Detalji o Osnovnom računu banaka koji postaje besplatan

Nakon većeg interesa čitatelja o detaljima Osnovnoga računa banaka čije otvaranje i vođenje postaje besplatno sljedeće godine, po nalogu Vlade, probali smo saznati par važnih detalja o takvom obliku računa, pa ih ovdje dijelimo s vama.

Nakon našeg članka o najavljenom poskupljenju Zagrebačke banke koje će nastupiti nakon 8. siječnja 2025. godine uz ukidanje naknade za otvaranje i vođenje Osnovnog računa banke, javilo se dosta čitatelja s pitanjima o Osnovnom računu. Zanimalo ih je kako ga otvoriti, što sve on sadrži, je li u potpunosti besplatan, kako se prebaciti na njega s nekog paketa banke i hoće li sadržati neke dodatne naknade napisane "sitnim slovima". "Bacili" smo se na novu analizu kako bi našim čitateljima što prije riješili neke od nedoumica.

Malo o Zakonu koji regulira naknade

S obzirom na to da se sve banke pozivaju na Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koji je na snazi od 27.7.2017. godine, malo smo i mi zavirili u taj zakon.

Zakon ima 37 članaka i s njime se uređuju:

1. transparentnost i usporedivost naknada povezanih s računom za plaćanje
2. prebacivanje računa za plaćanje unutar Republike Hrvatske
3. olakšavanje prekograničnog otvaranja računa za plaćanje i
4. otvaranje i korištenje osnovnog računa.

Članak 22. stavak od 3-6. nalažu:

"(3) Kreditna institucija koja prema revidiranim godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu ima ukupnu imovinu veću od 15 milijardi kuna dužna je potrošačima nuditi osnovni račun, a ostale ga kreditne institucije mogu nuditi."

(4) Kreditna institucija koja nudi osnovni račun dužna je potrošaču na njegov zahtjev otvoriti osnovni račun u roku od deset radnih dana od primitka zahtjeva ili u istom roku odbiti zahtjev.

(5) Kreditna institucija koja nudi osnovni račun može odbiti zahtjev potrošača za otvaranje tog računa ako potrošač na području Republike Hrvatske već ima otvoren račun za plaćanje koji mu omogućuje korištenje usluga iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Kreditna institucija može kao dokaz nepostojanja razloga za odbijanje iz stavka 5. ovoga članka prihvatiti pisanu izjavu potrošača o tome da nema otvoren takav račun za plaćanje u Republici Hrvatskoj ili da će takav račun za plaćanje biti zatvoren.

Članak 23. stavak od 1-2 i stavak 6. nalažu:

(1) Osnovni račun obuhvaća:

1. usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje
2. usluge koje omogućuju polaganje novčanih sredstava na račun za plaćanje
3. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje u državama članicama na šalteru ili bankomatu i
4. usluge izvršenja sljedećih platnih transakcija:
   a) izravnih terećenja
   b) platnih transakcija putem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta i
   c) kreditnih transfera, uključujući trajne naloge, na terminalima, šalterima i putem sustava internetskog bankarstva.

(2) Kreditna institucija ne smije potrošaču nuditi usluge iz stavka 1. ovoga članka u okviru osnovnog računa u opsegu koji je manji od onoga u kojemu ih inače nudi u okviru računa za plaćanje koji nije osnovni račun.

(6) Ugovoreno prekoračenje po osnovnom računu nije dopušteno.

Dakle, zakonodavac je svoje naložio, a što točno banke nude smo saznali na njihovim stranicama.

Što sve trenutačno uključuje Osnovni račun kod većih banaka koje posluju na našem tržištu?

Malo smo posjetili web stranicu svake banke i evo što smo našli:

Za još detaljnije informacije i ažuriranja informacija provjerite direktno na njihovim stranicama ili na njihovom besplatnom telefonu.

Detalji o proceduri prelaska s nekog od paketa banaka na besplatni Osnovni račun

Kontaktirali smo kontakt centar Zagrebačke banke i dobili sljedeće odgovore:

-Koje će točno usluge banke biti uključene u vođenje besplatnog Osnovnog računa od 8. 1. 2025.?

"Uz otvaranje Osnovnog računa, klijent bira on-line uslugu koju želi koristiti (e-zaba/m-zaba) bez naknade.

Uz Osnovni račun mogu se ugovoriti sljedeći proizvodi i u sluge uz standardnu naknadu sukladno tarifi o naknada:

 - opunomoćenik po računu

- trajni nalog ili izravno terećenje na teret / u korist Osnovnog računa

- SEPA izravno terećenje

- multivalutni račun, multivalutni žiroračun, žiro račun u eurima, računi specifičnih namjena

- drugi direktni kanal, m-token, i-Račun, ZABA link."

-Što će se mijenjati osim cijene od 8. 1. 2025. u odnosu na usluga koje sada sadrži Osnovni račun?

"Mijenja se iznos naknada za kreditne transfere/plaćanja. Osim izmjena naknada po Osnovnom računu i dodatnim uslugama uz osnovni račun, od 8. 1. 2025. drugih promjena nema."

-Koja će točno biti procedura za one korisnike koji žele prijeći s nekog od paketa banke (npr. Lepeze) na besplatno vođenje Osnovnog računa? Hoće li korisnik morati mijenjati i IBAN kod tog prelaska?

"Ako postojeći korisnik tekućeg računa u eurima ili postojećeg paketa želi prijeći/ugovoriti Osnovni račun, treba zatvoriti postojeći paket i tekući račun u eurima te nakon toga otvoriti Osnovni račun. Nakon ugovaranja Osnovnog računa, mijenja se IBAN računa, debitna kartica i PIN."

Zaključak

Ako niste "ovisnici" o dopuštenom prekoračenju kod banaka, ako vam nije stalo do toga da imate više otvorenih računa kod različitih banaka, ako ne koristite usluge obročnih plaćanja i ako vam nije problem promijeniti svoj postojeći IBAN onda ste pravi kandidat za otvaranje i korištenje Osnovnog računa. Dakle, možete godišnje uštedjeti na naknadi za otvaranje i vođenje računa oko nekih 35 eura za umirovljenike, oko 70 eura za studente pa do 276 eura za, na primjer, korisnike Obitelj plus Lepeze mogućnosti Zagrebačke banke, plus oko 16 eura za korištenje m-zabe koja nije uključena u većini paketa te banke. U gornjem opisu usluga Osnovnog računa svake banke smo naveli koje usluge su uključene u Osnovni račun, i to se, za sada, ne bi trebalo mijenjati.

Ipak, ako ste "ovisnik" o korištenju prekoračenja, želite imati više debitnih i kreditnih kartica, dodatnih usluga paketa banaka koje mogu uključivati pogodnosti poput osiguranja za pomoć popravaka u kući, medicinsku pomoć u RH, dostavu lijekova, pomoć na cesti u RH i inozemstvu, putno osiguranje u inozemstvu i sl. onda još jednom izračunajte koje su vam opcije, usporedite pakete banaka koji se nude na tržištu s vašim potrebama i odlučite. Kod ovakvih situacija nagle i nepromišljene odluke nisu dobre ni za koga, jer vam mogu uzrokovati nepotrebno trošenje vremena, a i novaca.

Osjećate li da ste pod "tehnostresom"?

Tehnostres (eng. technostress) je pojam koji opisuje stres povezan s korištenjem tehnologije. To je oblik stresa koji nastaje zbog nemogućnosti prilagodbe brzom tehnološkom razvoju, prekomjernog korištenja digitalnih uređaja ili osjećaja opterećenosti tehnologijom. Koncept je prvi put definirao Craig Brod 1984. godine i od tada je postao sve relevantniji u kontekstu modernog društva, gdje tehnologija igra ključnu ulogu u privatnom i profesionalnom životu.

Foto: Gerd Altmann, Pixabay.com

Istraživanja o tehnostresu ispituju njegov utjecaj u različitim kontekstima, poput radnog mjesta, obrazovnih institucija i osobnog života. Tehnostres se najčešće definira kao stres koji nastaje zbog nemogućnosti prilagodbe zahtjevima tehnologije.

Ključni rezultati istraživanja tehnostresa

Utjecaj na obrazovanje:

Kod studenata, tehnostres može izazvati izgaranje, smanjenu motivaciju i probleme s mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresije.

Studija objavljena u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health (2021) pokazala je da tehnostres stvara prepreke u učenju putem tehnologije (npr. digitalne platforme za učenje). Utjecaj je posebno izražen kod studenata s manjkom digitalnih vještina ili samoregulacije​.

Utjecaj na radno mjesto:

Istraživanja su otkrila da tehnostres smanjuje produktivnost, zadovoljstvo poslom i može uzrokovati sindrom izgaranja kod zaposlenika.

Pozitivne intervencije, poput edukacije i podrške na radnom mjestu, mogu značajno smanjiti negativne posljedice​

Zdravstvene posljedice:

Kronični tehnostres negativno utječe na psihološko zdravlje, uzrokujući frustraciju, umor i poteškoće u održavanju ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Studije naglašavaju važnost ograničavanja stalne povezanosti i boljeg upravljanja tehnološkim alatima kako bi se smanjili štetni.

Organizacijsku kulturu:

Ako se ne upravlja tehnostresom, može se pojaviti negativna atmosfera u timu ili organizaciji.

Tehnostres utječe drukčije na različite ljude

Istraživanja su pokazala da, iako je ženski dio ispitanika u velikoj većini izjavilo da im je digitalne tehnologije teže koristiti, muškarci najviše pate od tehnostresa. To je  možda zato što, po rezultatima istraživanja, muškarci više koriste tehnologiju i tako stvaraju vlastite stresne situacije. Prema istim istraživanjima generacijske razlike također su paradoksalne, pri čemu stariji profesionalci doživljavaju manje tehnostresa nego mlađi. Mladi možda jesu digitalni domorodci, ali stariji su se ljudi općenito bolje nosili sa stresom, i imali su više radnog staža.

Tehnika može različito utjecati i na autonomiju, i to s drukčijim rezultatima. Time se bavila druga studija koja je proučavala kako je softver za rješavanje problema rasporeda rada zaposlenika oslobodio dio menadžmenta, ali je ujedno i smanjio autonomiju tvorničkih radnika u organiziranju njihovih proizvodnih linija. To je obradovalo neke zaposlenike jer su bili sretni što su se oslobodili takve odgovornosti, dok su drugi smatrali da za te poslove više nisu kvalificirani ili da im je posao manje zanimljiv.

