Interesiraju li vas "zanimanja budućnosti"?

Za sve koji stoje pred odlukom koji profesionalni put odabrati ili se prekvalificirati od ključnog značaja su analize trendova tehnološkog razvoja i digitalne revolucije. Prema detaljnom istraživanju i izvještaju "Future of Jobs",  Svjetskog gospodarskog foruma koji je objavljen u svibnju 2023. godine postoje pretpostavke o tome koja bi mogla biti tražena zanimanja i kompetencije u slijedećih 5 godina. Prema tom istraživanju 69 milijuna poslova će biti otvoreno zahvaljujući tehnološkom napretku,  AI-u i rastućem naglasku na ESG (Environmental, Social, Governance)  koncept održivog poslovanja. U nastavku pročitajte o kojim zanimanjima je riječ.

Foto: Michael Dziedzic, Unsplash.com

Vjerujem da će neki od čitatelja, i meni omiljenih forumaša, sada pomisliti: "Evo Suzane sa kristalnom kuglom pa će nam proreći sudbinu". Morat ću ih razočarati jer kuglu još nisam nabavila ali sam se pozabavila proučavanjem doista impresivnog izvještaja istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma koji seže na 296 stranica. U suradnji sa LinkedIn, Indeed i Coursera tvrtkama kao i s preko 25 različitih gospodarskih organizacija diljem svijeta Svjetski gospodarski forum je kreirao ovaj izvještaj.

Kako se potrebe za novim vještinama mijenjaju, tako i poduzeća smišljaju i proširuju svoje programe obuke. U izvješću o budućnosti poslova objavljenom za 2020., tvrtke su procijenile da je 42% radnika završilo obuku koja je premostila nedostatke u vještinama. Taj udio blago se smanjio u 2023 na 41% . S obzirom na to poduzetnici smatraju da je nedostatak u vještinama lokalne radne snage glavna prepreka za postizanje transformacija industrije i spas vide u ulaganju u učenje i obuku radne snage. To smatraju najperspektivnijom strategijom za postizanje svojih poslovnih ciljeva. Naglasak je na formuliranje učinkovitog prekvalificiranja, kao i na uvođenje strategija usavršavanja za sljedećih pet godina u svrhu maksimiziranja poslovne uspješnosti.

U sljedećih pet godina predviđa se gubitak 83 milijuna radnih mjesta i otvaranje 69 milijuna, što predstavlja strukturnu promjenu na tržištu rada od 152 milijuna radnih mjesta, ili 23% od 673 milijuna zaposlenih u skupu podataka kojih se proučavalo. Ovo predstavlja smanjenje u zapošljavanja 14 milijuna radnih mjesta ili 2%.

Isto tako, predviđa se kako će, od svih vještina koje su trenutno potrebne na tržištu rada, samo njih 56 posto biti i dalje traženo. Ostalih 44 posto će zastarjeti.

Izvor: Svjetski gospodarski forum, 2023.

Koji su to poslovi budućnosti?

Priložen grafikon Svjetskog gospodarskog foruma nam pokazuje u plavoj boji područja zanimanja koja će rasti i u ljubičastoj zanimanja koja će se vremenom izgubiti.

Izvor: Svjetski gospodarski forum, 2023.

Ovdje je spomenuto oko stotinjak različitih poslova, pa sam izdvojila dvadesetak kako bi ih proanalizirala.

I prema riječima doc. dr. Žive Veingerl Čič, profesorice sa slovenskog DOBA Fakulteta eksperti za umjetnu inteligenciju, koji će se angažirati u formiranju i održavanju naprednih algoritama za optimizaciju procesa, postati će sve više traženi. U skladu s porastom korištenja umjetne inteligencije, etički nadzor postati će ne samo poželjan, već i nužan aspekt u razvoju i primjeni tehnoloških rješenja. Zbog toga će se pojaviti potreba za većim brojem nove generacije stručnjaka takozvanih etičkih savjetnika, čija će uloga biti osiguranje da algoritmi budu oblikovani i programirani na način koji sprječava diskriminaciju i zlouporabu podataka. Isto tako predviđa se i pozicija za menadžere etičke nabave koji će biti odgovorni da cjelokupni izvori nabave slijede etičke standarde, i morati će voditi računa o tome da se cjelokupna proizvodnja odvija na etički način poštujući visoke etičke standarde.  

Digitalne vještine će postati ključne pa se očekuje značajan rast potreba za njima u različitim industrijskim sektorima koje su povezane s analizom podataka, računalstvom u oblaku i kibernetičkom sigurnošću. Inženjeri internet stvari (IoT) će biti od velikog značaja za povezivanje infrastrukture kako bi optimizirali funkcionalnost gradova, industrija i drugih okruženja. Isto tako, očekuje se porast potrebe za stručnjacima za blockchain zaduženih za razvoj, upravljanje i održavanje tehnologije lanca blokova koja se koristi za osiguravanje sigurnosti, transparentnosti i decentralizacije u različitim sektorima, kao što su financije i logistika. Uz sve veću učestalost i složenost kibernetičkih prijetnji, stručnjaci za kibernetičku sigurnost će biti vrlo traženi za zaštitu osjetljivih podataka i kritične infrastrukture. Kako rad na daljinu postaje sve prisutniji, pojaviti će se potreba za stručnjacima za rad na daljinu i virtualnu suradnju koji će biti specijalizirani za alate za virtualnu suradnju, daljinsko upravljanje timom i digitalnu komunikaciju. S daljim rastom internetske trgovine i digitalnog oglašavanja, radna mjesta stručnjaka za e-trgovinu i digitalnog marketinga će se nastaviti širiti. E-trgovina je već uobičajen poslovni model u poslovanju, međutim, s toliko e-trgovina koje se natječu na tržištu, posebne metode isticanja i isplivavanja na površinu će biti neophodne za privlačenje kupaca. Analitičari podataka i znanstvenici podataka - sposobnost prikupljanja, analize i tumačenja velikih količina podataka postaje sve važnija u svim industrijama. Očekuje se da će poslovi u analitici podataka i znanosti o podacima biti vrlo traženi. Robotika i automatizacija - kako tehnologije automatizacije nastavlja napredovati, pojaviti će se nove prilike za posao u poljima kao što su inženjerstvo robotike, dizajn automatizacije i održavanje.

U svijetu u kojem se možemo uroniti u virtualnu stvarnost pomoću VR naočala, otvaraju se novi horizonti za dizajnere i programere. Stručnjaci za VR će sve više revolucionirati način na koji doživljavamo digitalni prostor razvijajući sve zanimljivije aplikacije i tehnologije. Njihov rad neće biti samo zabavni, oni će stvoriti i obrazovne programe, virtualne muzeje te terapeutske prostore. Programeri proširene stvarnosti će razvijati aplikacije i tehnologije koje spajaju stvarni svijet s virtualnim. Digitalni influenceri su  osobe koje stvaraju sadržaj na mreži. Oni su već popularni ali će u budućnosti biti još popularniji, na svim društvenim mrežama, a posebno na Instagramu.  S obzirom da brendovi znaju da se ljudi žele sve više povezivati sa stvarnim osobama kako bi ostali vjerni nekome brendu, tako ih onda brendovi sve više angažiraju radi osobne promocije. Online učitelji, coach ili mentori će biti sve popularniji jer će se tražiti profesionalci koji će na najjednostavniji način pomagati drugim ljudima u napredovanju u različitim područjima njihovih života, a posebno u njihovim profesionalnim karijerama. IT brokeri će posredovati između pružatelja IT usluga i njihovih kupaca.  Oni bi trebali biti u mogućnosti razumjeti zahtjeve kupaca i pronaći im odgovarajuće dobavljače koji će biti u stanju ispuniti njihove zahtjeve i potrebe.

Inženjeri obnovljivih izvora energije baviti će se razvojem novih procesa i poboljšavanja postojećih kako bi proizvodili energiju iz obnovljivih izvora poput vjetra, sunca i vode. Eko graditelji će sve više stvarati i koristiti ekološki prihvatljive materijale i suvremene metode u gradnji, dok će se inženjeri za okolišno inženjerstvo baviti planiranjem i provođenjem ekološki prihvatljivih i održivih projekata, s posebnim naglaskom na razvoju sustava koji minimiziraju negativne utjecaje industrije na okoliš. Urbani poljoprivrednici će se fokusirati na usjeve u urbanim okruženjima koristeći inovativne tehnike, dok će se stručnjaci za održivi razvoj fokusirati na preoblikovanje poslovnih modela i praksi prema većoj održivosti.

Arhitekti i inženjeri pametnih gradova i domova će i dalje projektirati i graditi pametne, energetski učinkovite, ekološki prihvatljive i tehnološki napredne gradove i domove. Specijalisti za digitalnu transformaciju će se baviti preoblikovanjem tradicionalnih poslovnih modela u digitalizirane, učinkovite sustave koji koriste tehnologiju za poboljšanje poslovanja i usluga.

Pored tehnoloških zanimanja, sve veće značenje imaju i zanimanja koja se bave osnaživanjem mentalnog zdravlja i dobrobiti pojedinaca. Među već postojećim zanimanjima razvijaju se specifična zanimanja koja će biti poput terapeuta za mentalno zdravlje, koji pomažu ljudima u suočavanju sa stresom modernog života, te psihologa za digitalnu dobrobit, koji pomažu pojedincima u upravljanju utjecaja digitalne tehnologije na njihovo mentalno zdravlje. Isto tako, sve popularniji postaju i menadžeri za radnu sreću (chief happiness officers) koji će na strateškoj razini odgovarati za to da radno okruženje bude poticajno i pozitivno, da zaposlenici u njemu mogu rasti i razvijati se i da njihovo iskustvo bude pozitivno. Oni će biti ključni pokretači u stvaranju i održavanju pozitivne organizacijske kulture u svakoj organizaciji ili u svakom radnom okruženju. Specijalisti za telemedicinu biti će ključni za buduće zdravstvene sustave. Za vrijeme pandemije smo svi uočili važnost telemedicine. Liječnici i medicinski stručnjaci koji se budu educirali i prilagodili digitalnim okruženjima za pružanje usluga biti će traženiji od ostalih.  Savjetnici za digitalnu rehabilitaciju pomagati će ljudima koji su stvorili ovisnost o društvenim medijima i raznim internetskim sadržajima da se rehabilitiraju nakon prekomjernog korištenja spomenutih medija. Predviđanja stručnjaka su kako će takav oblik ovisnosti biti jedan od glavnih problema u polju mentalnog zdravlja. Ti savjetnici će morati  imati određeni nivo znanja iz psihologije, medicine i digitalnih komunikacija. 

Koje kompetencije i vještine će biti nužne za ove poslove?

Izvor: Svjetski gospodarski forum, 2023.

Najtraženija kompetencija, prema istraživanju svjetskog gospodarskog foruma će biti analitičko razmišljanje. Analitičko razmišljanje odnosi se na sposobnost sustavnog rastavljanja složenih problema na manje komponente kojima se lakše može upravljati kako bi ih se bolje razumjelo, identificirali obrasci i razvili rješenja. Uključuje logičan, metodičan pristup rješavanju problema, često koristeći vještine kritičkog razmišljanja za procjenu dokaza, uspostavljanje veza između ideja i izvođenje zaključaka na temelju podataka i informacija. Bitno je u područjima kao što su znanost, inženjerstvo, matematika i poslovanje, gdje složeni problemi često zahtijevaju pažljivu analizu i sustavno razmišljanje kako bi se došlo do učinkovitih rješenja. Također se može primijeniti u svakodnevnom životu za donošenje odluka, rješavanje problema i učinkovitije razumijevanje svijeta oko nas.

