u obzir da Hrvatska ima skoro duplo više stanovnika od Slovenije opet bi razlika bila značajna. Prostora za napredak ima, samo će ovisi u kojem pravcu će se sve dalje odvijati.

ZAKLJUČAK

Čini se da će broj stanovništva, koji pohađaju online fakultete u EU, vjerojatno nastaviti rasti u nadolazećim godinama. Shodno tome, broj online fakulteta u EU će isto porasti jer će sve više studenata tražiti pogodnosti i fleksibilnost obrazovanja na daljinu. Ovaj će trend imati značajne implikacije na visoko obrazovanje u regiji i od sveučilišta će zahtijevati prilagodbu i inovacije kako bi zadovoljili promjenjive potrebe svojih studenata. Definitivno će i u Hrvatskoj ovaj trend porasti i ovisit će o zainteresiranosti stanovništva i njihovim platežnim mogućnostima. Nije laka odluka započinjati studij ali ako se "zaljubite" u studiranje, bilo ono online ili klasično,  i ono vas počne veseliti i ispunjavati, jer ćete širiti vaša znanja i neće vas ograničavati i sputavati, tada ćete bez stresa i s lakoćom zakoračiti u akademsku zajednicu ponosni i samopouzdani.

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

ANKETA

1. Da li bi se upustili u online studiranje

DA / NE

2. Mislite li da će uskoro online studiranje biti dominantni oblik studiranja?

DA / NE

Znate li što je "conversational commerce" ili "konverzacijska trgovina"?

Izraz "konverzacijska trgovina" postao je popularan 2015. godine nakon objave članka na Mediumu autora Chrisa Messine, američkog blogera i tvorca Hashtaga. Messina je skrenuo pozornost na novi trend prodaje proizvoda i usluga putem aplikacija za slanje poruka. Konverzacijska trgovina, također poznata kao "chat trgovina" ili "razgovorni marketing", predstavlja novi način prodaje na koji prodavatelji koriste mogućnost razgovora kako bi prodavali svoje proizvode i usluge. Prema istraživanju britanske analitičke tvrtke Juniper Research, tržište konverzacijske trgovine bilježi značajan rast i očekuje se da će do 2025. doseći vrijednost od 290 milijardi dolara. To predstavlja porast od 590 posto u odnosu na 41 milijardu dolara koliko je iznosilo tržište konverzacijske trgovine 2021. godine.

Kome je namijenjena?

Iskustvo razgovora prilikom prodaje pruža se potencijalnim kupcima korištenjem umjetne inteligencije (AI) kao što su chatbotovi ili glasovni asistenti, ali  i aplikacije za chat ili platforme za razmjenu poruka.  Neki trgovci i dalje drže ljudske prodajne pomoćnike da bi komunikaciju učinili osobnijom. Kompletan proces se odvija preko interneta. Sve u cilju poticanja prodaje i poboljšanja korisničkog iskustva.  Bitno je da je komunikacija s kupcima personalizirana, korisna i olakšava brži prolazak kroz prodajni proces. Ovaj prelazak na platforme za razmjenu poruka potaknut je rastućem broju korisnika ovih platformi.

Prema istraživanju koju je napravila Statista u 2020. godini WhatsApp je aplikacija broj jedan za razmjenu poruka s više od 2 milijarde aktivnih korisnika. Messenger ima manje korisnika, oko 1,3 milijarde, no najpopularnija je aplikacija na američkom tržištu. Slijedi WeChat u kineskom vlasništvu, s 1,2 milijarde korisnika, GG, Snapchat, Telegram, Kik i mnogi drugi manji igrači.

Što o tome kaže stručnjakinja za potrošače Nimisha Jain?

U jako emotivnom i zanimljivom TED talk videu koji se zove „The joy of shopping — and how to recapture it online“  (TED, 2020.) stručnjakinja za potrošače Nimisha Jain, objašnjava ključne principe na kojima je zasnovana kupnja. Ona objašnjava da je kupnja puno više od onoga što kupimo. Klasična kupnja je ujedno i vrijeme za druženje s obitelji i prijateljima, potraga za nečim što će nas zadovoljiti, usrećiti i ispuniti. Ona opisuje da magija koja ju je okruživala dok je s majkom kupovala u djetinjstvu je nešto što ona želi vratiti kroz neke druge nove oblike kupnje. Ona objašnjava da u usporedbi s klasičnom kupovinom, online kupovina joj je davala osjećaj usamljenosti, bezličnosti i gotovo nelagodnog događaja dok nije upoznala "Conversational Commerce." Kroz primjere u Indiji, Jugoistočnoj Aziji i Kini gospođa Jain nas uvodi u " konverzacijsku trgovinu ". Objašnjava da je to novi maloprodajni model koji kombinira praktičnost digitalnog iskustva s personaliziranim dodirom stvarne, ljudske interakcije. Ona ističe da kupci koji kupuju preko modela „konverzacijskih trgovina“ potroše 40% više novaca uz puno veće zadovoljstvo i smanjene povrate robe. Isto tako ovaj novi model trgovine se puno brže razvija nego otvaranje web shopova.