Vrste tehnostresa

Tehnofobija:

Strah ili nesigurnost u korištenju tehnologije. Često se javlja kod starijih osoba ili onih koji nisu upoznati s tehnologijom.

Tehno-prijetnja:

Osjećaj da tehnologija ugrožava radna mjesta ili privatnost. To predstavlja zabrinutost zbog gubitka posla zbog često mlađih ljudi koji su više upućeni u tehnologiju. Povezan je s automatizacijom i umjetnom inteligencijom.

Tehno-preopterećenje:

Osjećaj preplavljenosti zbog stalne dostupnosti i zahtjeva povezanih s tehnologijom (npr. previše e-mailova, obavijesti, aplikacija). Na neki način to je prisiljavanje profesionalaca da rade brže

Tehno-kompleksnost:

Osjećaj frustracije zbog složenosti novih tehnologija. Pojavljuje se kada korisnik mora savladati brojne nove alate ili sustave. Na neki način to je prisiljavanje profesionalaca da stalno uče, mada možda oni više nisu za to sposobni.

Tehno-invazivnost:

Osjećaj da tehnologija narušava granice između privatnog i profesionalnog života. Profesionalci moraju biti stalno povezani kako bi bili 'dostupni'. Primjer su radne poruke ili e-mailovi izvan radnog vremena.

Tehno-neizvjesnost: 

Stalne promjene i nadogradnje koje ljudima ne daju vremena da uspostave osobnu bazu iskustava prije nego što njihovo znanje zastari.

Simptomi tehnostresa

Psihološki: anksioznost, razdražljivost, depresija.

Fizički: umor, glavobolje, problemi s očima (digitalni zamor očiju).

Socijalni: izolacija, smanjena kvaliteta odnosa zbog prekomjerne uporabe tehnologije.

Profesionalni: smanjenje produktivnosti, izgaranje (burnout).

Kako smanjiti tehnostres?

Postavljanje granica:

-Odvajanje vremena bez tehnologije (npr. digital detox).

-Ograničavanje vremena provedenog na digitalnim uređajima.

Obuka i edukacija:

-Ulaganje u digitalne vještine smanjuje osjećaj nesigurnosti i frustracije.

Organizacija posla:

-Korištenje alata za upravljanje zadacima (ali u mjeri koja ne izaziva dodatni stres!).

-Jasno definiranje radnog vremena bez ometanja tehnologijom.

Fizička briga:

-Redovito vježbanje i briga o zdravlju mogu ublažiti stresne reakcije.

Podrška zajednice:

-Razgovor s kolegama, prijateljima ili obiteljima o izazovima s tehnologijom.

Tehnološka rješenja za tehnologiju:

-Korištenje aplikacija koje pomažu u upravljanju vremenom ili filtriranju obavijesti.

-Utjecaj na društvo i posao

Zaključak

Tehnostres je sveprisutni izazov suvremenog društva, posebno u radnom i obrazovnom okruženju, gdje tehnologija igra ključnu ulogu. Pravovremeno prepoznavanje i primjena strategija za njegovo smanjenje mogu značajno unaprijediti kvalitetu života i rada. Ovaj specifični oblik stresa proizlazi iz složenosti, preopterećenja, invazivnosti, nesigurnosti i stalnih promjena povezanih s tehnologijom. Studije pokazuju da tehnostres može negativno utjecati na mentalno zdravlje, produktivnost, motivaciju i opću dobrobit, s posebnim posljedicama poput izgaranja i anksioznosti.

Međutim, njegova se štetnost može ublažiti kroz edukaciju, podršku u radnom okruženju, postavljanje jasnih granica u korištenju tehnologije te promicanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Ključ uspješnog upravljanja tehnostresom leži u svijesti o njegovim uzrocima i primjeni konkretnih strategija za njegovo smanjenje, čime se osigurava zdraviji i učinkovitiji odnos prema tehnologiji.

S obzirom na rastuću digitalizaciju, upravljanje tehnostresom postaje sve važnije kako bismo tehnologiju koristili na način koji podržava, a ne ugrožava našu dobrobit i učinkovitost.

ANKETA

Osjećate li da ste pod tehnostresom?

Da

Ne

Ne znam

Investicija u nekretnine radi dugoročnog najma: isplati li se ili ne?

U Hrvatskoj je u zadnjem desetljeću trend ulaganja u nekretnine u znatnom porastu. Za one koji žele investirati u nekretnine radi stjecanja dodatne vrijednosti postavlja se vječno pitanje koliko je to isplativo. Nekima je draže svoj novac uložiti u dionice, investicijske fondove ili jednostavno oročiti u banci jer žele investirati u nešto likvidno gdje svoj investirani novac u svakom momentu mogu vratiti i negdje drugo uložiti. Takva ulaganja donose veći rizik i u nekim slučajevima i manju dobit. Da li ulagati u dugoročni najam ili kratkoročni. Koja je razlika? Da li najavljenim Vladinim mjerama poticanja dugoročnog najma gube građani koji žele kratkoročno iznajmljivati?

Hrvatska je treća (s 91 posto) na ljestvici Europske unije po postotku onih koji žive u svojoj nekretnini ili nekretnini članova kućanstva. Ispred nas su Rumunjska (96 posto) i Litva (92posto). Većina živi u kućama nego u stanovima, a skoro trećina živi u kućanstvu s previše članova. Trend ulaganja u nekretnine je "u krvi" Hrvata kao i san o životu u vlastitoj nekretnini, a ne u podstanarstvu.

U zapadnim zemljama Europske unije je situacija potpuno drugačija. Primjer je Švicarska gdje samo 42,5 posto građana živi u vlastitom domu ili domu u vlasništvu članova kućanstva. Netko bi rekao da je razlog nemobilnosti u Hrvatskoj i mentalitet ljudi. Možda ima nešto i u mentalitetu, ali veći je razlog državna politika Švicarske koja nameće velike poreze građanima koji tamo posjeduju stanove.

Postoje tvrdnje da su vlasnici stanova u kojima i žive manje mobilni od onih koji žive u unajmljenim stanovima, i da zbog toga one države koje imaju brži rast vlasnika stanara imaju i brži rast nezaposlenosti. Sigurno da ta tvrdnja ima ekonomske posljedice, ali ne možemo proturječiti ni tvrdnji da je većini naših građana teško svaki dan putovati na posao više od sat vremena. Na primjer s Jaruna do Dubrave na posao i nazad. Nije to više ni lijenost nego problematična gužva na cestama u gradu koji bi trebao imati Metro i gdje bi se trebali pronalaziti načini rasterećenja prometa. Često se kod nas u tramvajima i autobusima ne može sjesti dok se vozimo, a u zapadnim Europskim zemljama ljudi koriste vrijeme vožnje za nastavak posla ili studiranje, i ako moraju dulje putovati to im ne predstavlja veliki gubitak vremena.

U Hrvatskoj je trend ulaganja u nekretnine porastao zbog dosta razloga. Neki od njih su jer je Hrvatska postala atraktivna za digitalne nomade, što povećava interes za dugoročni najam u urbanim i obalnim područjima. Studentski najam je uvijek prisutan u većim gradovima. Potražnja je sezonska, ali konstantna u blizini sveučilišta. Zbog visokih cijena nekretnina, mnogi građani biraju najam umjesto kupnje, pa je i to jedan od većih razloga. Zbog konstantne urbanizacije ljudi se sve više sele u gradove, čime raste potražnja za gradskim stanovima, a i u Hrvatsku doseljava sve više stranih radnika, što potiče dugoročnu potražnju.

Primjer kupnje stana od 65 m2

Analizirali smo situaciju u Hrvatskoj u kojoj jedan građanin nazovimo ga Luka uloži 200.000 eura da bi kupio dvosobni stan od 65 m2 u širem centru Zagreba. Cilj mu je mjesečna zarada kroz dugoročni najam uz mjesečnu najamninu od 700 eura. U cijenu smo uračunali trošak kupnje, agencije, namještanja stana i 3 posto troška poreza za kupnju nekretnine.

Postavljaju se sljedeća pitanja:

1. Koliko će Luka zaraditi kada plati porez i održavanje stana i koji će mu biti ROI?

Izvor: vlastiti

Prema ovom obračunu za utrošenih 200.000 € u kupnju nekretnine i njen dugoročni najam od 700 € mjesečno Luka bi mogao zaraditi godišnje 6.854 € ako mu je nekretnina cijelu godinu popunjena podstanarima, a ako je slabije popunjena uz smanjenje od 25 posto vremena onda bi zarada pala na 5.141 €.

Treba uzeti u obzir da ako se mijenjaju podstanari tijekom godine jednom ili više puta, često nije izvedivo imati kontinuitet najma bez prekida od par dana pa i par tjedana. A ako se moraju vršiti popravke onda može potrajati i dulje.

Isto tako, treba uzeti u obzir i iznos inflacije i aprecijacije cijena nekretnina pa kada se to zbroji u većini slučajeva smo na nuli jer nekako aprecijacija prati inflaciju.

2. Je li isplativiji kratkoročni najam od dugoročnog?

Ako bi se Luka odlučio za dnevni najam istog stana, imat će veće prihode, ali će imati i puno više obveza. Sljedeće dodatne obveze u odnosu na dugoročni najam su:

1. Dobivanje kategorizacije i dozvole za obavljanje turističke djelatnosti. Ovo ima i neke financijske reperkusije.

2. Oglašavanje i komunikacija s platformama za iznajmljivanje, i to košta. Platforme mogu naplatiti i do 15-20 posto od iznosa rezervacije plus na taj iznos PDV od 25 posto.

3. Plaćanje režija stana i troškovi redovitog čišćenje stana i mijenjanje posteljine/ručnika, sanitarne potrepštine, pokloni dobrodošlice, izrada posjetnica i promotivnih letaka.

4. Vođenje administracije što uključuje vođenje rasporeda najma, izdavanje računa, dočekivanje i ispraćanje gostiju.

5. Trošak agencije koji može biti i do 40 posto, u slučaju da nećete sami pronalaziti goste preko platformi.

6. Plaćanje paušalnog poreza za dnevni najam. Na primjer, paušalni porez po ležaju u Zagrebu je 199,08 eura.

7. Plaćanje poreza na nekretninu za odmor koji se kreće od 0,6 do 5 eura po kvadratu, ovisno o općini i gradu.

8. Članarina turističkoj zajednici koja iznosi blizu 6 eura po ležaju i 3 eura po pomoćnom ležaju. Dakle u dvosobnom stanu za bračni krevet i pomoćni ležaj na razvlačenje za jednu osobu, treba platiti 15 eura godišnje članarine. Godišnji paušal turističke pristojbe godišnje košta 53 eura za i glavni i pomoćni krevet.