Slijedeća tražena kompetencija je kreativno razmišljanje što čini sposobnost generiranja novih ideja, pristupa i rješenja problema razmišljanjem izvan okvira, stvaranjem veza između naizgled nepovezanih koncepata i izazivanjem konvencionalne mudrosti. Uključuje spremnost na preuzimanje rizika, eksperimentiranje i istraživanje nekonvencionalnih mogućnosti. Kreativno razmišljanje nije ograničeno na umjetničke ili maštovite napore, već se može primijeniti u različitim kontekstima, uključujući posao, znanost, inženjerstvo i svakodnevni život. Često uključuje divergentno razmišljanje, gdje se stvara više ideja, i konvergentno razmišljanje, gdje se te ideje procjenjuju i usavršavaju kako bi se došlo do najboljeg rješenja. Kreativni mislioci često su otvorenog uma, znatiželjni i prilagodljivi, spremni razmotriti različite perspektive i istražiti nove mogućnosti. Ne boje se osporiti status quo i znaju se nositi s neizvjesnosti i dvosmislenosti. Kreativno razmišljanje je vrijedna vještina koja može dovesti do inovacija, rješavanja problema i osobnog rasta.

Tehnološka pismenost odnosi se na sposobnost osobe da razumije, procijeni i učinkovito koristi tehnologiju. To uključuje ne samo sposobnost rada i korištenja određenih uređaja ili softvera, već i kritičko razmišljanje o utjecaju tehnologije na društvo, kulturu i okoliš. Tehnološka pismenost omogućuje pojedincima da se učinkovitije snalaze u digitalnom svijetu, donose odluke o korištenju tehnologije i doprinose pravednijem i održivijem digitalnom društvu. Tehnološka pismenost uključuje različite komponente:

Funkcionalna pismenost: Ovo je osnovno razumijevanje kako koristiti tehnologiju za postizanje specifičnih zadataka. Uključuje vještine kao što su navigacija operativnim sustavima, korištenje softverskih aplikacija i razumijevanje hardverskih komponenti.

Kritička pismenost: Ovo je sposobnost kritičke procjene informacija i izvora dobivenih tehnologijom. Uključuje procjenu vjerodostojnosti internetskih izvora, razumijevanje rizika privatnosti i sigurnosti te prepoznavanje digitalnih pristranosti.

Kreativna pismenost: Ovo je sposobnost korištenja tehnologije za stvaranje, dizajn i inovacije. Uključuje vještine poput kodiranja, digitalnog dizajna i stvaranja multimedije.

Kulturna pismenost: Ovo je razumijevanje načina na koji tehnologija oblikuje kulturu, a i kultura tehnologiju. Uključuje prepoznavanje društvenih i kulturnih implikacija tehnologije, razumijevanje digitalnog građanstva i poštovanje različitih perspektiva na internetu.

Etička pismenost: Ovo je sposobnost donošenja etičkih odluka vezanih uz korištenje tehnologije. Uključuje razumijevanje pitanja poput digitalnih prava, intelektualnog vlasništva i odgovorne uporabe tehnologije.

Globalna pismenost: Ovo je razumijevanje načina na koji tehnologija povezuje ljude i kulture na globalnoj razini. Uključuje prepoznavanje globalnog utjecaja tehnologije, razumijevanje digitalnih podjela i poticanje međukulturalne komunikacije.

Radoznalost i cjeloživotno učenje

Kako sam već pisala u nedavnom članku cjeloživotna edukacija nije samo trend nego i nužnost. Cjeloživotna edukacija činit će nas umno osnaženima i samouvjerenima te će zasigurno utjecati na prevladavanje naših strahova od gubitka posla. To postaje buduća važna kompetencija.

Kontrola kvalitete

Menadžment kvalitete je filozofija upravljanja kvalitetom kojoj je u fokusu kontinuirano poboljšanje za što boljom kvalitetom proizvoda i usluga čak do razine izvrsnosti i premašenih očekivanja kupaca. Mnogi nisu svjesni koliko je kontrola kvaliteta važan aspekt u poslovanju i životu i kako su kompetencije u ovome području sve traženije. 

Izoštrene sposobnosti promatranja

Prema prognozama, do 2050. godine se očekuje kako će broj ljudi starijih od 60 godina premašiti dvije milijarde. S obzirom na produljenje prosječnog životnog vijeka, što je posljedica napretka tehnologije, predviđa se kako će starenje postati socijalni problem. Rad njegovatelja za starije osobe će biti jako tražen i  obuhvatit će slušanje, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, pa čak i povremeno provođenje vremena u šetnjama. Ključne kompetencije potrebne za ovaj posao uključuju veliko strpljenje, empatiju, emotivnu inteligenciju i razvijene sposobnosti promatranja kako bi se prepoznali emocionalni problemi starijih osoba.

Zaključak

Prije nekoliko godina, bilo je mnogo diskusija o inovativnim tehnologijama i očekivanjima koja su implicirala kako će u 2020. godine doći do značajnih promjena u svijetu. Postojala su i brojna zanimljiva predviđanja o tome kako će ove promjene utjecati na naše poslovanje i svakodnevni život. Neka su se predviđanja ostvarila a neka baš i nisu. Sada, živimo u vremenu tehnološke revolucije koja je do prije nekoliko desetljeća bila rezervirana samo za znanstveno-fantastične filmove. Kao posljedica toga, digitalna tehnologija, automatizacija,  i umjetna inteligencija su uvelike utjecale na promjene u radnim okruženjima, stvaranjem radnih mjesta koja nikada nisu postojala. Tržište rada mora pratiti te razvoje tehnologije i inovacije u znanosti, pa se svakodnevno kreiraju nove okolnosti koje utječu na promjene.  Ovakve promjene na tržištu rada će nedvojbeno trebati pratiti i studijski programi kako bi se uskladili sa svim zahtjevima poslovnih okruženja i kako bi doprinijeli pri edukaciji i stvaranja novih kompetencija i vještina. Nekada su se studijski programi mijenjali jednom u deset godina, ali u buduće će se te promjene morati odvijati na godišnjoj bazi ako ne i prije. Pri odabiru profesionalnog puta za mlade osobe, ili pri odluci za prekvalifikaciju ili dodatnu naobrazbu  starijih važno je pratiti ove promjene i usmjeriti svoju budućnost u pravcu koji će nam donijeti životnu i radnu radost, pri kojoj ćemo raditi ono što nas zanima i što volimo, a pri tome će taj posao biti usklađen sa potrebama tržišta pa će nam taj posao koji volimo biti i dobro plaćen. Nije li to san mnogih? Pratite radne trendove i ostvarite svoj san!

Koliko znate o "stvarnim" Virtualnim asistentima?

U medijima često slušamo o virtualnim asistentima i prvo što većini pada na pamet su softverske digitalne tvorevine virtualnih asistenata poput Siri, Alexe, Chatbota i sl. Manji dio njih zna da postoje i stvarni virtualni asistenti koje možete honorarno angažirati za potrebe poduzeća. Ovaj put neću spominjati umjetnu inteligenciju nego onu pravu ljudsku. Želim čitateljima približiti tko su virtualni asistenti, koja im je uloga i kako do njih doći. Spomenut ćemo i mogućnost kako postati virtualni asistent jer je to, vjerujem, mnogima nepoznanica. 

Uz razvoj digitalne tehnologije nastao je i jedan potpuno novi oblik rada i zaposlenja a to je pozicija virtualnog asistenta. To su osobe koje imaju svoje obrte, rade većinom s lokacije koju sami izaberu i isključivo rade i komuniciraju koristeći virtualna okruženja. Kada sam prvi put saznala o virtualnim asistentima ja sam se iskreno oduševila. Zamislite da radite (ako već ne radite...) ono što volite, birate poslove, nemate fiksno radno vrijeme, nemate šefa za vratom i možete raditi od kuće ili s bilo koje lokacije na svijetu. Pa zar to i vama ne zvuči dobro? Vjerujem da je malo onih kojima se to ne bi svidjelo, ali je li takav posao isplativ, i da li ga je lako naći, ćemo saznati u daljnjem tekstu. 

Isto tako, ako ste poslodavac i pretrpani ste poslom u neke dane u mjesecu i treba vam pomoć, ali ne možete zaposliti osobu na puno radno vrijeme jer vam ne treba za stalno, onda je virtualni asistent pravo rješenje za vas. Bilo bi dobro da se u medijima ipak ovi nazivi softverskih i "pravih ljudskih" virtualnih asistenata nekako razdvoje jer je zbunjujuće ponekad. Tako da bi ove softverske najbolje bilo nazvati digitalni asistenti a ove "prave ljudske" remote asistenti, jer se riječ remote pomalo uvukla u hrvatski jezik poput softvera i hardvera.

S obzirom na to da volim dobiti važne informacije o temi o kojoj pišem iz "prve ruke" tražila sam stručnog sugovornika/cu koju bih mogla pitati sve o spomenutim virtualnim asistentima. I naravno našla sam Sanju Veletanlić, voditeljicu Go2human Huba koji spaja virtualne asistente i klijente a ujedno je i sama virtualni asistent. Sanja je i moja kolegica s fakulteta s kojom sam imala sreće biti u timu tijekom studija pa znam koliko je ozbiljna i profesionalna u svemu što radi. Ona je jedna od  prvih i najvećih promotora virtualnih asistenata u Hrvatskoj, a vjerujem i šire. Sanja mi je pomogla razriješiti neke dileme oko situacije u Hrvatskoj na području virtualnih asistenata, pa mi je odgovorila na sljedeća pitanja:

Koja uloga je virtualnog asistenta?

"Pomažemo poduzetnicima da ne "izgore". Rješavamo zatrpane Inboxe i čistimo To-Do liste svih onih “sutra ću” i “trebalo bi” zadataka. Svatko tko je pokrenuo svoj posao iz ljubavi prema onome što radi je brzo shvatio da se posao sastoji i od raznih popratnih zadataka koji se moraju obaviti. Operativa, administracija i organizacija tako znaju pojesti puno vremena i energije i zagušiti poduzetnike. Asistenti su tu da preuzmu taj teret na sebe kako bi se poduzetnici mogli više posvetiti svom "core businessu" i onom u čemu su najstručniji.

Osnovna razlika virtualnog i klasičnog uredskog asistenta je u tome da virtualnog angažirate kao vanjskog suradnika i poslovnog partnera, ne zapošljavate ga. Virtualni asistenti surađuju s više klijenata istovremeno pa ih možete angažirati i na manji broj sati mjesečno (npr. samo na 10 sati)."

Kako se postaje virtualni asistent?

"Najčešće tako da nakon nekoliko godina (čak i desetljeća) rada u tradicionalnom poslovnom okruženju ljudi "udare u plafon", osjete da više ne napreduju, a imaju znanja i želje za više pa odluče otvoriti nešto svoje. U Hrvatskoj većina krene pružati usluge virtualne asistencije tako da otvori obrt za poslovne usluge s paušalnim oporezivanjem.

Od oko 400 virtualnih asistenata u Hrvatskoj u 2023. godini oko 95 %  su bile žene koje su prethodno radile na pozicijama administrativne i srodne podrške."

Koja je točno procedura u Hrvatskoj koju osoba mora proći da bi postala virtualni asistent?

"Da bi netko u Hrvatskoj mogao pružati poslovne usluge, uključujući i usluge virtualne asistencije, mora imati mogućnost izdavanja računa ili s klijentima sklapati ugovor o djelu ili autorski ugovor. Za virtualnu asistenciju ugovor o djelu i autorski ugovori nisu uvijek prikladni zbog naravi posla i ograničenja koja proizlaze iz tih ugovora. Primjerice ako pružamo kontinuirano podršku to nije djelo kako je definirano u ugovoru o djelu, ni autorski rad, uz moguće iznimke od pravila. Zato je potrebno otvoriti svoj obrt za poslovne usluge ili firmu (j.d.o.o. ili d.o.o.). Kad je taj dio riješen, kreće traženje klijenata kao i u svakom drugom poslovanju, a kasnije i sklapanje suradnji putem ugovora o suradnji ili ponude, da bi na kraju mogli izdati račun za izvršenu uslugu."