Slika 1:Stručnjakinja za potrošače Nimisha Jain

Izvor: TED Summit

Moram priznati da mi je gospođa Jain ostavila veliki dojam i da sam sigurna da je jako stručna i uvjerljiva u svojem poslu. Sve što je spomenula u vezi tradicionalnog načina kupnje je istina. Kada se sjetim iz djetinjstva kupnje sa svojim roditeljima to je i meni svaki put zaista bio lijep i magičan događaj. Vjerujem da je i kod vas bilo tako. I dan danas je tako, sve do dolaska pandemije, kada nam je kupnja po centrima bila prilično ograničena i reklo bi se riskantna. Odlazak u kupnju je, barem nama ženama, većinom ugoda. Znam i da muški svijet isto u tome uživa ali nam se samo artikli razlikuju. Neki vole sitnice, a neki motore i aute. Istina da one klasične artikle poput hrane i sanitarija već odavno naručujem online jer sam shvatila da taj dio kupnje mi samo nepotrebno oduzima vrijeme koje mogu puno bolje iskoristiti. Tako da je kod mene online narudžba osnovnih namirnica hrane već jedno desetljeće prisutna. Naravno na taj način se lako odlučujem za kupnju namirnica koje već unaprijed znam i nije potrebno birati, ali za stvari poput voća, povrća i sličnih artikala rado izdvojim vrijeme.

Kako to u stvari funkcionira?

Ovaj virtualni oblik trgovine pokušava oponašati interakciju koju bi kupci inače doživjeli svojim fizičkim ulaskom u trgovini i razgovorom s prodavateljem unutar te trgovine. Kroz razgovornu trgovinu webshop-ovi imaju priliku uspostaviti interakciju s kupcima tijekom svakog koraka njihovog kupovnog putovanja. Umjesto agresivnih pop-up prozora i banera, ovaj oblik prodaje omogućava otvaranje dijaloga između prodavatelja i potencijalnih kupaca, što rezultira stvaranjem kvalitetnijih odnosa.

Putovanje kupca može se podijeliti u pet faza: razmišljanje o kupnji, traženje informacija, razmatranje, odluka i lojalnost. Kroz primjenu odgovarajućih alata i strategija razgovorne trgovine, može se uspostaviti povezanost s klijentima u svakoj od ovih faza, unaprijediti trgovinsko iskustvo i svaki susret pretvoriti u dugoročan odnos.

Sada se postavlja pitanje: "A kako kupovati odjeću i obuću?"

Kako je gospođa Jain spomenula da se putem tog oblika kupnje osoba potpuno osjeća posvećeno od strane prodavatelja, i na sve načine može pogledati artikl koji kupuje, čak i uživo preko videa, to zaista mijenja stvar. Velika je to razlika od jedne ili dvije fotografije koje možete vidjeti u web-shopu pa do video razgledavanja. Naravno ništa ne može zamijeniti osjećaj  kada haljinu probate na sebi, ali ako to nije moguće ovo bi bilo najbliže isprobavanju.

Vrste konverzacijskih trgovina

Ono što je trenutno popularno je:

1. Live chat

Live chat je jedan od najomiljenijih kanala za komunikaciju. Njegova jednostavnost korištenja omogućuje kupcima da odmah dobiju odgovore putem trgovčeve web stranice. Ova značajka pruža značajnu prednost u odnosu na e-poštu ili telefon, jer jedan agent može istovremeno razgovarati s dva ili čak tri kupca, što smanjuje vrijeme čekanja i povećava zadovoljstvo kupaca. Aplikacije za live chat također imaju veliki potencijal u e-trgovini. Možete ih koristiti za proaktivno angažiranje kupaca koji posjećuju vašu web stranicu i za komunikaciju s korisnicima koji su sramežljivi i možda sami ne bi zatražili pomoć. Nakon što se uspostavi inicijalni kontakt, možete voditi kupca kroz vašu web stranicu i pružiti personalizirane preporuke koje mu mogu pomoći u odabiru proizvoda.