Izvor: vlastiti

Prema tome, veća godišnja zarada bi iznosila od 715-2.400 eura, ovisno o popunjenosti stana za dugoročni najam i broju dana popunjenosti kratkoročnog najma. Naravno da u idealnoj situaciji ako bi popunjenost kratkoročnog najma bila 100 posto onda bi i zarada bila dva puta veća, ali po iskustvima sugovornika koji iznajmljuju u dnevnom najmu prosjek od 150 dana godišnje popunjenosti je najučestaliji.

Naravno da i cijena dnevnog najma varira od grada do grada, a kako i sami znamo ipak je najveća za stanove/apartmane na Jadranu. Ponegdje je dnevni najam apartmana na Jadranu i po 200-300 eura a možda i više pa bi se onda naša računica vrtoglavo popela na više razine, mada kod dugoročnog najma to nije slučaj.

3. Koliko osobnog angažmana bi Luka imao oko najma stana?

Za dugoročni najam stana osobni angažman vlasnika je puno manji nego za kratkoročni najam stana. Kod dugoročnoga najma vlasnik mora platiti oglašavanje, trošiti vrijeme na pronalasku podstanara (što nekada nije lako ako ste probirljivi), brinuti o održavanju stana, izraditi i platiti ugovor o najmu. Ipak za kratkoročni najam je angažman puno veći, posebno ako se sve radi samostalno. Ali ako se prepusti briga o stanu i iznajmljivanju agencijama onda se zarada smanjuje, ali i angažman je manji.

4. Da li bi s tim novcem Luka mogao imati veću dobit kroz oročenu štednju, kroz ulaganja u dionice ili investicijske fondove.

Oročena štednja kod nas ne donosi velike prihode i građani koji žele što veće prihode od ulaganja ju sve manje koriste. Investicijski fondovi su najpopularniji oblik ulaganja ove vrste i može imati prinose i do 9-10 posto, ali rizik je uvijek prisutan. Znači da bi Luka, ako bi imao sreće u nekom dobrom investicijskom fondu, mogao godišnje ostvariti i 18.000 eura bruto prinosa za svojih 200.000 eura. Minus porez koje bi plaćao prve dvije godine a nakon toga ako se zakon ne bi mijenjao bi bio oslobođen od plaćanja poreza. Treba istaknuti i da ovaj oblik ulaganja je likvidniji od ulaganja u nekretnine jer se novci mogu lakše i brže povući iz fondova nego se nekretnina može prodati.

Ovakvo ulaganje uopće ne kreira puno angažmana, ali možda neki ne bi mirno spavali uz rizik koji nosi. Mnogi Hrvati vole svoje investicije opipati, obilaziti i hvaliti se s njima, pa je njima opcija nekretnina najdraža.

Zaključak

Za one koji žive "od prvog do prvog" ovakve brige ne postoje, jer niti ne razmatraju ulaganja. Ipak za one koji su kroz život uštedjeli ili naslijedili neki kapital je velika briga kamo svoje novce uložiti.

Cilj svakoga je uložiti u nešto s malo rizika, a s velikom dobiti. Ekonomisti bi to stručno nazvali "oportunitetni trošak". Objašnjenje tog naziva je jednostavno, a to je da li se može za isti novac uložen u jedno ulaganje dobiti bolji povrat sredstava nego nekim drugim ulaganjem. Ako smo mogli ostvariti veće prihode, a ipak nismo, ta razlika neostvarenog prihoda za nas predstavlja oportunitetni trošak. Zašto bi se zadovoljili sa 6 posto dobiti ako bi mogli imati 9 posto. Ipak, novac nije uvijek ključan faktor odlučivanja jer treba uzeti i količinu angažmana koju osoba mora posvetiti ulaganju, i da li ima mogućnosti tog angažmana. Treba uzeti u obzir i to da ulaganje u nekretninu nije toliko pasivno koliko može s prve izgledati.

Jedno od najboljih rješenja je ulaganje na dugi rok, pasivno ulaganje i divezifikacija ulaganja. Divezifikacija ulaganja znači da bi investicije bilo dobro rasporediti po različitim instrumentima (dionicama, obveznicama itd.), tržištima, valutama, sektorima i sl. To vrijedi i za ulaganje u nekretnine. Dugoročni vs. kratkoročni najam najviše ovisi o investitoru, odnosno koliko on ima volje, vremena i snage baviti se najmom svoje nekretnine, a ovisi i o tome na kojoj je lokacija nekretnina i kakve je kvalitete.

Zagrebačka banka poskupljuje usluge, znamo li koliko?

Mnogi korisnici usluga Zagrebačke banke su nedavno dobili obavijest o poskupljenju naknada za proizvode i usluge, koje će se početi primjenjivati od 8. siječnja 2025. godine. Isto tako, banka ukida naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, po nalogu Hrvatske Vlade. U nastavku ćemo detaljnije opisati što se mijenja i koliko.

Nakon vijesti koje su stigle početkom ove godine iz Zagrebačke banke o tome da je Grupa Zagrebačke banke ostvarila je 509 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja u 2023. godini i da joj je dobit za 261 milijuna eura (čak 105,2 posto) veća u odnosu na 2022. godinu nije se očekivalo da će najaviti nova poskupljenja građanima. Neto prihod od provizija i naknada u prošloj godini iznosio im je 217 milijuna eura što je povećanje od 10 milijuna eura (više za 4,8 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Isto tako, iz nedavno objavljenih financijskih izvješća u prvih devet ovogodišnjih mjeseci je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 381 milijun eura, što je za 35 milijuna eura (ili 10,1 posto) više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Porasli su i poslovni prihodi Banke za 49 milijuna eura (8,6 posto), te su na godišnjoj razini 617 milijuna eura. A što se tiče troškova poslovanja oni su veći za sedam milijuna eura (četiri posto) pa iznose 180 milijuna eura. Omjer troškova i prihoda iznosio je 29,17 posto.

Nedavno je stigla i vijest iz HNB-a o 806,8 milijuna eura dobiti svih banaka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine, od čeka je prihod od naknada i provizija iznosio 405,6 milijuna eura.

Iz toga proizlazi logično pitanje, kada će Banci biti dovoljno zarade koju ostvaruju preko svojih klijenata u Hrvatskoj?

Što su izjavili predstavnici banke i udruge banaka?

Iz Zagrebačke banke zamolili su korisnike za razumijevanje zbog poskupljenja obrazloživši ga sa sljedećom izjavom: "Trenutačne okolnosti na tržištu, značajan rast operativnih troškova poslovanja (troškovi infrastrukture poput energenata, poštarine, zakupa, radne snage, tehnologije, sigurnosti i regulatorni troškovi), te ulaganje u unapređenje proizvoda i usluga doveli su do potrebe za usklađenjem dijela naknade Banke".

Iz Hrvatske udruge banaka izjavili su da: "Promjena visine pojedinih naknada nije povezana ni na koji način sa zakonskim izmjenama kojima se omogućava besplatno korištenje osnovnog računa. Dugo vremena se nisu dizale naknade banaka i u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka"

Uzevši u obzir napredak tehnologije i mogućnosti samostalnog provođenja transakcija online, kao i mnogih drugih online usluga, gdje klijent niti ne mora otići u banku i sve radi sam, i gledano sa strane korisnika usluga postavlja se pitanje da li bi banke i svojim korisnicima umjesto poskupljenja trebale reducirati naknade za to što dio njihovog posla obavljaju sami?

Kakva je situacija kod drugih banaka u Hrvatskoj

Erste banka je poskupila svoje usluge u ožujku ove godine, nakon nje OTP u travnju, a u kolovozu je poskupila i PBZ. Ipak, najznačajnije poskupljenje je do sada kod Zagrebačke banke.

Vlada je reagirala na tu vijest o poskupljenju i obećala revidirati bankovna izvješća i njihove razloge poskupljenja.

Što točno poskupljuje u Zagrebačkoj banci?

Gotovo sve naknade za proizvode i usluge poskupljuju ili su na novi način obračunate. Sve paketirane usluge poput Lepeza mogućnosti i Platnog asistenta koje se mjesečno naplaćuju poskupljuju za od 0,59 € pa do 7,07 €. Za korisnike online bankarstva dodaju se mogućnosti određenog broja besplatnih mjesečnih transakcija pa, na primjer, za korisnike Dinamične lepeze broj se povećava s 15 na 20 besplatnih transakcija mjesečno a za neke pakete poput Elastične Lepeze i Premium paketa broj besplatnih online transakcija postaje neograničen. Za korisnike koji svoje račune plaćaju u poslovnici banke, pošte ili Tiska ove besplatne opcije nisu omogućene jer se one koriste samo za online transakcije. Tako da, određeni broj starije ili manje informatički pismene populacije neće imati ove pogodnosti.

Isto tako, poskupljuju i transakcije, odnosno kreditni transferi, unutar i izvan Banke. Za transakcije uz online bankarstvo sada treba izdvojiti 0,08 € više nego prije jer se cijena povećava s 0,17 € na 0,25 € za transakcije provedene prema poslovnim subjektima u Banci. A za transakcije izvan Banke poskupljuje za 0,05 €, odnosno s 0,30 € na 0,35 €. Za one koji imaju na primjer 30-tak mjesečnih transakcija, što unutar i što izvan Banke, poskupljenje može biti i oko 30 € na godišnjoj razini.

Točnije, za 30 online transakcija mjesečno unutar Banke osoba će platiti godišnje 90 € ili 126 € za online transakcije izvan Banke.

Usporedimo troškove mjesečnih naknada i transakcija s poznatim Europskim bankama

S obzirom na to da predstavnici Udruge banaka izjavljuju kako su Hrvatske bankovne naknade i troškovi usluga među najnižima u Europi, odnosno da u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka, usporedili smo troškove Europskih banaka.

1. Francuska

BNP Paribas

Mjesečna naknada za vođenje računa: Osnovni paketi koštaju oko 2-5 € mjesečno, ovisno o vrsti računa.

Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije za račune poput struje ili vode su besplatne putem internetskog bankarstva. Transakcije u poslovnici mogu koštati oko 3-5 €​

Crédit Agricole

Mjesečna naknada za vođenje računa: Cijene su slične, od 2-5 €, s razlikama između regija. 