Da li virtualni asistenti isključivo rade s izdvojene lokacije ili mogu raditi i u uredu klijenta?

"Najčešće radimo od doma iz svojih kućnih ureda, no ima slučajeva kada povremeno odlazimo i do klijenta u ured ako je to potrebno i moguće. To je malo teže (i skuplje) ako je virtualni asistent u Osijeku, a klijent u Zagrebu ili u drugoj državi, i zato nam je većina suradnji bazirana na zadacima koji se mogu obaviti udaljeno, putem računala i interneta.

Lokacijska neovisnost je jedna od glavnih prednosti našeg posla pa se zato rijetko upuštamo u suradnje koje traže dolazak u ured. S razvojem tehnologije i promjenom načina rada danas ima dovoljno posla koji možemo obavljati bez da smo prisiljeni seliti."

Kako se virtualni asistenti prijavljuju na poslove?

"Većinu poslova virtualni asistenti pronalaze putem preporuka. Kad imate jednog zadovoljnog klijenta on/ona će proširiti tu informaciju u svom okruženju i novi klijenti će se javiti sami. Osim preporuka, virtualni asistenti se javljaju i na oglase na društvenim mrežama ili platformama za freelance poslove, a nove klijente privlače i putem svojih web stranica ili korisnog sadržaja koji objavljuju na društvenim mrežama (LinkedIn, Facebook grupe itd.)."

Je li istina da se broj virtualnih asistenata sve više povećava ali broj poslova smanjuje?

"Virtualna asistencija je u Hrvatskoj za vrijeme i nakon korone doživjela svojevrstan boom i nagli porast broja virtualnih asistenata. Virtualni asistenti su tad shvatili da je to posao koji žele raditi, no domaće tržište ipak malo sporije reagira na promjene i inovacije. Surađivati s nekim koga nikad niste upoznali uživo i tko ne sjedi s vama u uredu je mnogima još uvijek nezamislivo. Treba vremena i puno dokaza da takva suradnja odlično funkcionira drugima, pa će onda i skeptici probati."

Što je prepreka tome da virtualni asistenti postanu još popularniji?

"Spremnost na promjene i inovacije je tu ključna. Sve dok je na domaćem tržištu prihvatljiv stav “mi smo to tako oduvijek radili i nemamo namjeru ništa mijenjati” teško ćemo napredovati.

Dodatno, virtualni asistenti si sami ne pomažu kad o svojim uslugama pričaju preopćenito i kad se ni po čemu ne izdvajaju od drugih. Trebaju svoju komunikaciju prema klijentima lišiti ispraznih fraza i pokazati tko su, što konkretno znaju i po čemu su drugačiji."

Koji su najuvrježeniji poslovi koje obavljaju virtualni asistenti?

"Administracija (razni papiri i formulari, ali digitalni), podrška u marketingu (izrada sadržaja za društvene mreže i web), podrška u prodaji (kontakt s kupcima, follow up), priprema za računovodstvo (ponude, računi, izvodi), istraživanje (Google i ChatGPT su nam prijatelji), organizacija (sastanaka, manjih događanja), prijevodi, unos i obrada podataka (Excel, Sheets i razni drugi alati), izrada grafičkih materijala (na razini Canve), optimizacija poslovnih procesa (manje automatizacije, digitalizacija) i tako dalje."

Koje obrazovanje virtualni asistenti moraju imati?

"Do sada me ni jedan klijent, ni strani, ni domaći, nije pitao koju školu sam završila. To ne znači da obrazovanje nije važno, već samo da je u ovom našem poslu naglasak na konkretnom znanju i vještinama koje smo stekli obrazovanjem. Klijente zanimaju rezultati. Jesmo li znanje potrebno za postizanje tih rezultata stekli na fakultetu, kroz dodatne edukacije, kroz rad i iskustvo ili kombinacijom manje im je važno."

Koja je cijena sata virtualnog asistenta i kako se mjeri to vrijeme rada?

"Prošle 2023. godine je većina virtualnih asistenata u Hrvatskoj postizala prosječnu cijenu od 16 do 25 eura po satu. Ove godine još nismo proveli istraživanje, no vidimo da su cijene porasle i da više nije neuobičajeno da se virtualna asistencija naplaćuje 30 i više eura po satu.

Za one koji naplaćuju po satu, strogo se u minutu mjeri samo efektivno, produktivno vrijeme, koje je utrošeno na konkretni zadatak. Pauze za kavu, ručak, čitanje vijesti i slično se ne računaju. Clockify aplikacijom mjerimo vrijeme. Ljudi koji nikad sami tako nisu mjerili vrijeme se često iznenade kad na kraju cijelog radnog dana u kojem se jesu pošteno naradili mogu naplatiti tek 3-4 sata. Klijenti imaju pristup tim podacima u realnom vremenu plus dobiju mjesečni izvještaj s detaljima."

Ako se osoba nakon registracije obrta želi u Go2human Hub prijaviti što mora napraviti?

"U Go2human Hubu nemamo stalno otvorene prijave za nove kolege i kolegice već ih otvaramo po potrebi onda kada nam je priljev novih klijenata veći od onoga što možemo pokriti asistentima koji već jesu u Hubu. Kad se prijave otvore asistenti pokazuju svoj interes ispunjavanjem prijave koja se sastoji od video predstavljanja i odgovora vezanih za njihovo prethodno iskustvo, znanja i vještine. Ako procijenimo da je asistent dobar match za ono što tražimo onda potpisujemo ugovor o suradnji."

Nakon što je virtualni asistent prijavljen kod tebe u Go2human Hubu što točno mora napraviti kako bi došao do posla koje nude tvoji klijenti?

"Asistenti u Hubu do novih suradnji najčešće dolaze tako da se prijave na naš interni oglas. Kad nam se javi novi klijent ja obavim prvi razgovor s klijentom u kojem definiramo osnovne uvjete suradnje i detalje onog što klijentu treba. Nakon toga raspisujem detaljan interni oglas na koji se asistenti mogu javiti ako su se u tome prepoznali. Zbirnu ponudu, koja uključuje personalizirana video predstavljanja virtualnih asistenata i odgovore šaljem klijentu koji bira s kim dalje želi razgovarati 1-na-1. Ako neki od tih razgovora završi obostranom željom za suradnjom, onda imamo novu suradnju. Cijeli proces traje manje od tjedan dana, osim ako je klijentu potrebno više vremena za odluku.

Go2Human Hub svojim suradnicima virtualnim asistentima naplaćuje svoju uslugu 19% od bruto cijene sata naplaćene klijentima, od kojih se asistenti direktno naplaćuju za svoje usluge. Asistenti na kraju mjeseca izdaju račune klijentima, a Hub jednom mjesečno izdaje račun asistentima za svoju uslugu"

__________________________________________________________________________________

Za one kojima ovaj članak nije bio dovoljan i koji su zaintrigirani virtualnim asistentima mogu naći puno više informacija o svim detalji rada virtualnih asistenata a i kako ih pronaći na portalu ljudomat.hr i hub.go2human.com, koje vodi moja sugovornica Sanja. Kada jednom uplovite u sadržaj ovih stranica teško će vas netko izvući, jer su teme zanimljive i aktualne. Isto tako, poslove za virtualnog asistenta kao i same virtualne asistente možete pronaći na nekoj od inozemnih platformi na kojoj se oglašavaju poslodavci koji nude poslove i asistenti koji ih traže. Neke od najpoznatijih su Fiverr i Upwork.

Zaključak

Ponekad dođemo do faze u životu kada želimo pronaći ravnotežu između profesionalnog i privatnog života, između financijske stabilnosti i uživanja u životu. Ako težite samostalnosti i želite kontrolirati svoje vrijeme, posao virtualnog asistenta može biti savršen izbor za vas. To vam omogućuje fleksibilnost za oblikovanje životnog stila koji vam najbolje odgovara. Posao virtualnog asistenta je doista primamljiv ali i složen. Moguće je da će to zanimanje nekoga ograničiti ili odbiti ako se boji birokracije i otvaranja svoga obrta, što je uvjet za rad u ovoj branši. Znamo i sami da otvaranje obrta ili d.o.o. poduzeća može donijeti i druge obveze poput vođenja svojih poslovnih papira i podnošenje godišnje porezne prijave za obrte;  ili angažiranja knjigovođe za d.o.o. poduzeća, troškove prema poreznoj upravi, obrtničkoj komori, banci i sl. ali neka vas to ne obeshrabri. To su početnički angažmani i troškovi koje je teško izbjeći, a puno vrijede kasnije. Riječ "asistent" može zvučati nekome omalovažavajuća jer na neki način implicira da se radi o dosadnim uredskim poslovima koje nitko ne želi raditi, ali nije tako. Nekada je virtualni asistent potreban jer poduzetnik ne zna raditi neki segment posla i potrebna mu je stručnija pomoć. Ako ste stručni u nekom području, volite svoj posao, imate dugogodišnje iskustvo ali vam nije lako sami naći klijente pravi ste kandidat za virtualnog asistenta. Kada jednom krenete i umrežite se s kolegama iz svoje branše sve će izgledati lakše. Ili ako ste zaposleni u tvrtki ili ste samostalni djelatnik, koja ima sezonskog ili povremenog posla od par sati dnevno, a ne isplati vam se upošljavati radnika na puno radno vrijeme, ovo je izvrsna mogućnost i za vas. Iako trenutna situacija navodi da kompletno Hrvatsko poduzetništvo još uvijek nije blagonaklono zapošljavati ljude koji ne sjede kod njih u uredu, ipak postoje pojedinci koji su se uvjerili u dobrobit svoga poduzeća, a i samoga sebe, upošljavajući povremeno ovu stručnu radnu snagu u uredskim poslovima za koje nema vremena ili znanja. Ja bih rekla da ovaj trend postaje sve poznatiji i da će se s vremenom i povjerenje povećati prema takvim profesijama. U svijetu je to puno bolje prihvaćeno, a kako virtualnim asistentima je "samo nebo granica" i mogu poslove tražiti u inozemstvu, to je ohrabrujuće. Ja vjerujem da su, s obzirom na brz napredak virtualne tehnologije i komunikacijskih platformi, to poslovi budućnosti jer posebno sve više mladih ne žele birati poslove u kojima su strogo vezani za ured i jednu lokaciju, a i poslodavci žele veću fleksibilnost oko upošljavanja i otpuštanja radnika, prilagođenu njihovim poslovnim potrebama i okolnostima.

Umjetna inteligencija - Edukacijom suzbijte strah od gubitka posla

Svakodnevno slušamo o novim inovacijama koje nam umjetna inteligencija donosi. U jednu ruku smo sretni zbog novih poboljšanja i mogućnosti u svakodnevnom životu, a u drugu ruku se pitamo kamo to vodi. U javnosti postoji strah hoće li se umjetna inteligencija toliko razviti da ćemo ostati bez posla, privatnosti i da ćemo se možda i morati boriti protiv nje. Iz već nekih komentara čitatelja na prijašnje članke sam uspjela zaključiti da se određeni ljudi boje budućnosti svog posla uz umjetnu inteligenciju. Ima li mjesta strahu?