2. Chatbots

Chatbotovi su softverski alati koji korisnicima pružaju odgovore na njihova pitanja putem tekstualnih poruka. Oni su sposobni istovremeno komunicirati s više korisnika i pružiti informacije u nekoliko sekundi, 24 sata dnevno. Chatbotovi se mogu implementirati na web stranice i platforme za slanje poruka, omogućujući pružanje iskustva razgovora u različitim fazama korisnikovog putovanja putem prirodnih komunikacijskih kanala. Ove funkcionalnosti su učinile chatbotove iznimno popularnim u konverzacijskoj trgovini. Veći trgovački lanci i brendovi ih koriste kako bi se povezali s kupcima uz minimalan napor. Osim toga, za razliku od tradicionalnih aplikacija, chatbotovi ne zahtijevaju od korisnika da nauče njihov način rada. Korisnici ih mogu jednostavno pitati o statusu narudžbe, promijeniti let, ili provjeriti lokaciju najbliže trgovine u samo nekoliko klikova. To je učinilo chatbotove popularnima među manje tehnički osviještenim korisnicima.

3. Aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsApp, Viber, Messenger i sl.

Aplikacije za razmjenu poruka poput Messengera ili WhatsAppa pružaju platformu za izravnu komunikaciju putem chat-a. Potrošači ih rado koriste radi privatne komunikacije, kontaktiranja robnih marki i obavljanja online kupovine. Prema istraživanju od Addweek-a ove aplikacije su čak nadmašile popularnost društvenih mreža, s 20 posto više korisnika nego platforme društvenih medija. Osim toga, popularne alate za razmjenu poruka karakterizira mogućnost korištenja memeova, GIF-ova, videozapisa i emojija koji olakšavaju razgovor i povećavaju angažman korisnika. Zbog toga brendovi koriste aplikacije za slanje poruka kako bi ostvarili osobniju i prirodniju komunikaciju s klijentima, što rezultira većim stopama konverzije. Statistike pokazuju da 70 posto emocionalno angažiranih kupaca troše dvostruko više na robne marke s kojima su emocionalno povezani u usporedbi s onima s kojima nemaju emocionalnu povezanost.

4. Glasovni asistenti

Glasovni asistenti su softverski alati koji se aktiviraju glasovnim naredbama i pružaju odgovore na pitanja korisnika. Popularni glasovni pomoćnici poput Google Assistant, Alexa, Cortana ili Siri sve su češća značajka mnogih elektroničkih uređaja. Kupci ih cijene zbog njihove praktičnosti, zabavnosti i mogućnosti obavljanja više zadataka.

Rastuća popularnost glasovnih asistenata potiče robne marke da ih integriraju u svoje marketinške strategije i strategije korisničkog iskustva. Glasovni pomoćnici mogu pružiti brze odgovore ili preusmjeriti korisnike na web stranice brendova, pomažući tako u povećanju svijesti o robnoj marki.

Zanimljivo je da neki glasovni pomoćnici mogu prepoznati glas korisnika, što je posebno korisno kada uređaj dijele više korisnika, poput obitelji. Zahvaljujući tehnologijama strojnog učenja, umjetne inteligencije i obrade prirodnog jezika, glasovni asistenti mogu naučiti o interesima pojedinog korisnika i preporučiti rješenja koja odgovaraju njihovim prethodnim preferencijama. Marketinški stručnjaci koriste ovu priliku za stvaranje personaliziranih glasovnih oglasa i izgradnju snažnije veze s kupcima.

Zaključak

Mišljenja sam da je ovaj vid trgovanja trenutno primjereniji za mnogoljudna tržišta poput Kine i Indije nego za Europska tržišta jer u ovom modelu trgovanja treba biti uključeno više radne snage. Ja bih osobno pokušala i dala šansu takvom modelu kupnje, a ako je tako brzo rastući model, kako je gospođa Jain spomenula, sigurno će naći svoje tržište i kupce. Istraživanje poznate američke korporacije za istraživanje tržišta Forrester pokazalo je da 68 posto kupaca bira brendove koji nude prikladnu komunikaciju poput chata. 

Nedavno izvješće američkog istraživačkog instituta Aberdeen Standard Investments Research, ukazuje na to da tvrtke koje uspješno koriste konverzacijsku trgovinu bilježe godišnji rast prihoda od prodaje od 75 posto. Beneficije ovakvoga modela kupnje za trgovce su višestruka. Ako se zna po zadnjim istraživanjima da oko 70 posto "košarica" u web-trgovinama budu zanemarene, na ovaj način taj broj se značajno smanjuje. Povećava se lojalnost kupaca. Isto tako, povratna informacija kupaca je ključna svakoj trgovini, na ovaj način prikupljanje povratnih informacija od kupaca kroz prirodne razgovore puno je učinkovitije od korištenja uobičajenih web obrazaca.