Naknada za domaće transakcije: SEPA plaćanja putem interneta za kućne račune su obično besplatne. Ručne transakcije mogu imati dodatne troškove​

Société Générale

Mjesečna naknada za vođenje računa: Standardni paketi kreću od 2 € mjesečno, a personalizirani paketi nude više usluga uz dodatne troškove​

Naknada za domaće transakcije: Besplatne SEPA transakcije online, dok transakcije u poslovnici mogu koštati oko 8 €​

2. Njemačka

Commerzbank

Mjesečna naknada za vođenje računa: Osnovni paketi koštaju između 0-4,90 €, ovisno o vrsti paketi. Besplatni računi često zahtijevaju minimalni mjesečni priljev (npr. 700 €)​

Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije putem interneta su besplatne, dok transakcije u poslovnici ili ručno procesirane koštaju 1-3 €​

Deutsche Bank

Mjesečna naknada za vođenje računa: Banka naplaćuje mjesečnu naknadu za održavanje većine računa, koja se kreće od 6 do 10 eura mjesečno za osnovne račune. Međutim, za online račune, kao što je digitalni račun Deutsche Bank, naknada je niža, a digitalni paketi usluga su oblikovani na način kako bi se izbjegle transakcijske naknade.

Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije putem interneta su besplatne, dok transakcije u poslovnici koštaju 1-3 €​

3. Velika Britanija

HSBC

Mjesečna naknada za vođenje računa: Besplatni osnovni račun, dok premium računi, poput Advance ili Premier, koštaju 5-15 GBP mjesečno​

Naknada za domaće transakcije: Standardna plaćanja unutar UK (Faster Payments) su besplatna. Posebne žurne transakcije mogu imati naknadu​.

4. Italija

Intesa Sanpaolo

Mjesečna naknada za vođenje računa: Osnovni paketi koštaju 4-8 € mjesečno. Postoje popusti za mlađe klijente i digitalne račune​

Naknada za domaće transakcije: SEPA transakcije putem interneta obično su besplatne, dok su transakcije na šalteru skuplje​.

5. Španjolska

Santander

Mjesečna naknada za vođenje računa: Standardni paketi naplaćuju 3-8 € mjesečno, no naknada može biti izuzeta ako klijent ispunjava uvjete, poput redovitih uplata plaće​.

Naknada za domaće transakcije: SEPA plaćanja za kućne račune su besplatna putem interneta. Posebne usluge mogu imati dodatne naknade​

6. Švicarska

UBS Bank

Mjesečna naknada za vođenje računa: Klijenti plaćaju vođenje i održavanje računa uz još neke dodatne standardne usluge od 5 do maksimalno 20 CHF mjesečno.

Naknada za domaće transakcije: Ova banka svojim korisnicima ne naplaćuje naknadu za online kreditni transfer ako je proveden prema poslovnim korisnicima na teritoriji Švicarske.

Usporedili smo mjesečna neto primanja u Hrvatskoj s ostalim Europskim zemljama

Logični slijed naše analize je usporediti prosječna primanja Hrvatskih zaposlenika s onima iz Europe. To radimo da bi dobili širu sliku financijskih okolnosti građana. Očito nije isto izdvojiti 10 eura za mjesečnu naknadu zaposlenicima koji imaju primanja od 875 € ili onima iz Švicarske s 5.569 € mjesečno. Da li banke imaju sluha za to?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2024. iznosila je 1.302 eura. Prema priopćenju Gradskog ureda za gospodarstvo ekološku održivost i strateško planiranje najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina u iznosu od 2.221 euro, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u iznosu od 875 eura.

Prosječne mjesečne plaće u državama EU i Švicarskoj u eurima znatno variraju zbog razlika u troškovima života, porezima i razinama razvoja. Evo približnih vrijednosti neto plaća po državama prema podacima s EuroDev, Comparis, Tech Report:

1. Zapadna i sjeverna Europa:

• Švicarska: €5.569 (najviše u Europi, uz niže poreze)​
• Danska: €4.149​
• Norveška: €3.442​
• Austrija: €3.269​
• Nizozemska: €3.145​
• Irska: €3.086​
• Švedska: €2.885​
• Njemačka: €2.741​
• Finska: €2.634​
• Francuska: €2.464​
• Belgija: €2.463​

2. Južna i istočna Europa:

• Slovenija: €2.370​
• Španjolska: €1.910​
• Češka: €1.900​
• Italija: €1.740​
• Mađarska: €1.577​
• Hrvatska: €1.302
• Poljska: €1.291​
• Portugal: €1.162​
• Bugarska: €1.058 (najniže u EU)​

3. Ostale zemlje:

• Baltičke države (Estonija, Latvija, Litva): €1.212–€2.148​

Ove vrijednosti su okvirne i ovise o industriji, lokalnim zakonima i gospodarskim uvjetima. Švicarska se izdvaja s najvećim plaćama, ali uz visoke troškove života. S druge strane, istočnoeuropske zemlje imaju znatno niže plaće, no često i niže troškove života​.

Zaključak

Kada šire sagledamo situaciju i usporedimo primanja hrvatskih građana s primanjima većine građana Europe mogli bi reći da smo na dnu te ljestvice. To opravdava i očekivanja građana da strane banke na našim područjima ne mogu inzistirati na planiranju velike zarade na račun osnovnih usluga za vođenje računa i troškova online transakcija. Razumljivo je da većine banaka naplaćuju veće naknade za provođenje transakcija u poslovnici banke, gdje se vrijeme zaposlenika banke koristi za to, i na taj način demotivira korisnike za dolazak u poslovnicu i potiče na veće korištenje online transakcija i drugih online usluga. Ipak, neshvatljivo je kako su u većini Europskih banaka online transakcije besplatne u domaćem prometu, a kod nas dosežu iznose i do 0,35 € po transakciji.

Prije par godina su barem transakcije prema poslovnim subjektima, korisnicima usluga Zagrebačke banke, bile besplatne ali su s vremenom i njih počeli naplaćivati. To se jako čini nepravedno jer, u principu, online plaćanje odrađuje sustav zajedno s korisnicima, a ne zaposlenici Banke, pa ne vidimo svrhu tog poskupljivanja.

Nadajmo se kako će buduća intervencija Vlade djelovati na način da će malo "smekšati" banke, a i smanjiti im apetite, barem na našem tržištu.

Skrivena opasnost sjedenja: Evo što vas stvarno košta

Sve je više "sjedilačkih" poslova, a naročito kod zaposlenika tehnološkog sektora. Možda nam to nekad odgovara, posebno za vrijeme hladnih i kišnih dana, ali pitanje je koliko to odgovara našem tijelu? Hipokrat je rekao da je hodanje najbolji ljudski lijek, a čovječanstvo sve više pribjegava poslovima na kojima se jako malo, ili skoro nikako, hoda. U nastavku pročitajte što se događa u našem tijelu ako hodamo svaki dan barem pola sata.

Foto: Icons8 tim, Unsplash

Možda bi netko pomislio da otkrivamo toplu vodu i da je opće poznato da je hodanje zdravo. Istina je da to znamo od malih nogu, ali da li znamo zašto je hodanje zdravo i što se točno događa u našem tijelu ako svaki dan hodamo, a koje opasnosti se skrivaju ako po cijele dane sjedimo, i ako se općenito malo krećemo. Cilj je da vas ovaj članak inspirira, i da se nakon što ga pročitate uputite u šetnju barem na pet minuta. Znamo da će mnogi pomisliti da je lako onima koji imaju takav posao gdje mogu izaći svako malo i hodati, ali hodanje ne mora nužno biti vani, možete hodati i po stanu a i po uredu. Možda će se neki kolege smijati vašem hodanju po uredu, ali nemojte da vas to obeshrabri jer će oni jednoga dana biti ljubomorni kada vide vaše rezultate, a i možda vam se uskoro i pridruže u uredskoj šetnji. Preporuka stručnjaka je dnevno napraviti barem 6.000 koraka, a idealno bi bilo dnevno napraviti 10,000 koraka, pa i više.

Što se to točno događa u našem tijelu ako svaki dan hodamo?

Idemo sada objasniti čemu sav taj trud i što točno svakodnevnim hodanjem dobivamo.

1. Poboljšavamo svoj vid 

Sada će neki pomisliti kakve veže ima micanje nogama s poboljšavanjem vida. Evo stručnjaci su dokazali da ima. Hodanjem snižavamo očni tlak i tako se borimo protiv pojave glaukoma ili pomažemo smanjenu simptoma. Glaukom se razvija kada se u oku zadržava previše tekućine i time se povećava očni tlak, koji pak djeluje na očni živac što na kraju rezultira oštećenjem vida. Uz to, hodanjem općenito pomažemo vidu jer stimuliramo i jačamo vidni korteks, dio mozga koji procesuira slike koje dolaze iz očiju. Zato, krenite hodati što više kako biste poboljšali vid i zaštitili svoje oči od potencijalnih problema.

2. Pomažemo u prevenciji srčanih bolesti

Prema informacijama stručnjaka iz Američke udruge za srčane bolesti, hodanje nije ništa manje učinkovito od trčanja kada je u pitanju prevencija srčanih bolesti i moždanog udara. Prema njihovim istraživanjima dnevna polusatna šetnja pomaže u izbjegavanju ozbiljnih bolesti poput koronarnih bolesti srca snižavajući krvni tlak i kolesterol, i općenito poboljšavajući cirkulaciju krvi u tijelu..

3. Sprječavamo ranu pojavu demencije

Stručnjaci predviđaju da osobe koje se cijeli život bave fizičkim aktivnostima u kojima posebno ističu hodanje, puno više imaju šanse u sprječavanju rane pojave demencije i smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti od osoba koje vode "sjedilački" život, poboljšavajući cjelokupno psihičko zdravlje kroz smanjenje stresa i otpuštanje endorfina. To je zato što se hodanjem povećava volumen hipokampusa, dijela mozga zaduženog za verbalno pamćenje i učenje. Uz poboljšanje mentalnog zdravlja hodanje pomaže rastu i održavanju nervnih krvnih žila i stanica.