Foto: Andrea De Santis, Unsplash.com

Kada god se nečega bojimo tješi nas pomisao na rješenje kojim ćemo situaciju prevladati ako do nje dođe. U slučaju razvoja umjetne inteligencije puno je nepoznanica ali ipak postoje teorije koje nam pomažu naći rješenja za pojedine strahove. Primjer je strah od masovnog gubitka posla, odnosno situacije u kojoj će nas tehnologija bazirana na umjetnoj inteligenciji potpuno zamijeniti na poslu. S obzirom na brze promjene na tržištu rada najnovija istraživanja Goldmana Sachsa pokazuju da bi u skoroj budućnosti umjetna inteligencija i automatizacija posla mogla zamijeniti oko četvrtine postojećih radnih mjesta odnosno oko 300 milijuna zaposlenih. Prema istraživanjima američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja vozači kamiona i taksija, blagajnici, suradnici u maloprodaji i ljudi koji rade u proizvodnim pogonima i tvornicama bili su, i nastavit će biti, zamijenjeni robotikom i tehnologijom. Istraživanja predviđaju da će korištenje umjetne inteligencije eliminirati većinu niskokvalificiranih poslova, kao i onih s minimalnom plaćom. Prema tim istraživanjima nisu samo ugroženi spomenuti poslovi, predviđa se i da će usponom umjetne inteligencije  roboti operirati i dijagnosticirati bolesti, kao i da će softverske inženjere učiniti  manje traženima. Prema Jacku Dorseyju, tehnološkom milijarderu i osnivaču Twittera i Squarea, umjetna inteligencija uskoro će pisati vlastiti softver. To nas sve vodi na zaključak da uspon umjetne inteligencije ima potencijal negativno utjecati na sve klase radnika. Ipak, zagovornici umjetne inteligencije kažu da nema razloga za brigu, jer smo se uvijek uspješno nosili s novim tehnologijama. Znači ima mjesta i za radovanje a i za strah. Jedan od ključnih alata za borbu protiv te vrste straha je cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikacija.

Kako će nam učenje pomoći?

S obzirom na kompleksnost izazova i promjena u društvu nameće se i nužnost prilagodbe obrazovanja tim promjenama. Kvalitetno obrazovanje koje će poticati razvoj novih kompetencija kao odgovor trenutnim potrebama suvremenog društva je ključno. Kada kažem kvalitetno obrazovanje onda ne mislim samo na prijenos znanja nego na poticanje razvijanja kompetencija koje su nužne da bi se moglo opstati u ovom suvremenom društvu. Ako se pitate na koje kompetencije mislim nabrojat ću par važnijih: digitalna pismenost; kritičko razmišljanje; mogućnost reagiranja u kriznim situacijama; svladavanje vještina suočavanja s neizvjesnošću; osjećaja osobne, etičke i društvene odgovornosti; samoučinkovitost i  smislenost. Mora nam biti jasno da sve to nećemo moći naučiti kroz početno formalno obrazovanje do naše 23. godine života nego će obrazovanje morati sažimati sve aspekte i faze naših života.

Tko će tu morati odigrati važnu ulogu?

Od samoga pojedinca, čija će uloga biti konstantno učenje i napredovanje, važnu ulogu u tome će imati visokoobrazovne ustanove, koje će nuditi kvalitetne programe; poslodavci, koji će nuditi mogućnosti zaposlenicima za doškolovanje, usavršavanje i prekvalifikaciju; država koja će poticati na učenje i konstantno mijenjati i prilagođavati nastavne programe pa do društva u cjelini koje će svojim primjerima i nametnutim potrebama motivirati na spomenute promjene.

Lekcija koju smo već dobili

Sigurno će neki reći da im je više dosta učenja i da se konačno žele opustiti u životu. Ne mora svako učenje biti stresno. Treba pronaći načine i metode učenja koje nam odgovaraju i koje nas vesele. Ako ne možete učiti na predavanjima u predavaonici potražite online edukaciju. Nemojte si unaprijed zacrtati u glavi da ste prestari ili nemoćni za usvajanje novih znanja i vještina. Više nije važno gdje učite nego kako učite. Metode učenja koje povećavaju angažman studenata, uključujući ih u veći broj aktivnosti i samoistraživanja, poboljšavaju rezultate učenja. Dokaz nam je vrijeme pandemije kada su nas zatvorili u stanove i kada smo odjednom dobili dosta vremena za samorazvoj. Iznenada nam je Internet prostor postao glavna okupacija, jer smo se preko njega sastajali, učili pa i svađali. Od situacije kada nam je bilo neugodno nekoga pozvati na video sastanak pa do toga da je video sastanak "novo-normalno". U par mjeseci su mnogi postali online edukatori i treneri, nastava u školama je bila online pa čak i fitnes. Većina je jako brzo svladala sve vještine digitalne virtualne stvarnosti. U kratkom vremenu smo se digitalizirali, i mladi i stari. Znači naučili smo kako sve možemo kada moramo. A zašto bi čekali situaciju u kojoj nešto moramo, budimo stalno pripravni na promjene i budimo dio njih.

Stvara li nam umjetna inteligencija prepreke za bolje obrazovanje?

Svjesni smo da je napretkom tehnologije povećana i mogućnost "varanja" studenata na ispitima, bilo onih u učionicama i onih online. Ako se ne stvori učinkovit odgovor na takvu situaciju mogli bi reći da će umjetna inteligencija biti sve veća prepreka usvajanju novih znanja, jer bi studenti sve više mogli težiti ka tome da na bilo koji način dobiju ocjenu pa se neće posvetiti učenju i usvajanju novih znanja i vještina nego će samo biti skoncentrirani na korištenje tehnologije u nezasluženom dobivanju ocjena. Kao odgovor na to je prilagodba nastavnih planova i procesa, kao i načina provjere i ocjenjivanja znanja. Uporaba umjetne inteligencije i GPT tehnologija u obrazovanju treba uvesti ali na smislen, etičan i održiv način.

Bila sam u situaciji kada mi se jedna direktorica poduzeća požalila kako već neko vrijeme ne može naći kompetentne zaposlenike bez obzira koju stručnu spremu imaju. Kandidati za posao s visokim kvalifikacijama nisu zadovoljavali stručni test koji im je davala, dok ih je većina padala na testu inteligencije. Neke je i zaposlila jer su imali diplome s renomiranih fakulteta ali mi je rekla da većina nije sa završetkom fakulteta ponijela adekvatno znanje. 

To izaziva strah. Zamislite zubara ili doktora koji ima diplomu ali nema znanje? Umjesto da se zabranjuju nove tehnologije studentima, potrebno ih je učinkovito koristiti kako bi tehnologija radila za nas, a ne protiv nas. Tako da prepreka ne bi trebalo biti ako se umjetna inteligencija integrira u sve aspekte školovanja na smislen i transparentan način.

Foto: Analytics Insight

Argumenti protiv

Ako sagledavamo šire mogućnosti gubitka svih poslova pred umjetnom inteligencijom svakako postoje argumenti koje nam iz sadašnje perspektive kontriraju toj teoriji. Još uvijek se ne vidi mogućnost integriranja empatije, socijalne inteligencije, etike i samoga konteksta u tehnologiju vođenu umjetnom inteligencijom. Primjer su poslovi na kojima se treba empatijom reagirati a da bi se to moglo mora se razumjeti kontekst situacije. Umjetna inteligencija je bazirana na podacima velikog broja događaja ali ako njih nije bilo, ili ako se bazira na pretpostavkama, tu mogu nastati problemi.

Zaključak

Poslovi ne nestaju preko noći, kao ni razvoj i implementacija novih tehnologija. Umjetna inteligencija se razvija još od 1950. godine i ima svoje faze napretka i mirovanja. Uvijek postoji period prilagodbe koji nam daje vremena na nova razmišljanja i nove mogućnosti. Jedni poslovi se gase ali se drugi otvaraju. Do masovnog gubitka posla na nekim pozicijama će zasigurno doći, ali uz konstantno praćenje trendova, prilagodbu, adekvatnu edukaciju i prekvalifikaciju nema mjesta strahu. Razvijanjem kompetencija budućnosti i fleksibilnošću za prihvaćanjem novih radnih mjesta društvo će se naoružati u borbi protiv masovnog straha od ovakvih promjena. Ono što pojedinci moraju iskorijeniti je strah od česte promjene radnoga mjesta. Mislim da je apsurdna misao kako do mirovine moramo biti na istom radnom mjestu, jer se nismo sposobni  u kasnijim godinama prilagoditi novim poslovima i radnim okruženjima. Integriranje poslovne prakse za vrijeme studiranja je postala obaveza kako bi mladi još za vrijeme studija mijenjali poslove i bili u doticaju s različitim poslovnim okruženjima i kulturama i kako bi im kasnije promjena radnoga mjesta bila normalna stvar. Ne treba se previše zabrinjavati, ali se ne treba ni pokriti po ušima i sakriti od stvarnosti. Važno je pratiti zbivanja i promjene i biti u korak s njima. Cjeloživotna edukacija će nas činiti umno snažnima i samouvjerenima, i zasigurno će utjecati na prevladavanje svih naših strahova. Pa je moj zaključak da se nikada ne prestanete educirati  i da radite na sebi dokle god možete. 

Uzrečica "koliko znaš toliko vrijediš" nikad neće zastarjeti.

U kojoj mjeri je tehnološki razvoj utjecao na organizacijsku kulturu u IT tvrtkama?

Već nam je dobro poznata fraza kako je razvoj tehnologije utjecao na promjene gotovo svega što nas okružuje, ali još uvijek stoji nepoznanica o tome u kojoj mjeri je tehnologija utjecala na organizacijsku kulturu poduzeća. Potrošači postaju sve zahtjevniji što stvara sve veći pritisak na tvrtke koje stavljaju prioritete na zadovoljstvo klijenata. Organizacijska kultura IT tvrtki se sve više razlikuje od organizacijskih kultura tvrtki iz ostalih sektora jer na nju uvelike utječe metodologija rada globalnog tehnološkog sektora. Dok još uvijek u nekim sektorima nije dozvoljena uključenost zaposlenika u donošenju odluka, u IT sektoru je, počevši od agilnih metoda rada, brzog komuniciranja i donošenja odluka povećana i uloge HR odjela. Ta se uloga u sve većoj mjeri bazira na jačanje i stabilizaciju organizacijske kulture i njenog dovođenja na viši nivo. Kamo će to odvesti IT tvrtke?

Zasigurno su mnogi od vas uočili u IT tvrtkama zaposlenike koji se šeću po hodnicima u džinsu i tenisicama, imaju fleksibilno radno vrijeme, svi su si na "ti" i sa voditeljem piju pivo u sred dana. Stereotipi poput nošenja odijela, lakiranih cipela i dolaska na posao po fiksnom rasporedu su kod većine takvih tvrtki davna prošlost. Zašto je to toliko drugačije od ostalih sektora gdje vas šef dočeka na vratima ako zakasnite pet minuta ili vam prigovore ako dođete u džinsu na posao? Odgovor leži u različitoj organizacijskoj kulturi. Vjerujem da oni koji dođu u takvo poduzeće u odjelu i ušminkani se počnu osjećati loše među IT zaposlenicima. 

Što to točno znači za tvrtke?

Ovakva organizacijska kultura IT tvrtki gradi svoju stabilnost i snagu na opuštenosti, ne ukalupljivanju, autonomnosti zaposlenika i slobodi gdje svaki zaposlenik maksimalno radi na poticanju svoje kreativnosti i ostvarivanju glavnih ciljeva tvrtke. I sami znamo da postoje velike različitosti među navikama ljudi, jedni su najkreativniji rano ujutro dok su neki najkreativniji u sitnim noćnim satima. Podržavanje okorjelih stereotipa poput nametanja rada u jutarnjim satima onima koji bi najradije zaspali za tipkovnicom nema mjesta u IT tvrtkama. Takve tvrtke koje ne daju svojim radnicima fleksibilnost, uvažavanje privatnog i poslovnog i koje nisu otvorene prema promjenama sve teže će opstati u ovom sektoru. Možda takve tvrtke mogu pripadati sektoru koje financiraju porezni obveznici pa im nije prioritetno stalo do profita koji će ostvariti kroz poticanje zadovoljstva, kreativnosti i radne sreće zaposlenika.

Da li će "izumrijeti" pozicija šefova i zamijeniti ju lideri?

U praksi razlikujemo termine "šef" i "lider" (vođa). 