Da li vam se ovaj model kupnje sviđa i da li bi mu dali šansu?

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

Podržavate li koncept "Internet kao temeljno ljudsko pravo"?

Koncept nazvan »Internet kao temeljno ljudsko pravo« je inicijativa za koju se zalažu grupe ljudi i pojedinci s ciljem da se u svim državama svijeta Internet proglasi temeljnim ljudskim pravom, baš kao što je na primjer pravo na vodu, pravo svih ljudi. Priznavanje interneta kao ljudskog prava ima za cilj osigurati da svi ljudi imaju jednaku priliku i pristup digitalnom svijetu, te da se Internet koristi kao alat za promicanje ljudskih sloboda, informiranosti, obrazovanja i društvenog razvoja.

Izvor fotografije: Bljesak.info

Podaci iz lokalnih medija

Prema prilogu iz Jutarnjeg lista u Hrvatskoj je u 2015. godini brzi Internet postao zakonsko pravo svakog njezinog građanina. (Badanjak, Jutarnji list, 2021.).

Prema podacima portala Bljesak iz 2019. godine, polovica ljudi na zemlji još uvijek nema pristup internetu. Pojedincima i državama koje si ne mogu Internet priuštiti treba omogućiti besplatan pristup. (Bljesak, 2019.).

Što u suštini znači taj koncept "Internet kao temeljno ljudsko pravo"?

Kada se Internet prepozna kao ljudsko pravo, to znači da svaki pojedinac ima pravo na pristup internetu i koristiti ga kako bi ostvario svoje temeljne ljudske slobode i prava. To uključuje pravo na slobodu izražavanja, pristup informacijama, obrazovanje, sudjelovanje u javnom životu i druge prava koja se mogu ostvariti putem interneta. Priznavanje interneta kao ljudskog prava ima nekoliko implikacija. Prvo, države imaju odgovornost da osiguraju pristup i infrastrukturu interneta svim svojim građanima bez diskriminacije. To uključuje i osiguravanje pristupa ranjivim skupinama, ruralnim područjima i drugim marginaliziranim skupinama.

Drugo, priznavanje interneta kao ljudskog prava podrazumijeva zaštitu slobode izražavanja na internetu. Države bi trebale osigurati da nema neopravdanog ograničavanja pristupa informacijama i slobodi izražavanja na internetu, osim u slučajevima kada su ta ograničenja strogo neophodna i proporcionalna radi zaštite drugih temeljnih prava ili interesa.

Konačno, priznavanje interneta kao ljudskog prava stavlja odgovornost na države da zaštite privatnost i podatke korisnika na internetu. To uključuje usvajanje zakonodavstva i politika kojima se osigurava sigurnost i zaštita podataka, kao i reguliranje pristupa i nadzora nad internetom kako bi se spriječila zloupotreba.

Ne znam zašto bi se netko uopće protivio da Internet postane pravo svih ljudi jer očigledno više to nije nikakav luksuz nego je Internet nužda većini ljudi pri poslu koji rade, zarađuju i opstaju. Naravno da će ljudi biti podijeljeni i da će postojati raznorazni strahovi kod pojedinaca tipa što ako bi baš svi na svijetu imali Internet. Pretpostavljam da bi to bili strahovi poput kibernetičkih napada, špijunaže i sl.

Tko je to uopće pokrenuo?

Jedni od najpoznatijih aktera u pokretanju te inicijative su:

Organizacija Ujedinjenih naroda (UN): UN-ova posebna izvjestiteljica za slobodu izražavanja, Irene Khan, pozvala je 2009. godine na priznavanje pristupa internetu kao temeljnog prava. Također je postojala inicijativa koju je podržao UN-ov Internet Governance Forum (IGF).

Organizacija Amnesty International: Amnesty International aktivno se bavi promicanjem digitalnih prava i pristupa internetu kao ljudskog prava. Oni zagovaraju slobodu izražavanja na internetu, zaštitu privatnosti i digitalnu sigurnost.

UNESCO: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) također se zalaže za priznavanje interneta kao ljudskog prava. Oni naglašavaju važnost digitalne pismenosti i pristupa obrazovanju putem interneta.

Nevladine organizacije (NGO): Različite nevladine organizacije, poput Electronic Frontier Foundation (EFF), Human Rights Watch (HRW) i Access Now, aktivno se bore za digitalna prava i priznavanje interneta kao ljudskog prava. Oni ističu pitanja slobode izražavanja, pristupa informacijama i privatnosti na internetu.