4. Hodanjem hranimo i podmazujemo zglobove i jačamo kosti

Jeste li nekad osjetili "krckanje" u vašim zglobovima i potrebu da ih nečim "podmažete"? Hodanje može omogućiti veću pokretljivost zglobova, spriječiti gubitak gustoće kostiju, pa čak i smanjiti rizik od prijeloma. Udruga za prevenciju Artritisa  preporučuje barem 30 minuta dnevnog hodanja kako bi spriječili bolove, ukočenost i upale zglobova. Značajnu pomoć koju tijelo dobiva hodanjem je i sprječavanje bolova u leđima. Ovo je posebno značajno za ljude koje leđa počnu boljeti tijekom tjelovježbe, jer hodanjem se značajno povećava cirkulacija krvi unutar kralježnice čime se unose značajni nutrijenti  koji hrane kralježnicu, a i mišiće koji drže kralježnicu, rezultirajući poboljšanju držanja i fleksibilnosti.

5. Pomažemo svojim plućima

Hodanje je aerobna vježba, što znači da povećava protok kisika u krvotoku i pomaže u eliminaciji toksina, što je odlično za vaša pluća.

6. Smirujemo um i tijelo

Ako su um i tijelo povezani, kao što stručnjaci kažu, onda je hodanje na prvom mjestu. Prema izjavama  Journal of  Psychiatrics Research medija koji su napravili istraživanje nad 50 osoba koje su patile od depresije, dnevno hodanje od 30-45 minuta pet dana u tjednu je značajno popravilo njihovo stanje. Zamislite samo kako nam onda hodanje lako može pomoći da se nosimo samo s osjećajem potištenosti ili iscrpljenosti?! Također, studije pokazuju da hodanje poboljšava kvalitetu i duljinu sna.

7. Hodanje pomaže u sprječavanju dijabetesa, čak učinkovitije od trčanja 

Hodanje u svrhu vježbanja iznenađujuće je učinkovitiji način sprječavanja dijabetesa od trčanja. Duke univerzitet je proveo šestomjesečno istraživanje kod grupe "hodača" što je rezultiralo šest puta većoj toleranciji na glukozu ili apsorpciju šećera u krvi od grupe "trkaća". Učinkovitija apsorpcija šećera u krvi pomaže pankreasu da proizvede manje inzulina, što rezultira manjem naporu da tijelo dobije veću snagu.

8. Pomaže radu naših crijeva i probave

Samo pola sata hodanja svaki dan, ne samo da smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva, već i poboljšava probavu i regulira rad crijeva. Stručnjaci kažu da se sve vrste probavnih zastoja i problema mogu ublažiti ako ne i izliječiti svakodnevnim hodanjem.

9. Smanjuje pretilost

Hodanje je izvrstan način za sagorjevanje viška kalorija i u borbi protiv pretilosti. O borbi s pretilosti sam već pisala ovdje. Znanstveno je dokazano da su pretile osobe izloženije kroničnim bolestima uključujući bolesti srca, astme pa čak i određenih karcinoma. Isto tako, istraživanja pokazuju da pretile osobe hodaju manje od ostalih, i da njihova aktivnost opada proporcionalno debljanju.

Želim hodati ali mi posao to ne dozvoljava, kako onda?

Vjerujem da je nakon ovih devet faktora koji pomažu našem tijelu barem pola čitatelja poželjelo odmah prošetati. To je potpuno u redu, i svi koji žele zdrav život će ove savjete shvatiti ozbiljno. Ali što ako zaista imamo takav posao koji nam ne dozvoljava da se maknemo od radnoga stola? Možda će neki reći, lako je to nabrajati ali kako to izvesti u praksu, i kako ostvariti tih minimalnih 6.000 koraka dnevno? Nije lako, ali evo za ideju pogledajte ovaj video, čovjeka koji je odlučio mjesec dana hodati dnevno 10.000 koraka.

I on se u početku borio s brojem od 10.000 koraka dnevno ali s vremenom je shvatio na koje načine ih se može ostvariti. Neki od načina su sljedeći:

1. Usputno hodanje

To su male šetnje koje osoba obavlja na mjestima normalnih dnevnih aktivnosti, gdje je trebala sjediti ili stajati. Na primjer, na mjestima gdje inače idete liftom idite stepenicama. Ili na kraćim lokacijama kojima inače idete autom uputite se bržim hodom, možda do dućana ili ljekarne. Ili ako imate bocu vode iz koje pijete tijekom dana, zamijenite ju s manjom bočicom tako da više puta morate ustati i otići do slavine da ju napunite. Tako ćete skupljati sto koraka ovdje, ili tisuću ondje.

2. Obavite manje formalne sastanke ili telefonske pozive dok hodate

Vjerujem da vam kolege ili klijenti neće zamjeriti, a neki neće ni osjetiti, da telefonirate dok hodate. Možda ćete sklopiti nova prijateljstva s istomišljenicima, ili nekima dati ideju da i oni to probaju.

3. Obiteljski razgovori u predvečerju

U vrijeme kada inače sjedite s djecom i razgovarate o školskim zadacima ili obvezama, povedite ih u šetnju po kvartu i usput razgovarajte o potrebnim temama. Isto tako možete i s prijateljima ili rodbinom.

4. Ležanje na kauču zamijenite šetnjom u prirodi

Vjerujem da puno toga niste otkrili u vašem susjedstvu ili malo dalje od njega. Istražite kvart u kojem živite možda naiđete na neko lijepo jezerce, šumicu ili proplanak. Ako volite glazbu, možete ponijeti i slušalice i uživati u šetnji pri lijepom zalasku sunca.

5. Nabavite traku za hodanje/trčanje u stanu

U principu, za one koji mogu naći kutak za tu traku, svakako bih preporučila. Istina je da za djecu to ipak predstavlja određenu opasnost, pa ako ju možete nesmetano koristiti od djece iskoristite tu mogućnost. 

Ako vam se svidi ideja hodanja i u praksi, sve ćete više i sami smišljati načine uz koje ćete zamijeniti sjedenje s hodanjem. Ja sam u uredu imala mogućnost pomičnog stalka za monitor i povišeni stolac, pa sam znala par sati dnevno stajati dok tipkam na računalu, jer mi je to jednostavno više pasalo u odnosu da sjedim većinu radnog dana, tako da je i to dobra ideja ako ne možete hodati.

Foto: NEOM, Unsplash

U čemu je razlika ako hodate dnevno pet, trideset ili šezdeset minuta?

Naše tijelo stvara kemijske promjene u količinama i razmjerno duljini hodanja. Ovaj video je to odlično prikazao. Nakon što shvatite ove dobrobiti, bit ćete nadahnuti što više hodati.

Video nam je detaljno opisao kako hodanje od 5, 30 ili čak 60 minuta može promijeniti zdravlje i pomoći nam da se osjećamo sjajno. 

Što se događa kada hodate 1 do 5 minuta

U trenutku kada izađete iz kuće kako biste napravili prve korake, vaše će tijelo proizvesti kemikalije koje daju tijelu energiju i pokrenuti vas za šetnju. Kad počnete hodati, vaš će se broj otkucaja srca povećati s približno 70 na 100 otkucaja u minuti, što nam zagrijava mišiće i potiče protok krvi. Također ćete otkriti da se ukočenost tijela smanjuje, a sve to zahvaljujući tekućini za podmazivanje koju proizvode vaši zglobovi, osjetit ćete lakoću kretanja. U tom trenutku vaše tijelo počinje sagorijevati do pet kalorija u minuti, masti i ugljikohidrati će se koristiti kao gorivo za sagorijevanje energije.

6 do 10 minuta

U tom razdoblju otkucaji vašeg srca će se kretati približno od 100 do 140 otkucaja u minuti. I počet ćete sagorijevati do šest kalorija u minuti. Trenutačno će vaš krvni tlak malo porasti, ali će se i dalje suprotstavljati oslobađanju kemikalija koje šire krvne žile. To onda opskrbljuje mišiće s više krvi i kisika. Što dulje hodate to vaše tijelo, srce i kardiovaskularni sustav ima sve više onoga što je potrebno za održavanje otpornosti, a vaš krvni tlak dugoročnije pada.

11 do 20 minuta

Tjelesna temperatura raste i to je dobra stvar. Zašto? Pa, prvenstveno zato što se počinjete znojiti i krvne žile u blizini kože šire se oslobađajući toplinu. Kako vaše hodanje postaje intenzivnije, sagorjet ćete do sedam kalorija u minuti i disati dublje nego prije. U ovom trenutku, dva hormona, epinefrin i glukagon rastu kako bi potaknuli vaše mišiće. Uglavnom, epinefrin je adrenalinski hormon koji ublažava napadaje astme i alergijske reakcije. On se prodaje u ljekarnama, a vi ga možete dobiti besplatno nakon 20 minuta hoda!

21 do 45 minuta

Ovo je točka u kojoj vaše tijelo oslobađa više napetosti i dodatno se opušta. To se obično događa kao rezultat otpuštanja endorfina u vašem mozgu. Dobra stvar je što ćete u ovoj fazi sagorjeti više masti i razina inzulina će značajno pasti. To je sjajno za ljude koji žele skinuti višak kilograma, pa budite u korak ako ste jedan od njih! 

45 do 60 minuta

U ovom trenutku premašujete sve prethodne prednosti na dulje vrijeme. Znači pojačavate protok krvi kroz tijelo, sagorijevate više kalorija, a i više ćete oksigenirati svoje tijelo. Jačajući srce gubite i nezdravu masnoću, jačate svoj imunološki sustav pa bi se doista trebali osjećati dobro.

Zaključak

Ako cijeli dan moramo sjediti, radi vrste posla koji obavljamo, onda nam nije lako naći vremena za hodanje i tjelesne aktivnosti. Ipak, ako smo uporni i ako zaista želimo hodati i kretati se koristit ćemo se usputnim i ostalim metodama koje sam gore u tekstu navela. Kao što smo vidjeli, jako puno gubimo ako se po cijele dane vučemo s kreveta na stolac i obratno. 

Samo 6.000 koraka dnevno može za nas puno značiti, a 10.000 koraka dnevno može biti jednako učinkovito kao i potpuni trening u teretani. Pogotovo ako dodate neke manje vježbe dok hodate, na primjer da idete po stepenicama tamo gdje ne morate, ili kad dio puta izaberete hodati uzbrdo.

Kod hodanja stručnjaci naglašavaju važnost FIT formule (FIT engl. frequency, intensity, time). FIT označava učestalost (koliko često hodamo), intenzitet (koliko brzo hodamo) i vrijeme (koliko dugo). Ne postoji pravilo te formule nego ga mi sami stvaramo na osnovu naših mogućnosti i potreba.