Lider: Na MasterClass predavanju "Critical Leadership Training", koje sam nedavno slušala, je kod upravljanja poduzećem stavljen naglasak na važnost načina vođenja zaposlenika. Poruku koju su nam prenijeli je da nitko ne voli da mu se naredi što mora raditi zbog psihološke osobine ljudi koja se zove "reactance". To je demotivacijsko stanje uma koje automatski odbija raditi ono što mu se naloži bez puno razmišljanja. Idealni odnos lidera sa zaposlenikom je da on nikada ne naređuje, nego da samo savjetuje. Naglasili su da je cilj uspješnog liderstva je voditi tim koji tako dobro razumiju misiju i ciljeve poduzeća da im se ne treba govoriti što moraju napraviti nego da svatko zna i radi svoj segment posla bez pitanja i prigovaranja. Također je cilj da je svaka osoba lider svoga projekta i svoga posla. Može li se tim tako dobro istrenirati i osposobiti tako da lideri postanu "silent leaders" odnosno tihe vođe? Tihe vođe imaju skroman pristup, otvorenog su uma, spremni poslušati tuđe ideje, daju puno veće ovlasti svome timu da planiraju i odlučuju i fokusirani su na izgradnju odnosa sa svojim timom zaposlenika. Ovakvi lideri nikada nemaju podređene zaposlenike nego samo imaju tim s kojima rade i surađuju. Njima je vodstvo alat koji im koristi da treniraju i motiviraju svoje članove tima.

Šefovi: S druge strane autoritativni šefovi ili "boss-ovi" su uskogrudni zatvorenog uma, fokusirani na moć i upravljanje, vođeni egom, zahtijevaju strogu poslušnost i nameću svoje osobne planove. Globalna istraživanja pokazuju da čak 75% ljudi nije angažirano i sretno na poslu, što je vrlo zabrinjavajuće. Razlog tome su većinom loši odnosi sa autoritativnim šefovima, gubitak motivacije za rad i nezadovoljstvo.

Ova ilustracija govori više od riječi:

Kako sam pisala u nedavnom članku  radna sreća zaposlenika je uvjet za razvoj zdravih odnosa i sretnih poduzeća. Budućnost organizacijske kulture u poduzećima iz svih sektora je njeno podizanje na viši nivo gdje bi se fokusiralo na zaposlenike kao na najvažniji kapital i strateški stup poduzeća. Veliku ulogu u tome igra menadžment poduzeća kreirajući pozicije koje vode i usmjeravaju zaposlenike. Dobri odnosi zaposlenika i vođa će biti osnova zdravih poduzeća. Sve više tvrtki u svijetu otvaraju radna mjesta za zanimanje Menadžera radne sreće (Chief Happiness Officer), čija je uloga uspješno voditi svoje timove i organizacije ka ostvarenju veće radne sreće i pozitivnije organizacijske kulture. U svijetu su sve popularnije akademije za obrazovanje takvog kadra, a imate ju čak i u Hrvatskoj.

U kojem pravcu će se nastaviti razvijati organizacijska kultura IT tvrtki?

Brzi razvoj tehnološkog sektora, a posebno umjetne inteligencije, u velikoj mjeri je utjecao na organizacijsku kulturu IT tvrtki. Mnoge IT tvrtke već odavno uvažavaju svoje zaposlenike kao najvažniji kapital tvrtke. Vjerujem da ste čuli, a možda i sudjelovali, u personificiranju IT tvrtki takozvani ESOP (eng. Employee Stock Ownership Plan). Osnovni ciljevi ESOP-a su dugoročno zadržavanje i motiviranje ključnih, ako ne i svih, zaposlenika tvrtke. To znači da uprava tvrtki postaje djelomično decentralizirana gdje se zaposlenici predstavljaju kao važnim dijelom tvrtke, dijele njene vrijednosti, viziju i misiju. Zaposlenici osjećaju pripadnost, pa osim plaće dobivaju i status. Ulaganjem u tvrtku i ostvarivanjem njenih dobrih rezultata ovakvi zaposlenici osjećaju snažno zadovoljstvo jer i  oni imaju priliku sudjelovati u budućoj dobiti tvrtke i njenom porastu vrijednosti. Tako da ovime i zaposlenici dobivaju "svoj dio kolača". Povećana globalna svijesti o održivosti će nastaviti poticati IT tvrtke da uključe ekološki odgovorne prakse u svoju kulturu, uključujući smanjenje ugljičnog otiska i podršku društveno odgovornim inicijativama.

Zaključak

Tehnološki razvoj će oblikovati organizacijske kulture u IT tvrtkama prema potrebama modernog poslovnog okruženja, s naglaskom na inovacijama, agilnosti, suradnji, fleksibilnosti i etičnom korištenju tehnologije. Uspješnost tvrtke će ovisiti o tome koliko su zaposlenici zadovoljni organizacijskom kulturom te koliko su uključeni. IT tvrtke žele imati kompetentne zaposlenike, gdje će im pružati stalnu podršku i davati mogućnost razvijanja. Pravcem personificiranja IT tvrtki su već mnogi krenuli, a uvažavajući nove promjene poreznih Zakona i država će poticati ovakve oblike poslovanja. Sve je manje IT stručnjaka koji žele raditi za mjesečnu fiksnu plaću. Oni žele biti dio tima koji će razviti nove i revolucionarne proizvode i sami biti važan čimbenik svjetskog tehnološkog napretka. Organizacijska kultura se već prilagodila trendu  rada od kuće promovirajući virtualnu suradnju, transparentnost i efikasnu komunikaciju kako bi se održala učinkovitost i timski duh. Razvoj umjetne inteligencije (AI) i automatizacije promijenili su način obavljanja poslova. Organizacijske kulture poduzeća iz drugih sektora će se morati prilagoditi integraciji ovih tehnologija, uz naglasak na osposobljavanju zaposlenika za rad s njima i poticanje suradnje između ljudi i tehnologije. IT industrija je prepoznala potrebu za većim diverzitetom i inkluzivnošću pa će i dalje poticati kreiranje radnih okruženja koja cijene različitosti i potiču jednakost. Vjerujem da podizanje organizacijske kulture, izgrađene na ovako zdravim temeljima, će staviti IT tvrtke na još viši nivo od tvrtki iz ostalih sektora, pogotovo onih koje se neće prilagoditi. Prema nedavnom istraživanju portala MojPosao, koje se zvalo "Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika", u kojem je u 2023. godini sudjelovalo više od dvije tisuće ispitanika,  47 posto zadovoljnih zaposlenika je zaposleno u IT sektoru. Time je za pretpostaviti da će, bez obzira na trenutne turbolencije,  IT tvrtke i dalje biti jedne od najpoželjnijih mjesta rada.  

Jesmo li nemoćni pred zavaravajućom poslovnom praksom trgovaca?

Zavaravajuće poslovne prakse trgovaca često uključuju netočne informacije, nepoštene taktike, manipulacije čiji je cilj maksimiziranje profita i stjecanje nepoštene prednosti pred konkurencijom. Mogu uključivati situacije kao što su lažno oglašavanje, namještanje cijena, pogrešne ili polovične informacije o proizvodu, taktike mamca i skrivene naknade. Takve prakse narušavaju povjerenje potrošača i pošteno tržišno natjecanje, i mogu mogu imati štetne učinke na potrošače ili druge tvrtke podrivajući načela etičkog poslovnog ponašanja. Regulatorna tijela i zakoni postoje u mnogim zemljama za zaštitu potrošača i borbu protiv takve nepoštene poslovne prakse. Da li se trgovci drže tih zakona i kako se protiv toga boriti?

Foto: Sangga Rima Roman Selia, Unsplash.com

U zadnje vrijeme sve više čitam o žalbama potrošača vezanih za nepoštenu poslovnu praksu trgovaca u koje se ubrajaju zavaravajuće, a i agresivne poslovne prakse. Putem zavaravajuće poslovne prakse trgovci privlače i obmanjuju kupce na nepoštene načine kako bi kupili proizvode i usluge koje inače možda nebi kupili. Agresivna poslovna praksa naprosto prisiljava kupce na kupnju prijetnjama u kojima lažno navode kako se kupac već obvezao nešto kupiti. S obzirom da je tema jako široka zadržati ćemo se na zavaravajućoj poslovnoj praksi i probati savjetovati čitatelje kako se od nje zaštititi, što im je činiti ako im se ona dogodi i u kojoj mjeri nas štiti zakon. Zasigurno vam se dogodilo da ste kupili proizvod koji je bio reklamiran za neku posebnu svrhu, poput zavjese koja značajno smanjuje buku s ulice a nakon što ju kupite i dalje je ista razina buke prisutna, ili ste pročitali reklamu o sniženju nekog vama zanimljivog artikla, a kada ste došli u trgovinu tog artikla nije bilo i nudili su vam drugi po značajno višim cijenama. Ili su vam ponudili artikl po povoljnoj cijeni s dostavom u roku od par dana a na kraju ste ga dobili za par mjeseci. 

Možda vam se pri online kupnji pojavio prozorčić s porukom "samo za vas" u kojem je kupon s popustom od pet posto na cijelu kupnju ako ju završite u roku 30 minuta. I vi požurite završiti kupnju i kada upišete šifru s kupona dobijete crvenu sistemsku poruku "unijeli ste pogrešnu šifru ili za vas kupon više ne vrijedi". Osjećali ste se prevareno i srdito, a to su jedni od najgorih ljudskih osjećaja. Ima naglih kupaca koji bi odmah nekoga "prebili" jer smatraju da se nemaju volje povlačiti po sudovima i da će tako sve riješiti, a ima i onih koji bi poduzeli pravne mjere jer smatraju da žive u pravnoj državi. Ima i onih trećih koji samo odmahnu rukom i kažu "nemoćan sam u ovoj borbi i neću ništa poduzimati". Ja sam uvijek za pokušaj dogovora s trgovcem, za alternativne mjere i medijaciju pa ako ništa ne pomogne onda zatražiti pravnu podršku sudova. Za potrošače je ključno da budu svjesni svojih prava, da budu informirani o proizvodima ili uslugama koje kupuju i da prijavljuju sve sumnjive ili prijevarne postupke relevantnim tijelima. 

Što u stvari znači zavaravajuća poslovna praksa?

Zavaravajuća poslovna praksa narušava povjerenje potrošača, narušava pošteno tržišno natjecanje i mogu dovesti do financijske štete za pojedince ili druge tvrtke. Ona se javlja u dva oblika, i to u vidu zavaravajućih radnji i zavaravajućih propuštanja. Zavaravajuće radnje su oblik prakse trgovaca koji iznose netočne ili neistinite informacije o proizvodu i time stvaraju okolnosti u kojima navode kupca na odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Ponekad informacije koje trgovac navede budu točne ali i dalje zavaravajuće jer sadrži činjenično važne propuste. Na primjer vulkanizer vam nudi zamjenu guma uz besplatnu zamjenu i ventila a kada dođete na zamjenu kaže da su mu ventili trenutno prodani i da vam ih ne može zamijeniti. Ili vam trgovac nudi sok obogaćen D vitaminom radi povećanja imuniteta a onda saznate da morate popiti tri litre tog soka da bi osigurali dnevnu dozu vitamina D čija kalorijska vrijednost bi opet narušila vaše zdravlje.

Zavaravajuća propuštanja čine poslovnu praksu trgovca koja ne sadrži važne i potpune obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji i time ga navede da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. To su situacije kada trgovac skriva važne obavijesti ili ako su pružene obavijesti nejasne, nerazumljive, dvosmislene ili nepravodobne. Primjer je kada na web stranicama potrošača važna informacija piše sitnim slovima ili na primjer ako kupite lampu za vrt a na kraju ispadne da je ona samo za unutarnju primjenu jer je trgovac propustio napisati taj važan podatak.

Kako je zavaravajuća poslovna praksa regulirana zakonom?

Zakon o zaštiti potrošača, poglavlje II Zavaravajuća poslovna praksa; stavak Zavaravajuće radnje, članak 35. nalaže:

(1) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

(2) Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu:

1. postojanje ili priroda proizvoda

2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu

Članak 149. nalaže

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj trgovac – pravna osoba ako:

stavak 49. se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članaka od 34. do 40. ovoga Zakona

Što nam je činiti ako smatramo da smo žrtva nepoštene poslovne prakse trgovaca?