Što je učinjeno do sada po tom pitanju?

Nekoliko je zemalja poduzelo korake za eksplicitno priznavanje pristupa internetu kao temeljnog prava, smatrajući da je neophodno da pojedinci u potpunosti koriste svoja prava na slobodu izražavanja, informacija i sudjelovanja u digitalnom dobu.

Na primjer, Estonija je 2000. godine postala prva zemlja u svijetu koja je pristup internetu proglasila ljudskim pravom. Finska je to učinila 2010. godine, učinivši širokopojasni pristup internetu zakonskim pravom svakog građanina. Godine 2016. Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda donijelo je neobvezujuću rezoluciju kojom se osuđuje namjerno ometanje pristupa internetu od strane vlada i naglašava važnost slobode izražavanja na internetu.

Druge zemlje, poput Francuske, Grčke i Kostarike, priznale su pristup internetu kao temeljno pravo kroz različite pravne okvire ili sudske odluke. Međutim, opseg i provedba ovih prava mogu varirati.

Zaključujem da se čak i u zemljama u kojima pristup internetu nije izričito priznat kao ljudsko pravo, nastoji premostiti digitalni jaz i osigurati širi pristup internetu, s obzirom na njegov sve veći značaj u današnjem digitalnom društvu. 

Da li vi smatrate ovu inicijativu utopijskom i da li bi se za nju založili kada bi mogli?

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić

Pozitivna psihologija u sektoru tehnologije: Da li vas usrećuje posao koji radite?

Volite li svoj posao i da li se na njemu osjećate sretno? Nova grana psihologije nazvana "pozitivna psihologija" pojavila se kao odgovor na ograničenja tradicionalne psihologije, usredotočuje se na razumijevanje i promicanje pozitivnih aspekata ljudskog iskustva kao što su sreća, blagostanje i procvat. Bavi se i pitanjima radne sreće zaposlenika i takozvanih "sretnih poduzeća" 

Pozitivna psihologija se razvila pod ključnom ulogom Martina E.P. Seligmana i utjecajem nekoliko čimbenika i motiva koji uključuju: kritiku postojećih teorija, napredak u znanju i tehnologiji, kulturne promjene, inovativne teorije  te društvenim potrebama i praktičnim primjenama. Istraživanja su obuhvatila i zaposlenike tehnološkog sektora čiji rad je dosta vezan za boravak uz računalo i koji se vremenom mogu osjećati izolirano, demotivirano i nesretno. Cilj joj je pomaknuti tradicionalni fokus psihologije s isključivog bavljenja psihološkim poremećajima i problemima na istraživanje i jačanje snaga i vrlina koje pojedincima i zajednicama omogućuju napredak. 

Izvor: Word stock image library

Biti sretan na poslu ne znači isto za svakoga, pa svakoj osobi treba pristupiti na njoj/njemu svojstven način. Na poslu nas usrećuje sve što gradi odnose i sve što donosi rezultate. Kada volimo posao koji radimo, lakše i bolje preuzimamo odgovornost, spremni smo za poslovne izazove jer vjerujemo u sebe i tako stvaramo pozitivna radna iskustva, koja još više hrane naš odnos sreće i blagostanja. Začetnik ove grane psihologije Martin E.P. Seligman, definirao je 5 elemenata blagostanja po kojima se mjeri radna sreća a koje naziva PERMA - (P) pozitivne emocije, (E) angažman, (R) odnosi, (M) značenje i (A) postignuća.

Zašto nam je važna radna sreća? 

Radna sreća koju osjećaju zaposlenici može stvoriti značajnu promjenu poduzeća. Takvi zaposlenici su uspješniji, kreativniji  i produktivniji, rade s više entuzijazma i motivacije, pozitivnoga su raspoloženja i spremni za prilagodbe i promjene, bolji su voditelji, rješavaju i donose bolje odluke,  općenito su boljega zdravlja i donose dodatnu vrijednost poslodavcu. Kada osjećamo da je naš rad važan, kada u njemu pronalazimo smisao i kada smo na svoje poslovne rezultate ponosni naš osjećaj blagostanja se znatno povećava što onda i  povećava našu radnu motiviranost. Nema boljeg radnika od motiviranog i sretnog radnika koji tada stvara inovativne ideje i poboljšanja za poduzeće. Kada radnici osjete da ih na poslu cijene i poštuju kao ljudska bića, da ih trebaju i vole, i da su ti osjećaji obostrani, tada su usredotočeni na poslovne rezultate, prodaju i profit. Nekada smo toliko fokusirani na što veće poslovne rezultate da zaboravimo na radne odnose, što nije dobro. Radni odnosi su ključni za osjećaj sreće i blagostanja na radnom mjestu. Često vjerujemo da se odnosi njeguju sami od sebe i da se ne treba raditi na odnosima s radnim kolegama. Ponekad zaista pozitivni odnosi dođu sami od sebe ali se ipak mora uložiti svakodnevni dodatni napor za kvalitetnim i dugotrajnijim odnosima. Nedavno smo obrađivali temu 10 ključnih strategija za izgradnju povjerenja na radnom mjestu gdje smo vidjeli da među komentarima čitatelja ima onih koji smatraju da bi rad na izgradnji povjerenja šefa sa zaposlenicima zahtijevao "full time job" i da poslodavci imaju važnijega posla od toga. Ova nova grana psihologije dokazuje i govori upravo suprotno. 