Ako ste odlučni preuzeti zdravlje u svoje ruke, i makar probati izbjeći što više posjeta liječniku u budućnosti, onda nemojte čekati. Već odmah krenite u akciju i napravite plan promjena svojih navika i aktivnosti. Nabavite neki od pametnih pomagala, jer ćete uz njega lakše pratiti vaše napravljene korake i vrijeme provedeno u aktivnosti. Nećete požaliti, jer kako naši stari kažu "zdravlje se prodaje na kile, a kupuje na grame!

Koliko nam umjetna inteligencija (AI) pomaže u redukciji sve veće pretilosti stanovništva?

Starenje stanovništva povezano je s porastom nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, ishijalgije i sl., stoga je neophodno prebaciti fokus s konvencionalne skupe medicine i kirurgije na tehnološku prevenciju i liječenje. Jedan od uzroka spomenutih bolesti je i pretilost. Prema The World Obesity Atlas 2023. studiji, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do kraja 2035. godine. Poražavajući je i podatak Eurostata da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i 35 posto djece, što nas stavlja na vrh ljestvice zemalja Europske Unije. Stručnjaci s Cambridge Judge smatraju da nam digitalne tehnologije uključujući umjetnu inteligenciju mogu pomoći da promijenimo ponašanje i smanjimo zdravstvene troškove u borbi protiv pretilosti i dijabetesa.

Foto: Marko Picek, Pixsell, Izvor Eurosat, HZJZ

Eksperimentalna studija s Cambridge Judge usredotočila se na Japan, jer je Japan društvo koje ubrzano stari s eskalirajućim troškovima zdravstvene skrbi povezanim s nezaraznim bolestima, pa zemlja nastoji implementirati preventivna rješenja vođena digitalnim zdravstvenim i terapeutskim (DH/DTx - eng. Digital Health/Digital Therapy) inovacijama. Istraživanje unutar studije je obuhvatilo sustavni pregled prethodnih studija povezanih s potencijalom digitalnog zdravlja i terapije (DH/DTx), posebice kroz primjenu bihevioralne ekonomije i IT-a u upravljanju kroničnim bolestima, kao što su pretilost i dijabetes tipa 2.

Što je studija pokazala?

„Studija je pokazale da su IT rješenja, uključujući nosive uređaje, aplikacije za pametne telefone i slanje tekstualnih poruka u samoliječenju bolesti znatno pripomogli pri mršavljenju sudionika istraživanja. Tradicionalni medicinski tretmani uključujući operaciju imaju svoju ulogu u raznim situacijama, ali postoje mnoge bolesti i stanja, a pretilost je jedna od njih, u kojima su način života i ponašanje presudni čimbenici. U tim situacijama digitalna rješenja i umjetna inteligencija zauzeti će važnu ulogu u budućnosti, a ujedno će ta rješenja pomoći u smanjenju medicinskih troškova posebno u društvima koja stare" poručio je prof. Vincent Mak s Cambridge Judge-a koji je i jedan od osnivača ove studije.

Kao i u svim sferama zakonodavstva i u ovoj sferi je bilo potrebno detaljno razraditi procedure s kojima su se tehnološka poduzeća služila pri ulasku na Japansko tržište.  Kako bi se potaknuo razvoj programa koji katalizira promjenu ponašanja, kao što je DH/DTx,  kroz primjenu uvida u biheviorističku ekonomiju, japansko Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije (METI) i Japanska agencija za medicinska istraživanja i razvoj (AMED) predstavili su glavni dokument pod naslovom "Smjernice za razvoj programa medicinskih uređaja za promicanje promjene ponašanja u medicinskim i zdravstvenim područjima,2023". Taj dokument služi kao temeljni vodič za subjekte koji se upuštaju u domenu DH/DTx, posebno one nove sudionike koji se kreću složenim terenom povezanim s medicinskim zakonodavstvom i propisima.

Koje su popularne AI inovacije za borbu protiv pretilosti trenutno na tržištu?

Tehnologija umjetne inteligencije (AI) trenutno već ima brojne inovacije koje pomažu ljudima da bolje upravljaju prehranom, tjelovježbom i općim zdravljem. Navesti ćemo neka od poznatijih AI postignuća usmjerena na smanjenje pretilosti kako bi čitateljima dali ideju što se trenutno nudi na tom tržištu:

1. Personalizirani planovi prehrane i vježbanja

AI algoritmi koriste se za izradu personaliziranih planova prehrane i vježbanja na temelju podataka o korisniku, poput tjelesne težine, zdravstvenog stanja, razine tjelesne aktivnosti, metabolizma i ciljeva. AI aplikacije analiziraju podatke o navikama i ponašanjima korisnika kako bi generirale preporuke prilagođene njihovim potrebama.

Noom je popularna AI aplikacija koja koristi psihološki pristup kako bi pomogla ljudima razumjeti njihove prehrambene navike i razviti zdraviji način života.

2. Aplikacije za prepoznavanje hrane

Tehnologija prepoznavanja slike s pomoću AI omogućuje korisnicima da fotografiraju svoj obrok, a aplikacija potom analizira sastojke, kalorije i nutritivne vrijednosti hrane. To olakšava praćenje unosa kalorija i donošenje zdravijih odluka.

Lose It! Snap It koristi AI za analizu fotografija hrane i trebala bi automatski prepoznati sadržaj obroka, pomažući korisnicima u praćenju kalorijskog unosa.

Bitesnap radi na sličan način, omogućujući korisnicima procjenu kalorijske i nutritivne vrijednosti hrane.

3. Nosiva tehnologija i fitness brojači

AI se koristi u nosivim uređajima (poput pametnih satova i fitness narukvica) za praćenje tjelesnih parametara i fizičke aktivnosti, što pomaže korisnicima da ostanu aktivni i postignu ciljeve vezane uz mršavljenje.

Apple Watch i Fitbit koriste AI algoritme za analizu podataka o broju otkucaja srca, potrošnji kalorija, kvaliteti sna i ukupnom fizičkom naporu. Ovi uređaji pružaju personalizirane preporuke kako bi korisnici ostali na dobrom putu prema svojim zdravstvenim ciljevima.

4. AI asistenti za mentalno zdravlje

S obzirom na to da mentalno zdravlje može značajno utjecati na prehrambene navike, AI alati poput chatbota i virtualnih terapeuta koriste se za pružanje podrške korisnicima u suočavanju s emocionalnim jedenjem ili stresom koji može dovesti do prejedanja.

Wysa i Woebot koriste AI za pružanje podrške u upravljanju stresom, anksioznošću i lošim navikama, uključujući i prejedanje.

5. Algoritmi za praćenje metabolizma

AI tehnologije pomažu u analizi podataka o metabolizmu korisnika, uključujući tjelesnu temperaturu, razine šećera u krvi i inzulina. Ovi podaci omogućuju izradu detaljnih planova prehrane i tjelovježbe koji su prilagođeni specifičnom metabolizmu korisnika.

Lumen je uređaj koji koristi senzore i AI za analizu disanja kako bi odredio sagorijeva li tijelo ugljikohidrate ili masti, te na temelju tih podataka daje preporuke o prehrani i vježbanju.

6. Virtualni nutricionisti i treneri

AI može poslužiti kao virtualni nutricionist i trener, pružajući korisnicima personalizirane savjete na dnevnoj bazi, temeljene na njihovim ciljevima, napretku i preferencijama. Ovi sustavi se kontinuirano prilagođavaju novim podacima, osiguravajući optimalne preporuke u stvarnom vremenu.

Vida Health je primjer aplikacije koja koristi AI za pružanje personaliziranih savjeta licenciranih nutricionista i trenera, uključujući prilagodbu prehrane i vježbanja.

7. AI u medicinskom nadzoru

AI tehnologije mogu pomoći liječnicima i medicinskim stručnjacima u nadzoru pacijenata s pretilošću, analizirajući velike količine podataka iz medicinskih zapisa, genetskih informacija i podataka o načinu života kako bi ponudili precizne dijagnostičke i terapijske preporuke.

IBM Watson Health koristi AI za obradu medicinskih podataka i otkrivanje obrazaca koji mogu sugerirati optimalne tretmane za pretilost.

8. AI analitika u prevenciji pretilosti

AI se također koristi za analizu trendova na društvenim mrežama, praćenje promjena u ponašanju potrošača, te proučavanje ekonomskih i kulturnih čimbenika koji pridonose pretilosti, pomažući tako javnozdravstvenim stručnjacima prepoznati rizične skupine i razviti strategije za prevenciju pretilosti.

Što nam govori statistika?

Studije su također pokazale da su se od 1975. globalne stope pretilosti gotovo  utrostručile. Do 2016. više od 1,9 milijardi odraslih osoba u dobi od 18 i više godina klasificirano je kao pretilo, a više od 650 milijuna pati od pretilosti. Ova statistika pokazuje da oko 39 posto odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je 13 posto pretilo. Čak i da pretilost ostane na razini iz 2016. (s prevalencijom od 5 posto), procijenjeni medicinski izdaci u sljedeća 2 desetljeća bili bi gotovo 550 milijardi dolara. "Ovi statistički podaci naglašavaju hitnu potrebu za globalnim inicijativama za rješavanje problema širenja pretilosti kroz poboljšanja u medicinskim politikama, kampanjama podizanja svijesti i intervencijama u načinu života", kaže prof. Mak.

Zabrinjavajući je podatak Eurostata iz 2019. da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i čak 35 posto djece, gdje ispada da smo najdeblja nacija Europske Unije. Kako je to moguće? Iskreno se nadam da smo se popravili u međuvremenu, jer svježije podatke ne nalazim. 

Stručnjaci smatraju da pretilost "nije bolest s jednim uzrokom", već je uzrokovana s više čimbenika koji dovode do pretilosti, uključujući prekomjerni unos hrane, problemi s metabolizmom i nedostatak tjelesne aktivnosti, zbog sve više sjedilačkog urbanog načina života. Prema The World Obesity Atlas 2023, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do 2035. godine. Je li vama ovo zvuči zastrašujuće?

Interdisciplinarni pristup digitalnim rješenjima za sprječavanje pretilosti među vladinim, poslovnim i akademskim krugovima trebao bi se poticati uz snažnu podršku vlade za promociju povezanih aktivnosti u cijelome ekosustavu, zaključuje istraživanje. Po uzoru na Japan, svaka država, prilagođena svome stanovništvu, bi trebala donijeti detaljne upute i zakonske smjernice pri uvođenju i korištenju tehnologije u svrhu zdravstvene pomoći stanovništvu.