Bilo bi idealno kada bi se ovakve stvari jednostavno riješile u obostranu korist i trgovca i kupca ali u praksi je to malo kompliciranije. Ipak solucija ima.

Pisani prigovor trgovcu: Ako smatramo da su naša prava, kao potrošača, povrijeđena prvi korak bi trebao ići u smjeru dogovora s trgovcem. Znači, u roku od 14 dana od kupnje ili dobivene usluge trebamo napisati prigovor. Odgovor bi trebali dobiti u roku od 15 dana od zaprimanja prigovora.

Ako se radi o nekoj reklamaciji vezanom za javne usluge onda po primitku odgovora na pisani prigovor, potrošač može podnijeti reklamaciju povjerenstvu za reklamacije potrošača osnovanih pri pružateljima javnih usluga a to su: distributeri električne energije, distributeri prirodnog plina, distributeri toplinske energije, elektroničke komunikacijske usluge, javne opskrbe i javne odvodnje, opskrbe plinom u javnoj usluzi, obavljanje dimnjačarskih poslova, opskrbe električnom energijom u univerzalnoj usluzi, poštanske usluge, prijevoz putnika u javnom prometu i prikupljanje miješanog i biorazgradivog otpada. To povjerenstvo mora u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije odgovoriti potrošaču pisanim putem.

Tržišna inspekcija Državnog inspektorata: Ukoliko spor koji imate s trgovcem ili pružateljem usluga niste uspjeli riješiti putem pisanog prigovora ili reklamacije onda ne morate odmah ići u sudski postupak jer on nije jedino rješenje koje vam u tom momentu stoji na raspolaganju. Možete se obratiti tržišnoj inspekciji i vidjeti u kojoj mjeri bi vam oni mogli pomoći.

Pored tržišne inspekcije možete se obratiti i na slijedeće linkove potrošačkih centara:

• Informacije o potrošačkim pravima možete dobiti preko besplatnog potrošačkog telefona 0800/414-414. Vaši upiti se zaprimaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati.
• Pitanja u vezi svojih prava ili zahtjev za inspekcijski nadzor možete uputiti i putem aplikacije Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača.
• Za savjete i informacije o prekograničnoj kupnji u Europskoj uniji, Norveškoj, Islandu ili Ujedinjenom Kraljevstvu možete se obratiti Europskom potrošačkom centru Hrvatska na ecc-croatia@mingor.hr.
• Za proizvode kupljene preko interneta, spor možete pokušati riješiti putem Platforme za online rješavanje potrošačkih pritužbi.  Ili savjet potražite kod Europskog potrošačkog centra.

Alternativna rješenja prije nego idete u sudski spor: Ako sve ovo do sada spomenuto nije riješilo vaš prigovor postoji još alternativa:

1. Sud časti: Sud časti Hrvatske obrtničke komore, Zagreb, Ilica 49/II, sud-casti@hok.hr

2. Centri za mirenje - Postoji dosta centara ali navesti ću neke od njih:

-Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Zagreb, Rooseveltov trg 2, mirenje@hgk.hr
-Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore, Zagreb, Ilica 49/II, mirenje@hok.hr
-Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, mirenje@huo.hr
-Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi za medijaciju, Zagreb, Kneza Mislava 12, info@mirenje.hr
-Profi Test d.o.o., Centar za mirenje „Medijator“, Bjelovar, Petra Hektorovića 2, medijator@medijator.com.hr

Sudski spor: Ako se ipak odlučite ići u sudski spor jer baš želite ispraviti nepravdu do zadnje moguće opcije onda se možete obratiti sudu. Ako se radi o sporu manje vrijednosti a to  je do 1327 eura onda se obraćate općinskom sudu. Ako se radi o sporu vrijednosti do 6636 eura onda se obraćate trgovačkom sudu.

U Zakonu o parničnom postupku sporova male vrijednosti stranku može zastupati odvjetnik i ne postoje posebne odredbe o pravnoj pomoći. Mada ako su ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) stranke imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Ako niste zadovoljni rješenjem sudskoga spora: U tom slučaju možete se žaliti na odluku. U odnosu na podnošenje žalbe, primjenjuju se opće odredbe Zakona o parničnom postupku (ZPP). Prema tome, protiv prvostupanjske presude odnosno rješenja u sporovima male vrijednosti, stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude odnosno rješenja. Prema European Justice-u presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a

Zaključak

Iz spomenutih savjeta evidentno je da rješavanje bilo kakvoga spora s trgovcima može biti neizvjestan i složen proces. Ipak o koracima njegovog rješavanja trebamo biti upućeni i znati svoja prava. Kako sam na početku spomenula nitko ne voli biti prevaren i zato treba biti jako oprezan pri donošenju odluke o kupnji bilo to online ili u fizičkim trgovinama. Na žalost, takvo je vrijeme došlo da posebno treba obraćati pažnju na svaku riječ iz ugovora, prije nego ga potpišemo ili prihvatimo online, a posebno na tekstove koji su napisani sitnim slovima. Nekada uz veliki oprez ipak budemo prevareni jer sadašnje metode prijevara su toliko sofisticirane i dobro osmišljene da naprosto uvijek idu korak ispred nas. Trgovci koji vode nepoštenu poslovnu praksu unaprijed imaju metode kojima će obmanuti kupce i zaobići zakone. Ja sam nedavno nešto kupila online od poznate trgovine i pri kupnji je pisao rok dostave od tri do dvanaest radnih dana, da bi nakon što sam prihvatila narudžbu stigla email poruka potvrde narudžbe i sitnim slovima informacija kako će pošiljka možda kasniti još i više od roka koji su dali pri kupnji. Kupila sam artikle koji su navodno bili odmah dostupni ili kako se kod nas voli reći "na lageru", ali ni to nije bilo točno jer na kraju je dostava kasnila više od mjesec dana, s time da pola kupljenih artikala nisu dostavili. Kada sam ih upozorila na kršenje zakona rekli su mi da sam bila informirana nakon prihvaćene i plaćene narudžbe u email poruci da će pošiljka kasniti. Znači jedno pišu prije narudžbe a drugo nakon plaćanja i kreiranja narudžbe. Nakon mjesec dana čekanja ponudili su mi da odustanem od narudžbe ako želim. Smatram da je to jako nepoštena poslovna praksa jer odustajanje nije pravo rješenje ni meni ni njima, nego je rješenje da postanu pošteni i da prodaju artikle koje imaju ili mogu dobaviti u obećanom roku. Netko će sada reći da je nemoguće ispraviti "krivu Drinu" ali možda je moguće spriječiti još veće zakrivljenje. Ako se potrošači budu samo pomirili sa situacijom i ne budu poduzimali nikakve mjere protiv nepoštene poslovne prakse trgovaca, smatram, da će se to zakrivljenje još više "zakriviti" i trgovanje će služiti samo trgovcima a potrošači će služiti isključivo kao njihovo sredstvo obogaćivanja. Naravno da ima i trgovaca koji vode poštenu poslovnu praksu i koji jako brinu o svojoj reputaciji. Takvi se znaju kupcima ispričati za svoje pogreške. Treba moći oprostiti kada uočimo da je došlo do slučajnog propusta trgovca i ako se nakon pisanoga prigovora trgovac ispriča s voljom da riješi problem i kupca ostavi zadovoljnoga. Njihova poslovna praksa treba služiti kao primjer drugima, a mi kao potrošači svojim postupcima trebamo sami kreirati okruženja u kojima će vladati poštena poslovna praksa i u kojima će se zavaravajuća poslovna praksa prozivati i kažnjavati. To će pomoći isplivavanju najboljih i potonuću onih koji su tu samo da bi nepošteno trgovali. Etičko ponašanje u poslovanju ne samo da njeguje povjerenje, već i doprinosi dugoročnoj održivosti i uspjehu tvrtke unutar njezine industrije i samoga društva.

Postaje li privlačenje i zadržavanje pozornosti sve veći izazov digitalnoga doba?

U današnjem brzom, i informacijama zasićenom svijetu, više nije lako privući nečiju pažnju niti je zadržati. Zasigurno vam se dogodilo da ste bili suočeni s puno različitih poziva na seminare, mogućnosti učenja, poziva na konferencije, druženja, sastanke, kreativne radionice, a vama se najradije ostajalo doma uz dobar film? Pitate se što se dogodilo jer bi prije par godina platili duplu ulaznicu za nekakav takav događaj? To se jednostavno zove prezasićenost. Ne volimo ničega previše a niti premalo. Težimo ka nekoj "zlatnoj" sredini, ali uslijed raznih životnih prilika se naša pažnja "omakne kontroli" i bude nam dosta. Stručnjaci smatraju da nam se raspon pozornosti sve više smanjuje. To postaje sve veći problem i za pojedince i za tvrtke. Što nam je činiti?

Foto:TimeHugherEducation.com

Što se u stvari dogodilo i što je doprinijelo ovoj poteškoći?

Poteškoće uočavaju pojedinci, koji se ne mogu predugo koncentrirati na neke sadržaje bez dodatnih motivatora. Poteškoće uočavaju i tvrtke koje sve teže prenose svoj sadržaj na publiku ili klijente. Spomenut ću pojedine od uzroka spomenuta fenomena:

Preopterećenost informacijama: S porastom interneta, društvenih medija i digitalne tehnologije, ljudi su svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija. Ovo obilje sadržaja otežava isticanje bilo koje pojedinačne poruke ili sadržaja. Očito je da naš mozak nije spužva kako bi sve to učinkovito upio.

Smanjeni raspon pažnje: Istraživanja ukazuju na to da se raspon naše pažnje smanjio tijekom vremena, osobito u digitalnom dobu. Ljudi sve češće prelaze sadržaje na brzinu, zbog čega je teško privući i zadržati njihovu pozornost. Sigurno vam se dogodilo kada čitate neki tekst da pročitate samo uvod i zaključak?

Oglasi i marketinška zasićenost: Potrošači su bombardirani oglasima i marketinškim porukama na raznim platformama. Kao rezultat toga, razvili su mehanizme blokiranja oglasa, mentalni i tehnološki, kako bi filtrirali neželjene poruke.

Natjecanje za pozornost: Tvrtke, pojedinci, organizacije i kreatori sadržaja natječu se za isti skup pažnje. Ova povećana konkurencija otežava probijanje kroz "buku" i zaokupljanje interesa publike.

Promjena ponašanja potrošača: Preferencije i ponašanja potrošača neprestano se razvijaju, zbog čega je za pojedince i tvrtke ključno konstantno prilagođavati svoje strategije kako bi učinkovito komunicirali sa svojom ciljanom publikom.

Što su istraživanja pokazala?

Istraživanje raspona pažnje i njihovih promjena tijekom vremena tema je koju su proučavali razni istraživači i organizacije. Značajna studija koja se često spominje u vezi s rasponom pažnje je izvješće "Microsoft Attention Spans". Ova studija koju je proveo Microsoft 2015. godini imala je za cilj razumjeti utjecaj digitalne tehnologije na raspon ljudske pažnje.

Rezultati tog istraživanja su pokazali da se zbog povećane upotrebe digitalnih uređaja i obilja dostupnih informacija prosječni raspon ljudske pažnje smanjio s 12 sekundi u 2000. godini (ili otprilike kada je počela mobilna revolucija) na približno osam sekundi u 2015.  godini. Tijekom tog istraživanja ispitali su 2000 sudionika i proučavali moždanu aktivnost 112 ispitanika pomoću elektroencefalograma (EEG). Izvješće je privuklo medijsku pažnju sugerirajući da je raspon ljudske pozornosti čak i kraći od notorno loše usredotočene zlatne ribice čiji je prosječni raspon pozornosti devet sekundi.

Da li privlačenje pažnje tvrtkama postaje beznadni problem ili ipak ima pomoći?