Što poduzeća dobivaju sa sretnim zaposlenicima?

Uložite napor u brigu o sebi i drugim na poslu i vratit će vam se višestruko jer prema riječima  Petre Božič Blagajac iz Palete znanja "sretna poduzeća" imaju zaposlenike koji su: usredotočeni na cilj, lojalni su poduzeću i ne napuštaju ga bez većeg razloga pa time je stvoreno okruženje koje ima i dugoročne i sretne klijente. Takva poduzeća imaju zaposlenike s niskom stopom apsentizma (odsutnosti s posla  radi bolovanja) pa mogu biti fleksibilni i pouzdani klijentima kod ugovaranja novih projekata i poslova s kratkim rokovima. Time poduzeća postižu više prihode, višu tržišnu vrijednost jer im je kvaliteta proizvoda i usluga na visokom nivou. Kao takvi imaju i dobru reputaciju pa mogu birati među najboljim i najtalentiranijim radnicima.

Da li je jednako važno imati sretne zaposlenike kao i zadovoljne zaposlenike?

Treba razlikovati zadovoljstvo na poslu i osjećaj sreće i blagostanja. Poznato je da su zaposlenici zadovoljni na poslu s većim plaćama i pogodnostima i to pomaže u trenutnom zadovoljavanju njihovih potreba ali to ima kratkoročni učinak, a od poslodavca iziskuje dodatne troškove. Radna sreća ima dugotrajni učinak u odnos na radno zadovoljstvo. Izgraditi sreću na radnome mjestu je jeftinije od poticanja zadovoljstva nagradama ali zahtjeva puno više angažmana, osobne posvećenosti, kako menadžera tako i svih zaposlenika. Znači gradnja sreće zaposlenika ne košta puno a ima dugotrajne rezultate.  Najučinkovitiji su radnici koji uživaju na svome poslu, imaju dobre odnose, koji vide smisao u onome što rade i imaju dobar tim s kojima surađuju. 

Ako vodstvo poduzeća kaže: "mi želimo da radnici budu sretni i da budu predani i angažirani" to može izgledati kao kritika zaposlenicima da nisu u biti takvi i da se moraju truditi više.  To može imati demotivirajući učinak. Najbolje je kada zaposlenik ne osjeća pritisak i kritiku nego je angažiran i predan zato što se tako osjeća i želi i jer je za njega na poslu stvoreno takvo radno okruženje.

Ovo se ne odnosi sam na zaposlenike nego i na šefove i voditelje. Kada je šef sretan bolje donosi odluke i širi pozitivnu energiju među zaposlenicima, bolje postavlja prioritete, empatičan je, optimističan, bolje postiže uspjeh. Sretni vođe stvaraju održive organizacije ne samo ekonomski nego i psihološki.

Što nam kažu statistike  o razinama sreće i raspoloženja zaposlenika u tehnološkom sektoru?

Zadovoljstvo poslom: Tehnološki sektor obično ima relativno visoke razine zadovoljstva poslom. To se često pripisuje čimbenicima kao što su konkurentne plaće, prilike za rast i dinamična priroda industrije.

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: Održavanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života može biti izazov u tehnološkom sektoru zbog zahtjevne prirode posla. Međutim, neke tvrtke u industriji prepoznale su važnost ravnoteže između poslovnog i privatnog života i implementirale politiku podrške svojim zaposlenicima u tom pogledu.

Razine stresa: Tehnološki stručnjaci mogu iskusiti visoku razinu stresa zbog kratkih rokova, zahtjevnih projekata i potrebe za stalnim unapređenjem svojih vještina kako bi išli u korak s tehnološkim napretkom. Međutim, specifične razine stresa mogu varirati ovisno o kulturi tvrtke, radnom okruženju i individualnim čimbenicima.