Što država može učiniti da bi pomogla pri smanjenju pretilosti stanovništva?

Države mogu poduzeti niz mjera za smanjenje pretilosti među stanovništvom, fokusirajući se na unapređenje javnog zdravlja kroz prevenciju i obrazovanje, kao i stvaranje poticajnog okruženja za zdrav način života. Neke od mjera koje su se pokazale učinkovitima uključuju:

1. Obrazovne kampanje o prehrani i zdravlju

Jedna od najvažnijih strategija za smanjenje pretilosti je edukacija stanovništva o zdravim prehrambenim navikama i važnosti tjelesne aktivnosti. Državne institucije mogu provoditi informativne kampanje putem medija, društvenih mreža, škola i javnih ustanova, kako bi podigle svijest o pravilnoj prehrani, kontroli porcija, važnosti unosa voća i povrća te štetnosti prekomjernog unosa šećera i masnoća.

Primjer učinkovitosti: U Velikoj Britaniji, kampanja "Change4Life" nudi savjete o zdravoj prehrani i vježbanju za obitelji, a slične kampanje provode se i u drugim zemljama poput Australije i Kanade, gdje su podigle svijest i potaknule pozitivne promjene u ponašanju stanovništva.

2. Regulacija oglašavanja nezdravih proizvoda

Države mogu ograničiti ili zabraniti oglašavanje nezdravih prehrambenih proizvoda, osobito onih koji su usmjereni na djecu. Ograničavanje reklama za proizvode bogate šećerom, mastima i soli tijekom dječjih TV programa i na društvenim mrežama može smanjiti potrošnju takvih proizvoda.

Primjer učinkovitosti: Čile je uveo stroga pravila za oglašavanje hrane s visokim udjelom šećera, soli i zasićenih masnoća. Uvedene su i zabrane maskota i promotivnih igračaka na nezdravim proizvodima, što je rezultiralo smanjenjem prodaje takvih proizvoda, posebno među djecom.

3. Oporezivanje nezdravih proizvoda ("porez na šećer")

Jedna od najizravnijih mjera je uvođenje poreza na visokokalorične, niskonutritivne proizvode, poput gaziranih pića s visokim udjelom šećera. Ovakve mjere ne samo da povećavaju cijenu tih proizvoda i destimuliraju kupce, već i potiču proizvođače da smanje udio šećera u svojim proizvodima.

Primjer učinkovitosti: Meksiko je 2014. uveo porez na zaslađena pića, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje tih proizvoda, posebno među nižim socioekonomskim skupinama. Slične mjere su uvedene i u Velikoj Britaniji i Francuskoj, gdje su zabilježeni pozitivni rezultati u smanjenju potrošnje slatkih pića.

4. Poboljšanje kvalitete školske prehrane

Države mogu propisati stroge nutritivne standarde za školsku prehranu kako bi osigurale da djeca imaju pristup zdravim obrocima. Promicanje voća, povrća i integralnih žitarica u školama, sa smanjenjem ponude nezdrave hrane, može pomoći djeci da usvoje zdrave prehrambene navike od rane dobi.

Primjer učinkovitosti: U Sjedinjenim Državama, program "Healthy, Hunger-Free Kids Act" postavio je nove standarde za školske obroke, koji su doveli do povećanja konzumacije voća i povrća među djecom. U Francuskoj i Finskoj također se promiče zdrava prehrana u školama, a učenici se aktivno potiču na konzumaciju nutritivno bogatih obroka.

5. Poticaji za fizičku aktivnost

Države mogu poticati tjelesnu aktivnost kroz ulaganja u infrastrukturu, poput biciklističkih staza, parkova, sportskih terena i rekreacijskih centara. Također, mogu se provoditi kampanje i programi za poticanje tjelesne aktivnosti, poput besplatnih sportskih programa u školama i zajednicama.

Primjer učinkovitosti: Nizozemska i Danska su razvile odličnu infrastrukturu za bicikliste, što je dovelo do visoke razine tjelesne aktivnosti među stanovništvom. Skandinavske zemlje općenito imaju visoke stope sudjelovanja u sportovima i tjelesnim aktivnostima, dijelom zahvaljujući državnim poticajima i dostupnoj infrastrukturi.

6. Označavanje nutritivnih vrijednosti na proizvodima

Provođenje jasnog i jednostavnog označavanja nutritivnih vrijednosti na prehrambenim proizvodima pomaže potrošačima da donesu informirane odluke o tome što kupuju. Jednostavni sustavi označavanja, poput "zelenih" i "crvenih" oznaka, mogu olakšati prepoznavanje zdravijih proizvoda u trgovinama.

Primjer učinkovitosti: Francuska je uvela sustav označavanja "Nutri-Score", koji koristi boje i ocjene kako bi informirao potrošače o nutritivnoj vrijednosti proizvoda. Ovaj sustav je postao popularan i u drugim europskim zemljama te je pridonio povećanju kupovine zdravijih proizvoda.

7. Podrška za gubitak težine kroz zdravstvene usluge

Država može pružiti podršku za programe mršavljenja kroz zdravstvene ustanove. Ovo uključuje osiguravanje dostupnosti savjetovanja o prehrani, fizičkoj aktivnosti i mentalnom zdravlju kao dio zdravstvene skrbi. Uključivanje liječnika, nutricionista i psihologa može pomoći pacijentima da postignu dugoročne promjene.

Primjer učinkovitosti: Ujedinjeno Kraljevstvo nudi programe za mršavljenje i upravljanje težinom, posebno za pacijente s visokim rizikom od pretilosti. Ovi programi uključuju multidisciplinarne pristupe, kombinirajući prehranu, tjelovježbu i mentalno zdravlje.

8. Subvencije za zdrave namirnice

Država može poticati konzumaciju zdravih namirnica kroz subvencioniranje voća i povrća, kao i smanjenje poreza na nutritivno bogate proizvode. Poticaji mogu uključivati i vaučere ili bonove za ugrožene skupine stanovništva kako bi si mogli priuštiti zdravu hranu.

Primjer učinkovitosti: SAD ima program SNAP (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji pruža vaučere za kupovinu hrane, a nedavno je proširen kako bi potaknuo kupovinu voća i povrća.

Zaključak

Tehnološka dostignuća utemeljena na umjetnoj inteligenciji imaju golem potencijal u stvaranju detaljnih uvida u podatke povezane sa zdravljem pojedinaca kao i u podatke iz svjetske populacije. Time omogućuju preciznije, personaliziranije i učinkovitije metode za smanjenje pretilosti, čime postaju ključni alati u suvremenoj borbi protiv ovog globalnog zdravstvenog problema. Ta dostignuća pružaju i mogućnosti pri poboljšanju kliničkih intervencija kako bi se ponašanje ljudi usmjerilo u zdravijem pravcu.

Ipak, jedno je imati mogućnosti a drugo je znati ih i moći ih iskoristiti u pozitivnom pravcu. Kako se čini, svijet će se sve više prebacivati s problema s glađu na probleme s pretilošću. Vlade pojedinih država, a vjerujem i naša, moraju hitno početi poduzimati veće mjere. Učinkovite mjere u borbi protiv pretilosti uključuju sveobuhvatan pristup koji kombinira obrazovanje, poticanje zdravog izbora hrane, regulaciju nezdravih proizvoda i stvaranje poticajnog okruženja za tjelesnu aktivnost. Državne motivirajuće  intervencije mogu biti ključne u smanjenju stope pretilosti i promoviranju zdravijih stilova života.

S obzirom na sve ove nabrojane tehnološke inovacije ne možemo reći da nemamo mogućnosti i sami početi brinuti o svome zdravlju, bez da nam to država naredi nekim mjerama. Smatram da država treba imati motivirajuću politiku, nagrađujuću, ali nikako naređivačku ili kažnjalačku. Upitne su mjere određenih država koje žele poskupiti zdravstvene usluge pretilima. Ljude treba znati motivirati na pravi način, da zaista požele paziti na svoju prehranu i svoje zdravlje. To doista nije lako, ali vjerujem da je moguće. Još jedna od motivirajućih politika države, uz one gore nabrojane, može biti besplatni pristup nekim od provjerenih spomenutih AI aplikacija/inovacija za svoje građane ili subvencije pri kupnji nekih od zdravstvenih nosivih  uređaja. Znamo i sami da nije svima moguće izdvojiti određeni iznos za neke inovativne uređaje ili aplikacije, pa je svaki doprinos tome dobrodošao.

Strahujete li da će vašu šefovsku fotelju "zaklimati" umjetna inteligencija?

Do danas je bilo jako malo empirijskih podataka o tome kako bi umjetna inteligencija funkcionirala kao izvršni direktor u stvarnim scenarijima, osobito u usporedbi s ljudskim odlučivanjem u sličnim uvjetima. Zanimljiv članak portala Harvard Business Review, temeljen na eksperimentu provedenom na Cambridge Judge Business School -u koji simulira automobilsku industriju, prenosi da umjetna inteligencija (AI) poboljšava ljudske sudionike u donošenju strateških odluka o tržišnom udjelu i profitabilnosti. Članak otkriva da impresivno prikazivanje AI-ja u eksperimentu ima dalekosežne implikacije.

Poto: Mathew Schwartz, Unsplash

Na prvi pogled, mišljenje da umjetna inteligencija može zamijeniti CEO-e može se činiti jako upitnom. A to je zato što je umjetna inteligencija sklona značajnim pogreškama, generiranjem netočnih ili pogrešnih informacija. To nisu kvalitete koje se obično povezuju s učinkovitim vodstvom, posebno u ulozi koja zahtijeva balansiranje interesa višestrukih dionika, analiziranje povijesnih trendova, otkrivanje suptilnih promjena na tržištu i donošenje strateških odluka koje oblikuju budućnost tvrtke. Između ostaloga postavlja se i šaljivo pitanje: ako bi nam umjetna inteligencija šefovala na poslu koga bi onda zaposlenici krivili za njihove neuspjehe? 

Bez obzira na to, generativna umjetna inteligencija već preoblikuje industrije koje zahtijevaju i preciznost i kreativnost. Na primjer, AlphaFold je napravio revoluciju u savijanju proteina s neviđenom preciznošću, transformirajući polje biofizike, dok OpenAI-jev Codex može generirati čitave softverske programe iz jednostavnih ljudskih uputa, unapređujući mogućnosti softverskog inženjeringa. To su složeni, teški zadaci koji su prije samo nekoliko godina izgledali znatno iznad sposobnosti umjetne inteligencije. Dakle, zašto bi preuzimanje uloge izvršnog direktora bilo nedostižno?