Postoji jako puno osobnih izazova s kojim se ljudi  suočavaju u današnje doba. Prevladavanje izazova privlačenja pažnje u današnjem konkurentnom okruženju zahtijeva od pojedinaca i tvrtki dosta kreativnosti uz inovativni i promišljen pristup u svom načinu privlačenja pažnje. To može uključivati stvaranje visokokvalitetnog, privlačnog sadržaja, korištenje ciljanih marketinških strategija, korištenje tehnika pripovijedanja i praćenje trendova u razvoju i preferencija publike. Osim toga, izgradnja istinskih veza i odnosa s publikom može pomoći u održavanju njihove pozornosti tijekom vremena. Stručnjaci savjetuju tvrtke da isprobaju sljedeće metode:

Probajte razumjeti svoju publiku: Duboko i analitički upoznajte svoju ciljanu publiku. Shvatite njihove sklonosti, interese, ponašanje i bolne točke. Prilagodite svoj sadržaj i poruke tako da odgovaraju spomenutim vrijednostima.

Stvorite privlačan sadržaj: Razvijte visokokvalitetan, privlačan i vrijedan sadržaj koji se ističe. Upotrijebite kombinaciju formata kao što su videozapisi, infografike, blogovi, podcasti ili interaktivni sadržaji kako biste zadovoljili različite preferencije publike.

Budite autentični i originalni: Izgradite povjerenje tako što ćete biti autentični i transparentni. Ljudi cijene poštenje i iskrenost. Autentičnost pomaže u stvaranju dubljih veza s publikom.

Iskoristite pripovijedanje: Ljudi uvijek vole osjetiti i čuti jedan djelić privatnosti iz vaše prezentacije. Osmislite uvjerljive priče koje izazivaju emocije i odjekuju kod vaše publike. Priče imaju moćan način privlačenja pažnje i ostavljanja dugotrajnog dojma.

Optimizirajte vaš digitalni sadržaj:  Sigurno vam se nekada dogodilo da naletite na zanimljiv naslov ali mu se stranica toliko sporo učitavala da ste izgubili interes? Osigurajte da je vaš medijski sadržaj optimiziran za mobilne uređaje i da se brzo učitava. Ljudi često pregledavaju na mobitelu, a web stranica ili sadržaj koji se sporo učitavaju mogu ih spriječiti da ostanu fokusirani i angažirani.

Uključite se u društvene medije: Iskoristite platforme društvenih medija na kojima vaša publika provodi vrijeme. Pridružite se svojoj publici tako što ćete odgovarati na komentare vodeći interaktivne kampanje. Tako ćete saznati dosta o njima a i oni o vama, što će doprinijeti kvaliteti odnosa. Prilagođavanje sadržaja određenim segmentima vaše publike povećava relevantnost i angažman.

Koristite vizualne elemente: Uključite u svoj sadržaj privlačne vizualne elemente, grafike i videozapise. Vizuali imaju potencijal privući pozornost učinkovitije od samog teksta. Čak i stavljanje potamnjenih slova u tekstu ili podnaslova ima dobre učinke. Shvatite da većina čitatelja samo ovlaš preleti tekst i zaustavi se tamo gdje ga je nešto posebno privuklo.

Mjerite i prilagodite: Vjerujem da većina to zna ali je svakako vrijedno napomenuti: koristite analitiku i metriku za praćenje izvedbe vašeg sadržaja i kampanja. Učite iz podataka i prilagodite svoje strategije na temelju onoga što najbolje funkcionira za vašu publiku. Nemojte publici uporno nuditi ono što po rezultatima analitike uočite kao nezanimljivo.

Mijenjajte tonalitet vašeg govora tijekom predavanja: Možda vam se dogodilo da ste zaspali na nekom predavanju? Meni se to nije dogodilo samo zato što ne zaspim tako lako, ali sam svjedočila predavanjima na kojima je pola publike "kunjalo" ili spavalo. Zašto je to tako? Zato jer držati govore ne može svatko na način koji drži publiku angažiranu i zaokupljenu. Dobri govornici moraju posjedovati izvrsnu dikciju potkrijepljenu konstantnim intrigantnim i aktualnim čimbenicima, prožetu istraživačkim talentom, obogaćenu primjerima iz prakse; trebaju gajiti strast u prenošenju znanja, očitovati voljnost permanentnog samoobrazovanja te novostečenu „svježinu“ unijeti i u edukacije drugih.

Ako smo dovoljno educirani o onome što govorimo - imamo manju tremu, a publika itekako prepozna kada govornik ima tremu ili improvizira te to rezultira naglim opadanjem njihova interesa. Zato vježbajte pred osobama od povjerenja ili pred ogledalom ali svakako morate tijekom predavanja imati metode kojima držite publiku budnima. Razmotrite korištenje teorije područja mozga "47" i pravila pet posto.

Što znači pravilo pet posto i područje mozga "47"?

Prema riječima stručnjaka za digitalnu komunikaciju, Ivana Wanis Ruiza sa Univerziteta u Torontu ljudi u prosjeku ne mogu zapamtiti više od pet posto od onoga što se predavalo na svim događanjima i prezentacijama na kojima su sudjelovali. On tvrdi kako tome može pomoći teorija područja mozga "47".  Područje mozga "47" jest mali dio mozga u obliku badema koji se uključuje ili isključuje ovisno o našoj pažnji.  Kada nam je dosadno slušati nekoga, ili kada unaprijed znamo što će predavač reći naše „područje 47“ isključi se i mi dalje više  ne slušamo. Počnemo se baviti sami sobom i svojim mislima.  Međutim, kada nam nešto nepoznato zaintrigira radoznalost ili nam se čini "suludom temom"  onda slušamo pozorno da bi shvatili o čemu je riječ, kako bi zadovoljili svoju radoznalost, i tada je naše „područje 47“ aktivno. Znači cilj vaših prezentacija mora biti konstantno poticanje „područja 47“ kod slušatelja ili gledatelja kako bi ih aktivno držali budnima. (Coursera, 2021.). O tome sam već pisala na blogu gdje ćete naći detalje.

Je li je bolje kreirati dulji ili kraći tekst?

Kod medijskih sadržaja često nastaje dvoumljenje oko toga je li bolje pisati kraći ili dulji tekst. Na raznim tečajevima i edukaciji o pisanju nas uče kako moramo pisati što kraće i konciznije. Svi objašnjavaju kako je došlo doba u kojem moramo paziti na tuđe vrijeme kako nebi smo drugima oduzeli previše vremena pisanjem predugih email poruka ili izvještaja. I kraći i dulji tekst imaju svoje prednosti i prikladni su za različite kontekste. Ja sam uvijek za to da izričaj bude što kraće i konciznije, ali ipak tekst mora prenijeti informacije i poruku čitatelju. Kako to postići? Rekla bih da kod sadržaja koji prenose neku novost ili informaciju tekst mora biti što kraći, ali ako prenosimo svojevrsnu analitiku ili striktne upute onda je važno prenijeti poruku i dati dovoljno informacija kako bi čitatelj nakon pročitanoga teksta saznao dovoljno i nebi morao tražiti daljnje informacije.

KRAĆI TEKST

Društveni mediji: Platforme poput Twittera, Instagrama i TikToka često imaju karakterna ili vremenska ograničenja. Ovdje je kraći tekst dobar za sažeto prenošenje poruke.

Oglasi i reklame: Učinkovit je za naslove, reklame i brza ažuriranja radi što bržeg privlačenje pažnje.

Mobilni uređaji: Na mobilnim uređajima kraći je tekst čitljiviji i probavljiviji.

DULJI TEKST

Detaljne informacije i analitički tekstovi: Dulji tekst omogućuje detaljnija objašnjenja, dubinsku analizu i sveobuhvatno pokrivanje tema. Ovo je korisno za članke, postove na blogu i obrazovni sadržaj.

Prednosti optimizacije za tražilice (SEO): Dulji sadržaj često ima bolju izvedbu za SEO. Tražilice preferiraju sveobuhvatan, dobro napisan sadržaj.

Izgradnja autoriteta: Detaljni i dobro istraženi dulji tekstovi mogu vas postaviti kao autoritet u vašem području ili niši.

Kombinacija kraćega i duljega: Ključno je pronaći pravu ravnotežu između to dvoje na temelju preferencija vaše publike i platforme koju koristite. Ponekad kombinacija kratkog i dugog sadržaja može biti pun pogodak. Na primjer, rabite kraće tekstove kao mamce kako biste privukli pozornost i usmjerili korisnike na dulji, detaljniji sadržaj. Pružite sažetke ili naglaske unutar duljeg sadržaja kako biste zadovoljili i čitatelje koji traže detaljne informacije.

U svojoj sam poslovnoj praksi dosta slala pozivnica na događaje. Trudila sam se u pozivnicu staviti sve relevantne informacije kako uzvanici nebi morali gubiti vrijeme i istraživati dalje o događaju, nego bi sve saznali iz jednoga čitanja. Bilo je prilika kada su mi nadređeni predlagali da skratim tekst pozivnica na minimum čisto zbog straha da primatelji neće imati vremena cijelu pozivnicu pročitati i onda je nakon takvih skraćenih pozivnica bilo dosta nedoumica o događaju, pa su telefoni zvonili non-stop. Tako je ispalo da su iz straha od predugačke pozivnice napravili više posla i sebi i drugima.  Važno je da tekst bude što kraći i koncizniji ali se ne smijemo "zaletjeti" u tom skraćivanju pa prenijeti polovičnu informaciju.

ZAKLJUČAK

S obzirom na to da je smanjenje raspona ljudske pažnje velik izazov i nuspojava doba u kojem živimo, nema nam druge nego ju prihvatiti i tražiti načine da ju prevladamo. Nabrojanim metodama možemo značajno umanjiti težinu tog izazova. Privlačenje pažnje je stalan proces koji zahtijeva kontinuirano učenje, eksperimentiranje i prilagodbu. Razumijevanjem samoga sebe, svoje publike i stalnim pružanjem vrijednog i zanimljivog sadržaja možete povećati svoje šanse da se istaknete u današnjem konkurentskom okruženju. Učinkovitost vašeg sadržaja ovisi o njegovoj kvaliteti, relevantnosti i tome koliko dobro odgovara potrebama vaše publike. Testirajte različite duljine, analizirajte metriku i prilagodite svoju strategiju na temelju onoga što najbolje odjekuje kod vaše publike na svakoj platformi ili za svaku vrstu sadržaja koji proizvodite. 

Koja vam je najbolja dostavna služba u Hrvatskoj?

Budući da se bliži vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, i da je "crni petak" i "crni tjedan" iza nas, vjerujem da se značajan broj čitatelja odlučio za kupnju informatičke opreme i raznih "pametnih spravica" putem interneta. Nudili su se, a i još se nude, dobri popusti za web kupnju. S obzirom da se takva elektronika većinom dobije "vakum zapakirana" i ne može se vidjeti i isprobati prije kupnje u trgovini onda nekad može biti isplativije kupiti ju online. Obzirom na spomenute blagdane, dostavne službe trenutno imaju jako puno posla.  Iako za dostavne tvrtke ova prosinačka sezona povećanog broja dostava nebi trebala biti iznenađenje mnogi u to vrijeme "podbace". Tu sada isplivaju oni najbolji.  Kao kada se najavi poplava pa su sve službe "na nogama" tako bi i oni trebali biti pripravni za ovaj dio godine. Da li zaista jesu?

Foto:Super Straho, Unsplash.com

Budući da sam u zadnjih par godina imala veću potrebu za uslugama dostavnih službi, imala sam priliku ostvariti kontakt s većinom dostavnih službi na našem tržištu. Na žalost,  nemam sa svima pozitivna iskustva. Razlog tome je što se većina ne drži svojih dostavnih rokova, ne plaćaju nikakvu odštetu zbog velikih kašnjenja dostave i očekuju da ih se cijeli dan čeka na lokaciji dostave. Isto tako, neki od njih očekuju da sami preuzmemo svoj paket na nekim dostavnim lokacijama ili u njihovim skladištima. Ako sami idemo po paket da li se to i dalje zove dostava? Da li i za to trebamo platiti punu cijenu dostave?