Izgaranje: Izgaranje je problem u tehnološkom sektoru, posebno među zaposlenicima koji dugo rade ili se suočavaju sa situacijama visokog pritiska. Sagorijevanje može biti posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu i može dovesti do smanjene produktivnosti, povećanog izostanka s posla i negativnih učinaka na mentalno zdravlje.

Angažman zaposlenika: Angažman zaposlenika odnosi se na razinu entuzijazma, predanosti i zadovoljstva koje zaposlenici imaju prema svom poslu. Vjerojatnije je da će angažirani zaposlenici biti motivirani, produktivni i lojalni svojim organizacijama. U tehnološkom sektoru na angažman zaposlenika mogu utjecati čimbenici kao što su izazovni projekti, prilike za profesionalni razvoj i podržavajuće upravljanje.

Kako ostvariti radnu sreću?

Do sada smo pisali o tome što nam donosi radna sreća a sada moramo odgovoriti na pitanje kako do nje doći. Sreća je zarazna i kada usrećujemo druge usrećujemo i sebe. I sami znamo da jedna osoba može usrećiti tisuće ljudi. Pozitivna psihologija je uz dosta istraživanja ponudila rješenja. 

Zaposlenici su najvažniji kapital poduzeća. Rukovodstvo bi trebalo gledati na zaposlenike kao na najvažniji kapital i strateški stup poduzeća kroz fokusiranje na zaposlenike i sreću na poslu. To bi trebali jasno deklarirati i integrirati u svoju viziju i misiju poduzeća.  Isto tako i zaposlenici trebaju sudjelovati u tome. Prvenstveno svaka osoba treba poteći od samoga sebe, raditi na sebi da bi mogla ostvariti radnu sreću i zračiti njome. Ne može se očekivati da će poslodavac usrećiti zaposlenike ako i oni sami ne rade na tome da budu sretni. Znači recept leži u rukovodstvu, pojedincu i  u svima nama da bi stvorili pozitivno okružje tamo gdje radimo. Krenimo od jednostavnih stvari koje ništa ne koštaju, puno vrijede a često su zaboravljene.

Pohvala: Ne zaboravite na pohvalu. Ako ste zaposlenik pohvalite kolege i šefa, ako ste šef ne zaboravite pohvaliti zaposlenike. Kada nekoga pohvalite odašiljete poruku da brinete za te osobe. Za to vam ne treba ni novac a neće uzeti ni puno vašega vremena ali se ipak morate potruditi. Jer za pohvalu morate imati dobar "tajming" u momentu kada se za to ukaže konkretan razlog. Iz pohvale svaka osoba zaključuje: "Znači radim dobro i drugi vide moje dobro djelo, kvalitetu kada im je stalo da mi to kažu". Pohvala stvara povjerenje. 

Osmjeh: Često se osmjehnite drugima a i sami sebi. Osmjeh izaziva osmjeh kod drugih. Ako i niste raspoloženi osmjehnite se. Možda će to sada nekima zvučati glupo i možda izazovem osmjeh kod nekih ovime. Dokazano je da se smijanjem oslobađaju hormoni sreće u našem tijelu samom gestikulacijom lica razvučenom u osmjeh. Probajte to kada se ne osjećate sretni i vidjet ćete kako ćete oraspoložiti i sebe i druge. Nitko ne voli namrštena lica pa ni vi sami ne volite sebe vidjeti namrštene. Kada vam je najteže osmjehnite se barem na 10 sekundi.

Postignuća i pogreške: Ako slavite postignuća onda proslavite i vaše pogreške. Jer svi znamo reći da "onaj tko radi taj i griješi". Stari mudraci su govorili da "oni koji ne griješe nisu motivirani za inovacije". Neka vas svaka greška motivira da iz nje naučite i da stvarate i kreirate dalje. Jedan moj bivši šef, koji je inače jako uspješan poslovni čovjek, mi je rekao "Da nikada nisam pogriješio danas nebi bio ovako uspješan". Vremenom je shvatio da ga je svaka pogreška, pa i propast poduzeća,  pogurala na nešto bolje i zanimljivije od toga što je prije radio. Naši stari su rekli da je "svako loše za neko dobro" i vjerujete u to, i budite sretni i kada griješite.

Zahvala: Zahvaliti se nekome i reći "hvala" isto ne košta ništa a puno vrijedi. Nemojte zaboraviti se zahvaliti za sve što osjećate da je kod drugih iziskivalo napor, angažman i brigu za vas.

Radite na sebi: Nemojte zaboraviti da sreće kreće od vas samih i ako ste nenaspavani, gladni, iscrpljeni i pod stresom ne možete ni biti sretni. Ako ćete odašiljati negativnost i prema drugima u vašem radnom okruženju. Vaš govor tijela izražava vašu sreću. Kada ste umorni i iscrpljeni to se vidi. Ako radite s klijentima i oni to osjete.