Snage i slabosti umjetne inteligencije bit će u potpunosti otkrivene tek kada se testira u širokom rasponu. Poduzet je prvi korak u tom smjeru s velikim eksperimentom u stvarnom svijetu, otvarajući vrata dubljem istraživanju potencijalne uloge i utjecaja umjetne inteligencije unutar CEO pozicija. “Uspon umjetnih izvršnih direktora (CEO-a) mogao bi poremetiti tradicionalno strateško savjetovanje i interne strateške odjele. Tvrtke poput McKinsey mogu pronaći svoje usluge nadopunjene, ili čak zamijenjene, sustavima umjetne inteligencije prilagođenim sustavima njihovih klijenata.”

Kako je taj eksperiment izgledao?

Eksperiment je trajao od veljače do srpnja 2024., uključivši 344 sudionika (studente dodiplomskih i diplomskih studija sa sveučilišta srednje i južne Azije i više rukovoditelje u južnoazijskoj banci) i GPT-4.0, suvremeni veliki jezični model (LLM) koji je stvorio OpenAI. Vodili su ga vrhunski stručnjaci u tom području: Hamza Mudassir, osnivač Strategize.inc i predavač strategije na Judge Business School na Sveučilištu Cambridge; Kamal Munir je prorektor i profesor strategije na Sveučilištu Cambridge; Shahzad Ansari je profesor strategije i inovacija na Judge Business School na Sveučilištu Cambridge i Amal Zahra je istraživačica umjetne inteligencije u Strategize.inc. 

Sudionici su se kretali kroz gamificiranu simulaciju osmišljenu da replicira vrste izazova u donošenju odluka s kojima se suočavaju glavni izvršni direktori, uz različite metrike koje prate kvalitetu njihovih izbora. Simulacija je bila grubi digitalni blizanac američke automobilske industrije, koja uključuje matematičke modele temeljene na stvarnim podacima o prodaji automobila, tržišnim pomacima, povijesnim strategijama cijena i elastičnosti, kao i širim utjecajima poput gospodarskih trendova i učinaka Covid-19 . (igru ​​je razvio startup iz Cambridgea u Engleskoj, Strategize.inc).

Igrači su donijeli mnoštvo korporativnih strateških odluka putem sučelja igre, po rundi. Svaki je krug predstavljao fiskalnu godinu, a ova je struktura omogućila sudionicima da se pozabave strateškim izazovima tijekom nekoliko simuliranih, međusobno povezanih godina. Igra je stoga imala preko 500 000 mogućih kombinacija odluka po rundi i nije imala fiksnu pobjedničku formulu. Cilj igre bio je jednostavan, trebalo je "preživjeti" što je dulje moguće, a da vas virtualna ploča ne blokira, a istovremeno povećati tržišnu kapitalizaciju. Prvi faktor ocjenjivanja je određen skupinom jedinstvenih ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) koje postavlja uprava, a drugi je vođen kombinacijom održivih stopa rasta i slobodnog novčanog toka. Ovaj je cilj poslužio kao realna zamjena za mjerenje učinka CEO-a u stvarnom svijetu.

Nakon što su ljudski sudionici završili svoj red, predali su kontrolu GPT-4.0. Zatim su usporedili izvedbu GPT-4.0 s četiri ljudska sudionika: dva najbolja učenika i dva rukovoditelja. Rezultati su bili i iznenađujući i provokativni, dovodeći u pitanje mnoge pretpostavke o vodstvu, strategiji i potencijalnoj ulozi umjetne inteligencije u donošenju odluka na najvišim razinama poslovanja.

Tko je u konačnici bolji??

U ovom eksperimentu učinak GPT-4.0 kao izvršnog direktora bio je dugo vremena zadovoljavajući. LLM je dosljedno nadmašivao najbolje ljudske sudionike u gotovo svakoj metrici. Dizajnirao je proizvode s kirurškom preciznošću, povećavajući privlačnost uz održavanje stroge kontrole troškova. Dobro je reagirao na tržišne signale, držeći svoje konkurente s umjetnom inteligencijom na rubu i izgradio toliko snažan zamah da je premašio tržišni udio i profitabilnost najuspješnijeg studenta tri runde unaprijed.

Međutim, postojala je kritična greška: GPT-4.0 je brže blokirala virtualna ploča nego učenike koji su igrali igru. Zašto? AI se borio s događajima poput kolapsa tržišta tijekom pandemije Covid-19. Programirali su te nepredvidive tržišne šokove da pomaknu potražnju kupaca, sruše razine cijena i napregnu opskrbne lance. Studenti s najboljim učinkom usvojili su dugoročne strategije koje su ih uzele u obzir. Izbjegavali su krute ugovore, minimizirali rizike zaliha i oprezno upravljali rastom, osiguravajući fleksibilnost u situacijama kada su se tržišni uvjeti mijenjali. Njihova je strategija bila jasna: očuvati prilagodljivost, a ne juriti za agresivnim kratkoročnim dobicima.

GPT-4.0, s druge strane, nakon niza ranih uspjeha, zaokupio se kratkoročnim optimizacijskim načinom razmišljanja, nemilosrdno maksimizirajući rast i profitabilnost sve dok tržišni šok nije ukinuo njegov pobjednički niz. AI može brzo učiti i ponavljati u kontroliranom okruženju, što ga čini manje idealnim za suočavanje s vrlo razornim događajima koji zahtijevaju ljudsku intuiciju i predviđanje. Zanimljivo je i to da su u tu istu zamku upali i najviši rukovoditelji; njih je, kao i GPT-4.0, virtualna ploča brže blokirala od učenika. I GPT-4.0 i rukovoditelji podlegli su istoj mani, a to je pretjerano samopouzdanje u sustav koji nagrađuje fleksibilnost i dugoročno razmišljanje jednako kao i agresivnu nepromišljenu ambiciju.

Koji su zaključci ovog eksperimenta?

Unatoč svojim ograničenjima, GPT-4.0, je pokazao impresivne performanse iako je u virtualnoj igri bio blokiran češće od ljudskih igrača, još uvijek se održavao protiv najboljih i najpametnijih među  344 sudionika. Doneseni su sljedeći zaključci ovoga eksperimenta:

Generativna umjetna inteligencija ključni je strateški resurs

Ignoriranje generativne umjetne inteligencije u korporativnoj strategiji više nije održivo. Ovaj eksperiment pokazuje da čak i nepodešeni modeli mogu ponuditi jedinstvene i kreativne pristupe strategiji kada ih se pravilno zatraži, generirajući snažne rezultate. Ako generativna umjetna inteligencija može pomoći tvrtkama da učinkovitije maksimiziraju vrijednost za dioničare, zašto se onda opirati? 

Kvaliteta podataka je ključna

Da bi umjetna inteligencija briljirala u korporativnoj strategiji, potrebni su joj podaci visoke kvalitete. GPT-4.0 se dobro pokazao u ovom eksperimentu jer je imao pristup bogatim podacima iz simulatora. Međutim, mnoge tvrtke ne generiraju dovoljno podataka u smislu brzine, količine, istinitosti i raznolikosti. Izgradnja robusne podatkovne infrastrukture ključna je prije uvođenja generativne umjetne inteligencije u sustav.

Učinkovitost nasuprot riziku

Dok učinkovitost vođena umjetnom inteligencijom može stvoriti značajne dobitke, ona također dolazi s rizicima. Agresivne strategije za maksimiziranje cijene dionice od strane ljudskih rukovoditelja bez dovoljnog nadzora mogu dovesti do katastrofalnih ishoda. 

Pitanja odgovornosti

Gotovo je nemoguće pozvati AI na odgovornost na isti način kao i ljudskog izvršnog direktora. Brisanje sustava ne poništava štetu od pogrešnih odluka, postavljajući kritična pitanja o odgovornosti i javnoj zaštiti. Uspostavljanje transparentnih zaštitnih ograda koje osiguravaju usklađivanje odluka vođenih umjetnom inteligencijom s vrijednostima tvrtke i društvenim dobrom ključno je za sprječavanje neželjenih posljedica.

Prekid strateškog savjetovanja

Uspon "umjetnih izvršnih direktora" mogao bi poremetiti tradicionalno strateško savjetovanje i interne strateške odjele. Tvrtke poput McKinsey mogu pronaći svoje usluge nadopunjene, ili čak zamijenjene, sustavima umjetne inteligencije prilagođenim ekosustavima njihovih klijenata.

Zaključak

Unatoč svojim impresivnim performansama, umjetna inteligencija (AI) ne može, a kako sada izgleda neće nikada ni moći, u potpunosti preuzeti odgovornosti izvršnog direktora na tržištima koja služe ljudima. Međutim, umjetna inteligencija može značajno unaprijediti proces strateškog planiranja i pomoći u sprječavanju skupih pogrešaka. Prva generacija umjetne inteligencije uspješno upravlja s mikrostrategijom na funkcionalnoj razini tehnoloških divova poput Amazona i Googlea, baveći se zadacima poput usklađivanja cijena i upravljanja oglasnim inventarom.  

Automatizirajući analize velikih količina podataka i modelirajući složene scenarije, AI omogućuje ljudskim vođama da se usredotoče na strateško promišljanje, empatiju i etičko donošenje odluka, a to su definitivno područja u kojima se ljudi ističu. Najveća snaga generativne umjetne inteligencije nije u zamjeni ljudskih izvršnih direktora, već u unaprjeđenju procesa donošenja odluka. AI tako omogućuje ljudskim izvršnim direktorima donošenje boljih odluka nego što bi to sami mogli.

Neizvjesnost definitivno vlada našim umovima, ali se ipak čini da je budućnost vodstva u hibridnom obliku, gdje umjetna inteligencija nadopunjuje ljudske sposobnosti, a izvršni direktori se fokusiraju na dugoročnu održivost svojih poduzeća, viziju i glavne vrijednosti. Adaptabilnost i fleksibilnost su jedne od ključnih odlika budućih lidera. Tako da će oni koji će napredovati i biti u skladu s vremenom biti izvršni direktori koji ovladaju ovom sinergijom, koristeći prednosti umjetne inteligencije u donošenju odluka. Ne kao suparnika već kao partnera.