Postoji li pravilnik o radu dostavnih službi?

Za univerzalne poštanske usluge koje obavlja Hrvatska pošta postoji Zakon o poštanskim uslugama. Za ostale dostavne službe koje rade u Republici Hrvatskoj nema objedinjeni pravilnik, po mome saznanju. Mislim da bi bilo idealno kada bi on postojao i kojega bi se svi trebali pridržavati dok su na našem tržištu. Ne mislim samo na dostavne službe nego bih proširila taj pravilnik i na trgovine koje dostavljaju svoju robu putem dostavnih službi ili u samostalnom aranžmanu. Ja ne mislim da je to samo hrvatski problem, vjerujem da je problem dostavnih službi prisutan svugdje u svijetu. No neke države to bolje reguliraju a neke lošije. Isto tako, neke trgovine ili dostavne službe svojim kupcima vrate trošak dostave ako su oni krivi za kašnjenje dostave, na primjer IKEA i Hrvatska pošta (HP) po mome iskustvu. HP odobrava odštetu nakon zaprimljene službene žalbe ili reklamacije i vrati naknadu štete od vrijednosti trostrukog iznosa plaćene poštarine zbog kašnjenja pošiljki. Oni isplaćuju i druge vrste odšteta. Više o tome u nastavku teksta.  

Naknada štete u unutarnjem i međunarodnom prometu, Članak 57.

(1) Pošiljatelj ili druga ovlaštena osoba može u roku od 30 dana od dana primitka prihvaćenog

prigovora iz članka 54. stavka 4., ili prihvaćene pritužbe iz članka 54. stavka 5., ili odluke Agencije iz članka 55. stavka 7. ovoga Zakona, kojom je spor riješen u korist korisnika poštanskih usluga, davatelju poštanskih usluga podnijeti zahtjev za naknadu štete.

(2) Davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti za pošiljke u unutarnjem prometu sljedeću naknadu štete:

1. za gubitak, potpuno oštećenje ili umanjenje sadržaja:

a) preporučene pošiljke – u visini peterostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske usluge,

b) pošiljke s označenom vrijednosti – u visini iznosa označene vrijednosti;

2. za djelomično oštećenje ili umanjenje sadržaja:

a) preporučene pošiljke – u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog

sadržaja pošiljke, ali najviše do peterostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske usluge,

b) pošiljke s označenom vrijednosti – u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili

umanjenog sadržaja pošiljke, ali najviše do iznosa označene vrijednosti;

3. za prekoračenje roka prijenosa i uručenja pošiljke – u visini trostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske usluge.

(3) Kada poštanska usluga nije obavljena, davatelj poštanskih usluga obvezan je vratiti naplaćenu cijenu poštanske usluge.

(4) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka davatelj poštanskih usluga obvezan je, osim naknade, vratiti i iznos naplaćene cijene poštanske usluge za potraživanje, kao i iznos naplaćene cijene poštanske usluge, pri čemu se ne vraća onaj dio cijene poštanske usluge koji je naplaćen za označenu vrijednost na pošiljkama s označenom vrijednosti.

(5) Osim iznosa naknade štete i vraćanja cijene poštanske usluge, davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti i zakonske zatezne kamate, računajući od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete.

Izvor: zakon.hr - članak 57. Zakona o poštanskim uslugama

Ipak, neke  trgovine ili dostavne službe se na pitanje odštete "ogluše" i nakon što dostave paket se više niti ne jave. Na primjer, meni je jedna trgovina namještajem i opremom za dom skoro 90% narudžbi dostavila nakon ugovorenoga roka dostave i bez obzira na napisanu žalbu njihov odgovor  je uvijek bio "ako niste zadovoljni u svako doba možete odustati od narudžbe". Je li to ispravan način?  Najlakše je odustati, ali ako nam narudžba treba i ako smo čekali mjesec dva na narudžbu onda je neprofesionalno nuditi odustajanje kao soluciju. Kod njih me posebno smeta njihovo pravilo da cijelu narudžbu šalju u jednoj dostavi pa ako oni kasne s dostavom (jer na primjer čekaju na jedan artikl od svih naručenih), oni neće poslati dio narudžbe, koji je njima spreman za dostavu, nego će svi artikli kod njih čekati na skladištu dok ne dođe taj jedan artikl. I bez neke isprike, ja bih rekla monopolistički, nakon nekoliko tjedana (a nekada i mjeseci) dostave artikle kao da kašnjenja nije ni bilo. Čitava je nauka shvatiti kada će vam naručeni artikli biti dostavljen. Kada naručujete odmah raspoložive artikle piše "dostava od 3 do12 radnih dana". Onda kod artikala koji nisu odmah raspoloživi piše "Ako naručite danas očekivani datum isporuke je između  3.1. i 12.1." ali nigdje ne piše da je to datum do kada će oni nabaviti artikl pa na to trebate dodati još i 3-12 radnih dana za dostavu. Takva objašnjenja daju tek nakon plaćanja i nakon što zakasne dostaviti i na tih plus 12 radnih dana. Tako da morate biti jako oprezni kada naručujete božićni poklon ako ne želite da vam on dođe iza Božića. U ovome slučaju se možete pozvati na Zakon o zaštiti potrošača, članak 35, stavak 2.2 koji govori o zavaravajućoj poslovnoj praksi. O tome ću detaljno pisati drugom prilikom.

Koje su najpoznatije dostavne službe u Hrvatskoj?

Meni najpoznatije dostavne službe s dostavom od vrata do vrata su DHL, DPD, Fedex,  Gebruder Weiss, GLS, Hrvatska pošta, Intereuropa, Overseas Express. i UPS. Ako sam neku veću izostavila molim naše forumaše da me nadopune.

Iz moga iskustva, najviše sam doticaja imala s GLS službom. Ne bih mogla reći da je to najbolja služba ali su definitivno najzastupljeniji kod većine trgovaca koji su meni dostavili narudžbu na kućna vrata. Dosta su zastupljeni i DPD, Hrvatska pošta i Overseas Express. Mislim da su DHL, Fedex i UPS više orijentirani na međunarodne dostave i po mom iskustvu njih trgovine ne koriste za dostavu kupljene robe.

Za ili protiv?

DPD

Iz mog iskustva DPD pošalje  SMS poruku s terminom dostave par sati prije same dostave, što je pozitivno, ali u poruci nema broja kurira pa ako imate neka pitanja ili dostava ne stiže u terminu morate zvati centralni broj za korisnike pa možete  na telefonu čekati i pola sata do javljanja operatera. Dogodilo mi se da sam čekala pošiljku u zakazano vrijeme i kako nije stizala jedva sam dobila operatera koji mi je rekao da dostavljač nije našao adresu pa smo onda prošli detalje adrese i za dva dana je stigla pošiljka. Kada sam pitala kurira zašto me nije nazvao ako je bilo nedoumica s adresom, a on mi je odgovorio da "gdje bi on stigao kada bi zvao korisnike". Znači  po njemu ispada da je veća "ušteda vremena i resursa" doći na adresu dva puta nego nazvati korisnika kod prvoga pokušaja dostave. Smatram da se takve stvari nebi trebale događati. Gospođa iz korisničke službe DPD-a mi je potvrdila da kuriri nisu obvezno nazvati korisnike pa eto moj savjet im je da promjene pravilnik jer ih ova loša komunikacija košta bespotrebne ponovne dostave, a i reputacije.

GLS

Iz moga iskustva, GLS često pošalje SMS poruku o prispijeću pošiljke kada je kurir gotovo pred vratima, a nekad i nakon dostave. Nekada je SMS stizao dan ranije i čak je u toj poruci bio i okvirni termin dostave. Pozitivno je to što se trude dostaviti pošiljku iz prvoga pokušaja pa kurir nazove ako ne može naći adresu ili ima nekih pitanja. U SMS-u bude broj kurira pa ga se može nazvati ako je neki problem s dostavom.

Gebruder Weiss

S njima sam imala komunikaciju samo kada sam kupovala nešto iz IKEA-e ili Bauhausa. Oni su mi slali čak tri SMS poruke kako bi najavili dostavu. U poruci piše da će dostavljač još i nazvati prije dostave, što zaista i bude. Korisnicima nije unaprijed poslan broj kurira.

Hrvatska pošta

Kako Hrvatska pošta mora operirati po već spomenutom Zakonu o poštanskih uslugama, bez obzira na iskustva oni čine stup poštanskih usluga u RH. Ja bih rekla da su se njihove usluge popravljale iz godine u godinu. Ove godine prolaze kroz neku krizu zbog nedavnih štrajkova i bojim se da će to značajno narušiti i kvalitetu njihove usluge. Prije oko 5 godina su u prosincu radili čak i nedjeljom što je mene iznenadilo kada mi je u nedjelju pozvonio poštar. Oni za svoje pakete šalju SMS poruke s datumom i vremenom dostave samo što se, na žalost, rijetko drže tih termina. U zadnje vrijeme pošalju broj poštara u SMS poruci i to je značajno povećalo nivo usluge, jer se s poštarom možete dogovoriti oko termina i izbjeći nepotrebna čekanja.

Overseas Express

S njima sam imala i dobra i loša iskustva. Dobra iskustva su što u email poruci koju vam pošalju dostave broj kurira pa se s njime možete dogovoriti. U mome slučaju su se držali termina dostave za većinu pošiljki. Loše iskustvo je bilo kod dostave pošiljke od Telemach-a. Kurir mi nije htio dati pismo jer adresa na kojoj sam primila pošiljku nije ista kao adresa u osobnoj. Rekao je da to mora biti ista adresa i nije mi dao pošiljku.  Telemach služba za korisnike se čudila tome i rekli su da to nije pravilo Telemach tvrtke, ali kurir je bio uporan i nije dao pismo. Telemachovi operateri su zvali centralu Overseas-a gdje su im potvrdili da je to pravilo kojeg se Overseas drži za Telemach pošiljke.  Očito je to neka loša komunikacija na nivou službi za ugovaranje. Nitko se nije niti ispričao, a ja sam izgubila hrpu vremena nepotrebno.

Zaključujem, da bi odredili koja je dostavna služba najbolja moramo staviti na vagu što nama najviše znači kod dostave na kućna vrata. Da li nam je važno imati broj mobitela od kurira u SMS poruci, ili dobiti SMS poruku o terminu dostave par sati prije dostave. Isto tako, moramo odlučiti je li nam je važnija cijena ili kvaliteta usluge. Moram upozoriti kako svi oni očekuju da imate točan iznos novaca spreman za dostavljača ako plaćate pouzećem. Većina njih prima kartice ali ne svi, pa se raspitajte na vrijeme. Skrenula bih pažnju i na to da većina trgovaca koja prodaje robu online nema prikup oštećenih proizvoda ili povrata proizvoda preko dostavne službe, pa ćete morati sami platiti poštarinu ili osobno odnijeti vraćenu robu u neki trgovački centar. Emmezeta nudi prikup ali ga njima unaprijed morate platiti Internet bankarstvom kada vam pošalju ponudu. Imajte na umu da većinu artikala kupljenih online (sve osim posebnih artikala poput hrane, pića, avionskih karata, koncertnih karata i sl) možete vratiti nekorištene i bez obrazloženja u roku od 14 dana od preuzimanja pošiljke. Možete vratiti osobno ili dostavnom službom o svome trošku. Mnogi vam takav povrat neće odmah odobriti, ali pozovite se na Zakon o zaštiti potrošača, članak 79.

ANKETA

Koja vam je dostavna služba najbolja?

DHL, 

DPD, 

Fedex,  

Gebruder Weiss, 

GLS, 

Hrvatska pošta, 

Intereuropa, 

Overseas Express. 

UPS.