-ne zaboravite na relaksaciju, vježbu i kraći odmor. To znači da morate voditi brigu da ako imate puno posla napravite svako malo kraće pauze za relaksaciju, šetnju, tjelovježbu ili što god kod za vas znači opuštanje i odmor.

-dovoljno spavajte. Svi kažu 7-8 sati svaki dan sna je nužan našem tijelu. Nemojte to zanemariti. Probajte održavati ritam spavanja i pazite na svoj dnevni cirkadijani ritam.

-tehnike disanja. Nekada kada smo u stresu zaboravimo pravilno disati i naše tijelo ne opskrbljujemo dovoljno energijom. Kada god osjetite neki stres ili pritisak na vas zbog rokova na poslu ili iznenadnih situacija dovoljno je da 10-15 puta lagano udahnete što više zraka i da ga onda isto tako lagano izbacite iz sebe. Neću puno o tome pisati jer je o tehnikama disanja postoji puno teorija a ja mislim da je najbolja ona koja vama odgovara da li ćete imati tehniku 5-4-5 ili samo 3-3-3 to je na vama. Važno je da udahnete malo više zraka, da se energizirate i opustite. Zaista pomaže za sve oblike smirivanja. Neka vam to bude dnevni ritual kod ustajanja ili usnivanja. Ne može vam naštetiti da udahnete par puta malo zraka više nego bi inače disanjem udahnuli.

-pazite što jedete. Ne kaže se bez razloga da treba svaki dan unositi vitamine i minerale.  Osobno sam osjetila manjak energije kada sam imala smanjenu razinu vitamina D ili C. Znači najbolje je da vitamine unosite kroz zdravu prehranu, ali ako to nije dovoljno možete ih uzimati kroz suplemente. Ako osjećate manjak energije ili slabost testirajte krv da saznate koji vam vitamini fale jer nije dobro niti piti ih samo zato jer drugi kažu da su dobri, pa onda pretjerati. Nego nadomjestite ono što vama treba i fali. Na taj način ćete i sami sebi dokazati da brinete za svoje zdravlje što vam samima daje osjećaj sreće i motiviranosti.

-imajte neki hobi. Jako je važno da imate neki hobi koji radite kao relaksaciju i koji vas ispunjava. Pa čak i da svaki dan pogledate neku epizodu svoje omiljene serije i to se ubraja u to. Ako ste kreativni možete šivati, izrađivati nakit ili pak slagati makete aviona, automobila i sl. Neka to vrijeme bude samo za vas. 

-pišite i bilježite zahvalnost. Ako volite pisati kao ja možete se i time dnevno par sati okupirati. Svaki dan napišite nešto što vas zanima, savjetujte druge ili pak napišite na čemu ste taj dan zahvali. Naš DNK je napravljen tako da pamtimo negativno pa zapisivanjem stvari koje su pozitivne i na kojima smo zahvalni se tome možemo usprotiviti. Sve to ispunjava i puni nas energijom koja nam je potrebna da budemo sretni i nasmijani. Nije to lako ali se može ako radite na sebi.

Mjerenje radne sreće: Još jedan važan faktor poslodavcima je mjerenje radne sreće svojih zaposlenika. To je jedini način da saznaju trenutno stanje sreće i morala zaposlenika u poduzeću. Postoje razni načini za mjerenje, a i na tržištu ima dosta aplikacije od kojih je meni najpoznatija "Moodboard"od Heartcount-a.  Za savjete zašto i kako mjeriti radnu sreću pročitajte članak od 20 savjeta.

Zaključujem da pozitivna psihologija uvodi novi trend u odnosima sa zaposlenicima i podiže poslovnu kulturu na viši nivo u poduzeću. U ovom novom trendu su posebno zastupljena poduzeća iz tehnološkog sektora jer su to većinom "mnogoljudna" poduzeća a informatičari i sve srodne struke su u ovo moderno doba deficitarna zanimanja pa da bi poduzeće dovelo i zadržalo stručno osoblje moraju razmišljati o novim oblicima odnosa sa zaposlenicima praćenju i uvođenju novih trendova vođenja i upravljanja.

Nalazite li vi sebe u ovom novom trendu pozitivne psihologije, jeste li sretni na poslu i koliko smatrate da je radna sreća važna vama i vašem poduzeću?

Za još više savjeta o menadžmentu svega što nas okružuje posjetite moj blog: MENADŽMENT "tips  & tricks" by Suzana Vezilić